Koode-laaci “Halley” e “ISON”

0
2128

Hoodere laaci Halley I Hoodere laaci Halley ɓuri koode-laaci ɗee kala darjude e anndeede. Feccere hakkundeewol bolol mayre ina ɓeta miliyaaruuji 2 e 700 miliyoŋ kiloomeeteer. 

Hoodere laaci Halley I Hoodere laaci Halley ɓuri koode-laaci ɗee kala darjude e anndeede. Feccere hakkundeewol bolol mayre ina ɓeta miliyaaruuji 2 e 700 miliyoŋ kiloomeeteer. So nde ummiima e nokku, nde reftata ɗoon ko duuɓi 76 caggal ɗuum.
En mbaɗiino e mayre winndannde, njaltin-ɗen ɗum e Fooyre Ɓamtaare tonngoode 20, sulyee-settaambar 1985.  Tiitoonde ndeen winndannde wonnoo ko : “Mate eɗen njogori yiyde hoodere laaci Halley ?” Ko ɗumɗoo mbinnduno-ɗen heen :

“E ko annduɓe mbattindii saaktude, HL-Halley weleta yiyde ko e dumunnaaji ɗiɗi : ñalnde 27 noowammbar 1985, e ñalnde 11 abriil 1986. Kono tan, enen wonɓe rewo ŋorol peccol leydi ɓee, en ngalaa “saas” yiyde nde no haanirta nii. Ittaataa, e no ɓe mbiyri, kala jogiiɗo lonngorɗe moƴƴe, maa waaw seedaade nde e maayirɗe noowammbar 1985. E nder lewru desaambar 1985 e nde fota waawde seedoreede yitere hakkunde moɓe koode … Kono tan nde nde welata yeeɓde ndee, hedde 15 marsa 1986 tawata ko nde lesɗi no feewi.

So nde feeñtoyii, maa yitere waaw seedoraade nde no haanirta nii kono ko wonande wonɓe worgo ŋorol peccol (ko anndi e Ostaralinaaɓe e Afrik worgonaaɓe e amerik worgonaaɓe ekn …). Ndeke ko yaakoranoo koo ina waawi waasde huuɓde ngati ƴeewirɗe mawɗe ɗee fof ngoni ko rewo (Orop, Amerik…). Kono tan haawnaaki “nulaaɓe” men weeyo cooytina jikke oo, sibu e oo sahaa laaɗe wiɗto joy ina poti jaɓɓoyaade nde e deeydude e mayre ngam sunnaade nde : gootel oropnaawel, ɗiɗon sowiyetnaawon, e ɗiɗon sapponeewon, e lewru marse 1986. HL-Halley waynotoo saraaji leydi ko e lewru mee 1986. Haawnaaki guurɗo haa hitaande 2062 fof nanta haala mayre.”

Hoodere-laaci “ISON”  I Hoodere-laaci ISON e naange ndokkondiriino aadi ñalnde 28 noowammbar 2013. Ndee hoodere laaci noon ummii ko to woɗɗi saɗne, sibu ko to ruulde wiyeteende Oort, nde nganndu-ɗaa hakkunde mum e men ina wona hitaande-annoore (10 000 miliyaar kiloomeeteer), ɗum firti ko so a torsii ɗoo ampul maa, annoore mum ina doga hitaande (balɗe 365) nde yettoo toon. Ko goonga noon, ISON wirtoto naange tan, wirtungo woɗɗungo, sibu oon sahaa ko ina ɓura miliyoŋ kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde majje (1,1 miliyoŋ kiloomeeteer), kono enen kam mbiyaten ko nde ɓalliima naange no feewi, sibu kayre ɓuri en ɓadaade ɗum laabi 150. Ko ɗum waɗi nde rewi ko e nokku mo nguleeki mum ɓuri 2 700°C (100°C fasnata ndiyam) !

En mbiyiino wonde hoodere laaci-Halley yillotoo en ko laawol gootol duuɓi 76 fof, ndeke Halley ina heewi e men koyɗe. Waɗi en wiyde noon, ko ISON yillotoo en ko laawol gootol duuɓi 900 000 kala !!!

ISON noon ko yiytaa ɓooyaani hay dara sibu ko ñalnde 21 settaambar 2012 tan, to Riisi, to nokku ganndal ine wiyee International Scientific Optical Network (ISON )”. Ko oon nokku hoodere-laaci ndee inniraa. Njaanjeendi mayre ko hedde kiloomeeteruuji 5. Teddeendi mayre ko hakkunde miliyaaruuji 3 e miliyaaruuji 3 miliyaar kg. Ruulde Oort woni ko to keerol hakkunde yuɓɓo naange (10 000 miliyaar kiloomeeteer) hakkunde mum e naange.

“ISON” roytii haa laaɓi

Hankadi dey, ñaawaama. Hoodere laaci ISON, maayii tigi. Ko goonga annduɓe cikkiino, e maayirɗe noowammbar 2013, caggal nde cooynitii nde ootoo bannge naange, wonde nde daɗii. Kono, ma a taw ko coftel maayde wonnoo, firti ko e oon sahaa, ina gasa tawa ko ɓe njiynoo koo, ko ruppitannde roytinnde ko heddinoo e hoodere ndee. Ɗum noon ɓooɗde galaas moolanaande ndee (hoore hoodere laaci ndee) saayii haa laaɓi nde tacci nguleeki naange men, tolniiki e 2 700°C, tawi dey ko ɓuri miliyoŋ kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde majje (1,17 miliyoŋ kiloomeeteer). E oon sahaa, leƴƴannde fof ko ina tolnoo e miliyoŋaaji tati toŋ ina iwa e mayre. E wiyde Alex Young, gooto e mawɓe NASA “hay so tawii en nganndaa tigi-rigi hol nde maayi, ina sikkaa ko nde roytunde haa laaɓi ». « Alaa ko e heddii e hoodere laaci ndee so wonaa ruulde ndoondi nde alaa aaludere”. Ɗum firti tan, ko sooynanoo caggal nde hoodere laaci ndee tacci nokku ɓurɗo ɓallaade naange oo, woni jamma alkamiisa jofi aljumaa 29/11/2013, ko heletinnde aaludere ndee tan… “Kono hedde tisibaar ñalnde aset 30/11/2013, hay huunde yiyotonooka e mayre, so wonaa ruulde punndi…”

Ɗum noon, kayre e Manndelaa njokkidaa balɗe.  Hoodere laaci moolanaande saayii e kammu, hoodere woɗnde moolanaande moolee, ñifii to Afrik worgo.  BAB

Bookara Aamadu Bah

Ŋaro tonngoode 20 Fooyre Ɓamtaare

 

Winndannde ndee

Natal kollitowal bolol Hoodere-laaci Halley