Pottital e sukaaɓe

0
1639
640.jpg

Daawal ɓennungal ngal ina teskiniri kewuuji politik wonande luulndo ngoo so juɓɓingol kawtal Demokaraasi e Ngootaagu, kam e pottital hooreejo leydi oo, hono Muhammed Abdel Asiis waɗdi e “sukaaɓe”, ko jiidaa e njillu Biraam wul Dah wul Abeydi to daande maayo mawngo e ko sakkitii koo, mawningol hitaande 31ɓiire cosgol fedde FLAM.  

Daawal ɓennungal ngal ina teskiniri kewuuji politik wonande luulndo ngoo so juɓɓingol kawtal Demokaraasi e Ngootaagu, kam e pottital hooreejo leydi oo, hono Muhammed Abdel Asiis waɗdi e “sukaaɓe”, ko jiidaa e njillu Biraam wul Dah wul Abeydi to daande maayo mawngo e ko sakkitii koo, mawningol hitaande 31ɓiire cosgol fedde FLAM.  

Pottital e Sukaaɓe. Jamma alkamiisa 20 marse 2014, hooreejo leydi ndii hono Muhammed Abdel Asiis, noddii fotde ko ina ɓura 400 suka to nokku keso Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde Nuwaasoot, ngam yeewtidde e mum en. E cooyngal, sawndii mo ko almudɓe Ekkolaaji Yuumteende (Lycée d’Excellence). E cooyngal, jamaanu oo ko cuɓtaaɗo, sibu maa mbiyaa ko leñol gootol noddaa heen. E cooyngal, e terɗe laamu nguu, ko gardiiɗo kabinee makko tan yiyaa toon. Eɗen kumpitii, ko wonaa e cooyngal, wonde arɓe toon ɓee ko suɓtaaɓe, seɗtaaɓe, so wonaa ko sori heen ɓe tinaani, peeje kala mbaɗaama mbele kala baawɗo haalde toon ko feewnitaaki laamɗo oo, ina waasa arde toon. Ɗum fof e waade noon, haɗaani won haalɓe toon ko muusatnoo heewɓe… Ɗum ko jamma gadano oo.

Jamma ɗiɗmo oo, ko hiraande o waɗani ɓe to galle laamorɗo too, ciimti jeewte maɓɓe ñalawma aljumaa 21 marse njanngaa toon. So tawii ko goonga, miijooji keewɗi kollitaama toon e jeewte maɓɓe hee, kono mbele ko miijooji wonnoo ko ŋakkiri Muritani ? Mbele ko miijooji hooreejo leydi oo soklunoo nande ? E miijo yimɓe heewɓe, persidaa men oo “ko puɗɗiiɗo kampaañ woote gardagol leydi potɗe yuɓɓineede e lebbi paaɗi ɗii” (suwee walla sulyee 2014).

Ko e ndeeɗoo yeewtere Abdel Asiis habri wonde yontere kala ko ina ɓura 5 000 tumaranke ina naata leydi ndii, tawi heen 2 000 ina keddoo heen. E miijo makko, waɗi ɗum, ko Muritani alaa haralleeɓe mecce, sibu ɓeen heddotooɓe ɗoo, ko ɓuri heen heewde ko haralleeɓe. Kono o haalaani no foti Muritaninaaɓe njaltata leydi ndii feewde leyɗe goɗɗe yontere kala ngam waɗoyde njulaagu.

O heɓii kadi wiyde toon « miɗo anndi maa wood ɓe ɗum metti. Kono hay gooto mi joopaaki. Njiɗ-mi wiyde tan, ko gooto fof ina foti woppude palaas mo yonti woppude. Sukaaɓe ɓee ina cokli waɗde politik, tee politik oo ina sokli ɓe ». Kono won ɓiyɗo toon wonde woni ko caggal leydi, « sibu artiino ɗoo kono ronki gollaade sibu alaa balloowo, nde tawnoo yimɓe ƴettirtaake ɗoo tuugaade e ganndal mum en e mbaawka mum en, kono ƴettirtee ko jiidigal. Ndaa yimɓe potnoo ƴettireede ko tuugaade e kattanɗe mum en. Aɗa anndi a alaa ganndal ardaade leydi, a alanaa ɗum humpito, a fotaani fooɗanaade ɗum.. ». Yiɗde wiyde tan, so gooto fof heddinooma ɗo fotnoo wonde ɗoo, bone mbaɗataa : doktoor wona e safrude, jannginooɓe njanngina, koninkooɓe toppitoo konu mbaasaa naatde politik… kono, wonaa ɗuum woni e leydi men hee : kala ɓoorniiɗo comci (!) ina hoyɗa jooɗaade e jappeere laamu hee.

O heɓii kadi, kanko hooreejo leydi oo, wiyde toon wonde Muritani nattii hiiseede e capanɗe joy leyɗe ɓurɗe baasɗe. Won jaabtiiɓe mbiyi « ɗuum woodaani », yanti heen Muritani meeɗaa  waasde, jawdi mum ko ko « forletee » tan. Won wiyɓe kadi « o faamaani ko banke adunanke haali e Muritani koo », woodi ɓeyduɓe heen « o waawaa faamde ɗuum ».

O wiyi kadi maa « laawol Magaama-Kayhayɗi fuɗɗe ko adii suwee 2014 ». Woodi wiyɓe « o fodiino ko ɓuri ɗum o waɗaani ». « O fodiino ittude baasal, kono o ɓeydii ngal ; o fodiino haɓde e wujjooɓe kaalis laamu, kono hannde ɓuri bonde… ».

Ngalɗoo pottital, yimɓe heewɓe njaggiri ɗum ko no kampaañ … « So wonaano ɗuum, joofnuɗo manndaa mum, fotnoo ko waɗde seedantaagal ko gollii, wonaa kay wiyde ina waɗa podooje goɗɗe, tawi gollaani ko fodnoo koo ».

Muttaar