Fotde men : “politigi e pene tigi”

0
1638

Mammadu Sammba Joob lollirɗo Murtuɗo ene haalatnoo konngol potngol hannde wonanade en tugnorgol ngam yuurnitaade e siftorde HOLI KO WONI FOTDE MEN. Omo wiyatnoo “politigi ko pene tigi”. Ene gasa tawa saabinoo ɗum ko yenaneede mo ko wiyanoo “baɗoowo polotigi haalataa ko soomi e ɓernde mum”.

Mammadu Sammba Joob lollirɗo Murtuɗo ene haalatnoo konngol potngol hannde wonanade en tugnorgol ngam yuurnitaade e siftorde HOLI KO WONI FOTDE MEN. Omo wiyatnoo “politigi ko pene tigi”. Ene gasa tawa saabinoo ɗum ko yenaneede mo ko wiyanoo “baɗoowo polotigi haalataa ko soomi e ɓernde mum”.

Ɗuum siftinii en wonde so tawii a wonaa penoowo, baawɗo fewjannde bannde no aɗa yoolira ɗum haa kumtaa haaju maa, baawɗo huutoraade kala fartaŋŋe garɗo hay sinno ko ko boomata ɓesngu maa, a suwaa waaw waɗde polotigi.

E ko cikku-ɗen, gooto e ɗiin fartaŋŋeeji feeñii ñalnde 04 lewru joyaɓuru 2014 to naatirde Nuwaasoot e sahaa nde ɓiɓɓe yummiraaɓe men ngummii Fuuta e seppo mum en yooɗngo, yurminiingo ngam naamnaade hakkeeji mum en, tawi ndukaani ƴattaaki, tooñaani hay gooto. No jiiba e hakkunde dute, no abbere saamnde hakkunde gertooɗe keegaaɗe,  no felso goro arngo e ñalnde ŋaaŋaaɓe, ko noon mbaaw-ɗen siforaade ɓee miskineeɓe Alla, ɓiɓɓe leydi ɗawaaɓe hakkeeji mum en ɓe polotigiyankooɓe aannooɓe njiirondiri naatirde Nuwaasoot haa laamu yiytii hoyre mum, waɗi geɗe kanntoriɗɗe, coofɗe, baawɗe bonnude wune kala joginooɗo miijo moƴƴo.

So tawii noon jiɗɗo duhaade maa yiytoo ƴiiƴam, mbiy-ɗen ko jiɗɗo duñde ko teddi yoo ɓaggo ɗo tiiɗi. Pellittɗo waɗde polotigi, yo jogo daliilu, so ɗum alaa woto wiy ene wuura e doole miskineeɓe.

Ene moƴƴi ciftinen holi ko woni hakke aadee “Hakkeeji ko denndaangal geɗe gaddanooje neɗɗo wuurde nguurndam moƴƴam ngonduɗam e ndimaagu”. Ɗuum noon noddii wuurde, sellude, ñaamde haara, yarde ɗomɗita, jogaade koɗki moƴƴi e weytinde fittaandu mum ko aldaa e lorde banndum. Tawa kadi en njejjitaani, gooto fof, “hakke mum haaɗi ko ɗo hake goɗɗo fuɗɗii ɗoo”.

Hakke noon ene heɓtiree e fannuuji keewɗi, kono hay heen fannu gooto fotaani huutoraade fitina. Kala e men joom hakke ne, yoo faam kadi ko joom fotde. Firti ko so mboɗo naamnoo goɗɗo hake am, yo mi yenane tawo mi waɗii fotde am, haa tottu mi innama aadee hono am hakke mum.

Pulaar ene wiya “neɗɗo muñanirta mo waawi ko haa baawɗo ɗum muñana ɗum”. Ɗo yahanoo artaa fof, paamen polotigiyankooɓe men liɓii mahateeri moƴƴiri moƴƴiri, njooɗndi ndi ɓee ɓiɓɓe yummiraaɓe umminooɓe Fuuta mahnoo haa ɗeɓi woortaade. So tawii wonaano yiɗde huutoraade ɓe, holi ko haɗnoo ɓee faliiɓe ɓe damal Nuwaa yahnoode ummodoo e maɓɓe gila 310 km ?

Jooni noon : holi no ndee fedannde rufaande ɓoftortoo tawa herƴani?  Holi no ndee huɓeere mahtirtee tawa ɓale nguuraaki ? Holi no nduu woyndu joortaandu leydi aastortee haa ɓula ndiyam ɗaminanooɗam maa ilnu, laɓɓina, ɗomɗitina, ɓuuɓna ɓerɗe, ñifana en ɗii jayli kuɓɓanooɗi haa cari ɓesnguuji ?

Mo yiɗaa ñiŋeede fotaani waɗde ko ina ñiŋiree. Ndeke noon, FOTDE MEN hannde ko haaldude goonga. Baɗoowo polotigi yoo waɗ, kono miskiino jiylotooɗo yooltude hakke mum, yo walllire sabu Alla, so ɗum alaa yoo ɗalde e sago mum, “sabu so poɗɗel wujaaka foti ko ɗaldeede e nehal mum”.

Malal Sammba Gise