Seppo artiraaɓe : Ɗo ɓe ndewdanoo

0
1584

Ɗo yahanoo artaa fof, “seppo artiraaɓe” ngo mbiyno-ɗen ummiima Ɓoggee ñalnde 25 abriil 2014. Alaa kumpaaɗo lappol maɓɓe gila ndeen, haa nde ɓe njettii Nuwaasoot, ɓesngu wuro ngoo jaɓɓii ɓe jaɓɓongal jooɗngal, laamu nguu njaɓɓorii ɓe no soofi so waɗde polis e sanndarmori yo lottu e maɓɓe gerenaaduuji e nanngude won e maɓɓe.

Ɗo yahanoo artaa fof, “seppo artiraaɓe” ngo mbiyno-ɗen ummiima Ɓoggee ñalnde 25 abriil 2014. Alaa kumpaaɗo lappol maɓɓe gila ndeen, haa nde ɓe njettii Nuwaasoot, ɓesngu wuro ngoo jaɓɓii ɓe jaɓɓongal jooɗngal, laamu nguu njaɓɓorii ɓe no soofi so waɗde polis e sanndarmori yo lottu e maɓɓe gerenaaduuji e nanngude won e maɓɓe. Caggal ɗuum, ɓe mbaɗii e wuro hee fotde balɗe 10 to joɗnde Covire mo Mammadu Kan, hade maɓɓe bismeede tele, yo ɓe ngar ɓe kaala no seppo maɓɓe yahri e hol ko addani ɓe seppude. Ko caggal ɗuum, mawɗo leydi oo jaɓi noddude ɓe yo ɓe ngar to galle laamorɗo too, ñalnde 14 mee wonnoo, ɓe ñalli fadde haa wiyaa mawɗo leydi oo, wiyi yo ɓe pottoy Ɓoggee, waawaa yiyde ɓe ɗoo.  Ɗum fof e waade noon, ɓe nekkaani, ɓe pottitoyi  e mum to Eeleega ñalnde 18 mee 2014. Nde ngarti ɗoo e Nuwaasoot, ɓe njuɓɓinii yeewtere jaayndiire ñalnde 20 mee ngam bayyinde ko ɓe kaaldi e mawɗo leydi oo.

Ciimtol ɗo ɓe ndewdanoo …

Ɗum noon, caggal noon nde ɓe ɓeti walla ɓe njuurtinii ngonka maɓɓe kaa, gila e hitaande 2008 fayde hannde, ɓe tawi alaa fof ko feewi e geɗe maɓɓe, kamɓe taccinanooɓe feewde Senegaal, artiranooɓe e hitaande 2008. Ko ɗoon miijo arani ɓe ma a taw mawɗo leydi ndii wondi ko tinaani walla yettinaaka caɗeele ɗe ɓe ngondi ɗee. Ko ɗoon ɓe piɓi yahrude koyɗe gila e nder reedu Fuuta haa ɓe njettoo laamorgo ngoo. Ena gasa, e oon sahaa, tabalde mum maa yetto e kala jookli, gila e nder leydi Muritani ndii haa to caggal mayri. Ɓe ceppa haa ɓe njettoo mo, kanko Mohammed Wul Abdel Asiis, ɓe ngoytonoo mo ŋakke maɓɓe.

Ñalnde 24 seeɗto, ɓe mbaalti ko e wuro Ɓoggee. Ñalnde 25 lewru nduu, subaka mum, ɓe mbaynii Laamorgo Halayɓe, e gardagol Ibraahiima Aamadu Njaay lollirɗo Usmaan Njaay. E oon sahaa ko ɓe 54 neɗɗo. Ena heen e maɓɓe, rewɓe, mawɓe e sukaaɓe. Nde ngari haa e karafuur Gaaraas Ɓoggee walla Gaaraas Ñooli, ɓe ndartii, ɓe njanngi Ɓuraana tedduɗo oo e ɗemngal Siley Alhajji Jallo to Marayse sara Jiinge (simoore amma), ɓe cakkiti duwaawu haa ɓe ngasni, ɓe njani e yolnde. Ɓe ngoomii Hudallaay, yimɓe wuro ngoo njalti, jaɓɓii ɓe, ɗo daande godoroŋ ɗoo. Ɓe ñalloyi e Mabruuk (18 km wonande Ɓoggee), mbaaltoyi ñalnde heen ko e wuro Boyngel Cile.

Ñalnde 26 lewru seeɗto (abril), ɓe ndawi e Boyngel Cile, ɓe ñalloyi e Karafuur Eeleega, ɓe mbaaltoyi sawndo Weendu Eeleega. Ñalnde 27, ɓe mbaaltoyi ko yeeso Asweer, ɓe mbaali fooftaade haa weeti. Ñalnde 28 lewru abriil ndee, ɓe mballinoyi ko 12 km hade maa yettaade Butelmiina, so tawii ngummori-ɗaa ko to bannge Eeleega. E oon sahaa noon tawi ɓe ndaroyii, kamɓe seppooɓe ɓee e 95 neɗɗo. Ñalnde 29 ndee, ɓe ndawi, ɓe ngoomii wuro Butelmiina, ɓe ndaraaki. Ɓe ngari haa 10 km, so a yawtii Butelmiina feewde Nuwaasoot, oto yani ɗoon e gooto e seppatnooɓe ɓee ena wiyee Maamuudu Yero Bellel Sal ena jeyaa to wiyetee Hamdallaay. Gaañanɗe ɗee kiisaani kono tan o heɓii ruttineede Butelmiina ngam safreede. Caggal mum, o nawaa Nuwaasoot, o safroyaa, o arti, o tawti seppatnooɓte ɓee, o jokki seppo makko. Ñalnde 29 ndee haa hannde, seppo ngoo wallinoyi ko 20 km, yeeso Butelmiina. Ñalnde 30 lewru seeɗto, ɓe mbaaltoyi ko 95 wonande Nuwaasoot. Ñalnde 1lewru mee (mee) 2014, ɓe mbaali ko 60 km wonande Nuwaasoot. Ko ɗoon ɗiɗo e maɓɓe hono Haaruuna Ngusa Soh e Aamadu Aysata nulaa yo mbaɗoy jeewte e rajooji Nuwaasoot ngam humpitde jamaanu ɗo seppo ngoo yahrata e ko addannoo seppo ngoo waɗeede. Ñalnde 2 mayru,  ɓe leloyii ko 30 km wonande Nuwaasoot. Ñalnde 3, ɓe njettii 15 km, naatirde Nuwaasoot heedde waktuuji 8 pawɗi seeɗa. Ko ɗoon ɓe ñalli kadi ɓe mbaalti e cakkital goomu kalfinaangu jaɓɓagol e dewindagol seppo ngoo.

Ñalnde 4 ndee, Waali Nuwaasoot waɗi e maɓɓe toon nulaaɓe ɗiɗo dariiɓe ngam jeertinde woto seppatnooɓe ɓee naatir laamorgo ngoo koyɗe, yo ngar e otooji.

Ɗo yahanoo artaa fof, caggal jokkondire keewɗe, waali rokki yamiroore yo ɓe ngar kono ko kamɓe seppatnooɓe ɓee tan tawi hay gooto goɗɗo jillondirtaa e maɓɓe. Ndeen ɓe ngarii haa e karafuur Madrid, jamaanu ndarinoongu gila e puɗal naange nguu, ñoori, tiindii e maɓɓe, kamɓe seppatnooɓe ɓee. Geɗe ɗee mbuukii, laabi ɗii coki haa seppatnooɓe ɓee ndonki ɗo ndewri. Ko ɗoon woni ɗo ƴiiwoonde garnatuuji toɓi haa silti e dow seppatnooɓe e arnooɓe jaɓɓaade ɗum en ɗo Karefuur Madriid ɗoo. Jiiɓru waɗi, jiiɓru mawndu waɗi. Waɗii yanɓe, gaañiiɓe e faɗɗiiɓe. Waɗii kadi tato nanngaaɓe heen: Usmaan Juulde Jah to Jeki-tuuba, Sammba Bullaay Salli Bah to Gurel Falli e biyeteeɗo Umaar Aliiw Bah. Ooɗoo cakkitiiɗo noon jeyaa ko e arnooɓe jaɓɓaade ɓee wonaa e seppatnooɓe ɓee.

Goomu kalfinanoongu jaɓɓagol e dewindagol seppo ngoo wonti e aaltaade, forlude e renndinde seppatnooɓe laawaaɓe ɓee. Ɓe paarnaa jippunde maɓɓe to jooɗorde Kofiir (Covire) mo Mammadu Kan to leegal Siiseem (Elimiina).

Ñalnde 12 mee 2014, ɓe njahi Tele-Muritani e cakkital won e jagge laamu ngam waɗde yeewtere e famminde gila no ɓe ngummorinoo Ɓoggee haa ɓe naati Nuwaasoot. E innde seppatnooɓe ɓee, njahi ñalnde heen tele ko Ibraahiima Aamadu Njaay, hooreejo Fedde ndee, gardiiɗo seppo ngoo,  Haaruna Nguso Soh, Aamadu Aysata Soh e Ibba Joop.

Ñalnde 14 mee, nulal ari e maɓɓe wonde Mawɗo Leydi ndii ena yiɗi jooɗodaade 12 e maɓɓe, e nder heen rewɓe ɗiɗo. Aadi oo ko ñalnde heen. Ɓe keblii, ɓe njoñtoyii bannge goɗɗo. Arti e maɓɓe ko Mawɗo Leydi oo wiyi jooɗodoytoo e maɓɓe tan ko to diiwaan Baraknaa,  e nder Eeleega walla e nder Ɓoggee. Haaɓre heɓi yimɓe fof haa won e miijooji kolliti waasde nootoyaade. Nde huundeere ndee waɗtanoo e tame hakkillaaji ceeɓti, tawtaa ko jamfaaji ɓurɗi fof mawnude e bonde e hersinaade e nder leñol ɓittangol cakkinoo. Hakkillaaji kadi ndarii haa fotnooɓe jooɗodaade e mawɗo leydi ndii, njahi ñalnde 17 to Eeleega woto wonɓe heblaaɓe e bonannde naattude heen.

Tesko-ɗen tan ko laamu nguu waɗi otooji ɗo ɓe njahi, jippini ɓe, jogii ɓe haa ɓe ngarti. Ɓe ngoni Eeleega haa ñalnde 18 mee 2014, ɓe njiydi e Mohammed Wul Abdel Asiis gila 21w30h haa e 22w46 h, fotde 1w16h.

Ɓe njeewtani mo toɓɓe 10 e ngoƴaaji maɓɓe dowrowi, gonnooɗi sabaabu seppo maɓɓe gila wuro Ɓoggee haa e nder Nuwaasoot haa jibini jaɓɓungal ngal njaɓɓoranoo to Karefuur Madriid ñalnde 04 lewru mee hitaande 2014. Ɗeen toɓɓe ngoni ɗeeɗoo:

1. toɓɓere kaayitaaji

2. Caɗeele koɗorɗe wonande wuurɓe e tuddule ɗee (sites)

3. Iddiya (lomtinangol) aynaaɓe, remooɓe e awooɓe e woɗɓe

4. Rokkitde ɓe leyɗeele maɓɓe

5. Naattinde ɓe e ñakawere nguurndam

6. Ƴeftitde gollotonooɓe e yuɓɓitinde martabaaji mum en

7. Safrude caɗeele ndiyam, jaŋde e cellal e mbaydi laawɗundi, kuuɓtidinndi wonande denndaangal tuddule ɗee.

8. Dennditingol ɓesnguuji pecciiɗi walla cariiɗi

9. Cafrugol caɗeele sanɗaaji

10. keptingol Fedde Artiranooɓe ummoraade Senegaal

Ñalnde 19 mee, ɓe mbaynii wuro Eeleega, ɓe njettitii  Nuwaasoot heedde 10w25hojom.

Ñalnde 20 mee, ɓe njuɓɓini yeewtere jaayndiire to Galle Pinal Jaaƴe Kamara to Sokosim Ps ngam anndinde ko ɓe kaaldi e mawɗo leydi ndii.

Jaayndiyankooɓe jaambureeɓe heewɓe nootitiima e yeewtere ndee. Yeewti ñalnde heen ko Ibraahiima Aamadu Njaay, Haaruuna Ngusa Soh, Maalik Mbooc e Alasan Jibi Soh. Yeewtere ndee duumiima fotde 42 hojom. Ɓe njettii njaatigi maɓɓe Kofiir mo Mammadu Kan, jippinɗo ɓe e jooɗorde mum gila ñalnde 4 mee, goomu kalfinanoongu jaɓɓagol e dewindagol seppo ngoo e darnde mum seedtinnde. Ɓe cakkitorii ko njettoor feewde e Mawɗo Leydi ndii nde jaɓi heɗtaade ɓe e dumunna fotno juutde. Ɓe mbeltiima e podooje ɗe oon fodani ɓe ɗee. Oon fodanii ɓe cafrugol caleeɗe kaayitaaji e ko yaacci. So o naattii Nuwaasoot maa o rokku jamirooje, winndittooɓe neldee e nder tuddule  ɗee. Maa o sos goomu rewindo njirlotoongu e tuddule ɗee ngam aynude caɗeele ɗe cafraaka tawo. To bannge leyɗeele ko huunde hittunde saɗne kono maa leyɗeele lewe haa njaaja mbele gooto fof ena heɓa heen fotde mum.

E nder naamnde jaayndiyankooɓe, njeertooji keewɗi peeñninaama heen. Ɓe ndeentinii ɓeeɗoo seppatnooɓe nde mbaɗtata hakkille no moƴƴi sabu podooje keewɗe ɓennii tawi alaa fof ko o waɗani joom mum en. Kamɓe e koye maɓɓe won ko ɓe kumpitii heen teeŋti e dumunna nde ɓe taƴtitta e hitaande 2008 ndee. Yo ɓe nganndu kadi wonde Mawɗo leydi oo ko naatɗo dingiral toɗɗe (woote).

Ñalnde 21 lewru mee, daakaa fusi, seppatnooɓe nduwondiri, mbaynondiri, gooto fof fayti to ummorinoo.