Ɓataake feewde e Fedde Ɓamtaare

0
3230

 

Ko adii kala ko calminaali am tedduɗi fayde e mon, mboɗo nelda on duwaawu nde geno rokkata on cellal e coftal, ngam mbaawon jokkude golle mon.
Gila puɗɗii-mi janngude Pulaar, haa mbaaw-mi tarde, mbaɗtu-mi soodde jaaynde FOOYRE ƁAMTAARE. Sinno ko sago jaaynde nde waɗta yaltirde  balɗe 15. Mboɗo yiɗi anndude mbele ɗum naamndii ko ngalu walla alaa naamndii ko darnde mawnde?

 

Ko adii kala ko calminaali am tedduɗi fayde e mon, mboɗo nelda on duwaawu nde geno rokkata on cellal e coftal, ngam mbaawon jokkude golle mon.
Gila puɗɗii-mi janngude Pulaar, haa mbaaw-mi tarde, mbaɗtu-mi soodde jaaynde FOOYRE ƁAMTAARE. Sinno ko sago jaaynde nde waɗta yaltirde  balɗe 15. Mboɗo yiɗi anndude mbele ɗum naamndii ko ngalu walla alaa naamndii ko darnde mawnde?

Geɗel ɗiɗmel ngel fulɓe mbiyi: “addunoo njelaari ko baasal”. Tee so guumnooɗo wuumtii ina foti anndude nafoore gite, naamndal am ko nih siforii:

Hol ko saabii Pulaar ina jogii ñalɗi mum e lebbi mum no mbiyrata, kono yumma mum heewi huutoraade tan ko e ɗemngal farayse?

Naamndal ɗiɗmal ngal, batu hakkunde catal Riyaad e yiilirde FƁPM, njooɗdinooma to galle Abuu Soh e tuma nde ɓe mbaɗi ciimtol maɓɓe ɓe tonngi ɓe neldi ɗum fedde nde; ko heewi heen saataama. Yeru: ñaamri, waɗtaa (ñamri) jooɗnde, (joɗnde walla jonnde) sahnga, waɗta saanga) batu ngu, winndiraa batu nguu.

Mboɗo yiɗi anndude mbele no winndiraa nih ko gootum ko ngam tan weeɓnande janngooɓe ɓe, walla alaa sellaani ko ɗum saabii saateede?

Umaar alhajji Caam
Kalfinaaɗo Binndol e catal Riyaad
.

Jaabtagol ɓataake

Mi wiyiino miɗo fada haa mi yettina ɓataake maa oo yiilirde ngenndiire, kono caggal ɗum taw-mi soklaani sibu ko faati (fayti) e Fooyre fof, ko miin foti jaabaade.

Wonande jaltugol Fooyre, geɗe ɗiɗi ɗee fof ina heen : ngalu e keewgol golle. Waɗi noon ko njeeygu jaaynde ndee ina leela artude . Kadi miɗo waɗa hedde waktuuji 50 ko famɗi fof e keblugol toongoode Fooyre kala (gila e binndanɗe, haa e juɓɓingol, jahgol muulirde e cargol araani tawo… ).

Wonande ñalɗi e lebbi, min kuutorii ko kelme ɗe min cikki ɓuri waawde huutoreede, kadi ɓuri newaade faamde. Ñalɗi jeeɗiɗi ɗii ina njoganaa inɗe ko goonga (hoore biir e dewo mum, aaɓnde, moobaare ekn), kono inɗe garduɗe e diine ɗee ɓuri yaawde faameede, woni altine, taalaata, alarba … Wonande lebbi ɗii kadi, inɗe biyeteeɗe ina ngoodaa ɗee (cosaaɗe to Keer e sikke am) ko noon. Ɗum noon, ma a taw, heɓtii kam tan ko “yiɗde newnude geɗe ɗee”, hay so tawii noon, e ko fayi, ma en tesko miijo mon ngoo, cawndondiren inɗe ɗee (won ɗo min mbaɗata noon nii gila ko ɓooyi), mbele yimɓe ina ciftora ko woodnoo koo, haa mbaɗta huutoraade ɗum.

Wonande ko “sahtaa” e binndol ngol, ko yiɗde newnude tan woni ɗoon, kono binndi mon, maa cha’Allaah, ina celli haa ɗoon waawi haaɗde. Waɗi mi wiyde noon, ko jiidude e mon miijo to bannge ko foti feeñnineede e binndol. Haala kaa noon taƴaaka (alaa ɗo hawraa) tawo e nder Fedde hee (walla e leyɗe Fulɓe hee) : mbele en mbinndat ko “nanetee koo tan”, walla en “njaltintu ɗaɗi kelme ɗii”. Ko ɗum tagi heen sahaaji min njaltina, heen sahaaji min “newna”.

(…) Wonande duurtugol toɗɗorɗe ngol noon, e Muritani, en nduurtatno jooporɗe, mbaasen duurtude toɗɗorɗe. Kono jooɗnde hakkunde ɗemɗiyankooɓe ACALAN (Goomu pulaagu Dental Afrik) njooɗinoongu ñalnde 14, 15 e 16 sulyee 2010 to Bamako (Mali), hawri ko hay toɗɗorde, so joofrii alkulal laaɓngal, ngal foti ko duurteede : ko ɗum addani en waɗtude duurtude, sibu ko leyɗe ɗo Pulaar haaletee ɗee fof kawri e ɗuum.

Musiɗɗo, amin njenananoo wonde naattugol Duɗal Ceerno Bari e FƁPM, ko ɓeydaare mawnde. Seede mum ko ɗii teskuyaaji moƴƴi, gaddanooji yimɓe ƴeewtaade e waɗtude hakkille e ko mbaɗata koo. Ɗum noon hoto kulee, hoto paayee, njokkee e wallude en sellitinde e moƴƴitinde golle men.

On njaaraama
Bookara Aamadu Bah