Kawgel fuku winndere : Almaañ nawii raay, 4ɓol

0
1750
Champion3.jpg

Almaañ, leydi nawndi raay hikka ndii, ko leydi nganndaandi no feewi e winndere hee. A ndi anndiraa waawde fuku bal, sibu ko ngol woni nayaɓol ko ndi nawa raay, a ndi anndiraa golwole winndereeje ɗiɗi ɗee : wolde adannde (14-18) e, haa teeŋti noon e wolde ɗiɗmere (39-45); e ndi anndiraa kadi wonde leydi ɗo ɓurnooɓe ƴellitaade to bannge gannde miijiyankaagal e siyaas njeyaa.   

Almaañ, leydi nawndi raay hikka ndii, ko leydi nganndaandi no feewi e winndere hee. A ndi anndiraa waawde fuku bal, sibu ko ngol woni nayaɓol ko ndi nawa raay, a ndi anndiraa golwole winndereeje ɗiɗi ɗee : wolde adannde (14-18) e, haa teeŋti noon e wolde ɗiɗmere (39-45); e ndi anndiraa kadi wonde leydi ɗo ɓurnooɓe ƴellitaade to bannge gannde miijiyankaagal e siyaas njeyaa.   

Gaƴƴondiral joofnirgal hakkunde Almaañ e Arsaatiin ñalnde alet 14/07/2014, yuumti ko e poolgu Almaañ (1-0). Ɗum noon, Almaañ heɓtiima Itaali to bannge laabi nawti raay : laabi nay ! Haa hannde ɗum noon ko Beresiil woni yeeso, sibu kañum nawtii raay laabi joy.

Ngolɗoo woni ɗiɗmol ko kawgel ngel ina yuɓɓinee e leydi Beresiil. Geɗe keewɗe mbettii yimɓe hikka. Ko idii fof, jaltugol kippu joginooɗo raay winndere e raay Orop oo, so Espaañ. O ɓennaani hay daawal gadanal ngal, tee Pays-Bas fiyii mo piygal muusngal (5-1). Ko noon kadi wonande Itaali, e Portigaal.

Ko noon kadi ina woodi kippuuji bettuɗi yimɓe, sibu kollii tiiɗnaare mawnde, ko wayi no kippu Kostaarikaa  (Costa Rica) gondunooɗo goomu e kippuuji meeɗnooɗi nawde raay, so Urugaay e Itaali e Angalteer, kono waawi yawtude daawal gadanal e ɗiɗmal, yahi haa nayaɓal joofnirɗe. Ko noon kadi wonande Kolommbi, ɓe ngol woni gadanol mum en yettaade oo tolno nayaɓal.

Kippu Beresiil hikka oo noon, fiyaama piyle muusɗe. Sibu, e daawal feccere joofnirde (demi-finale), Almaañ fiyii ɓe baral so (7-1), huunde nde hay gooto meeɗaa miijaade ina waawi wonde. Caggal ɗuum, nde ɓe kawri e Pays-Bas ngam ƴeewde hol kippu gonoowo tataɓo kawgel ngel, ɓeen piyii ɓe kadi (3-0).

Almaañ nawi raay ko e ɗeeɗoo pottitte : hitaande 1954 hakkunde maɓɓe e Honhiri (Hongrie), 1974, hakkunde maɓɓe e Pays-Bas e 1990 hakkunde maɓɓe e Arsaatiin. Ɗum woni ɓe njooɗiima duuɓi capanɗe 4 ɓe keɓaani mo.

Kippu Arsaatiin mo ɓe pooɗondiri lefol hikka oo ne, eɗen mbaawi wiyde, waɗii golle jooɗɗe e gardagol pettoowo ŋanaa biyeteeɗo Lionel Mesi. Sibu, e kawgel ngel fof, ko gootol ɓe mbaasi hawde, woni e jaggondiral cakkitiingal ngal. Kala mo ɓe pottunoo ko idii, ɓe piyii ɗum. Kono, ko noon woni fijirde, alaa e sago woodaa liɓɗo, wooda liɓaaɗo. Ko Mesi boom rokkaa tiitoonde « pettoowo ɓurɗo waawde », hay so tawii noon ɗum waɗii haala.

Wonande Afrik, ko kippuuji ɗiɗi tan (Niiseriyaa e Alaseri)  keɓnoo taccude daawal gadanal ngal, kono hay ɗiin ne ɓennaani daawal ɗoon.

Ɗum noon en ndokkondirii kadi aadi e hitaande 2018 to Riisi.  Pele sappiima wonde maa Beresiil heɓ toon raay mum jeegoɓo. 

To bannge goɗɗo, pettoowo almaañnaajo biyeteeɗo Miroslav Klose, daɗtiima Ronaldo (mo Beresiil) to bannge keewde ko wallini e kawgel ngel : o markii bituuji 16.

Ko addi dukooji ndaamordi ?

Hoto cikkee noon ngelɗoo ko ngaree petten bal tan, njahen. A ngel waɗi njeenaari kaalis. Hikka, kippu kawɗo oo, woni Almaañ, heɓii fotde 26 miliyoŋ oroo (miliyaaruuji 10 e teemedde nay miliyoŋ ugiyya). Hay kippuuji ɗi ndiwtaani daawal gadanal ngal, ko wayi no Kamaruun, keɓii fotde miliyoŋaaji 6 ooroo (miliyaaruuji ɗiɗi e teemedde nay miliyoŋ ugiyya). Hikka, fotde 264 miliyoŋ oroo fofof feccaa toon e kawgel ngel (105 miliyaar e 600 miliyoŋ ugiyya).

Ko jiidaa e ɗuum, so wiyaama tan kippu ina foti tawtoroyeede kawgel ngel, Fedde Fuku leydi oon kippu jeyaa ndii ina wersee fotde miliyoŋ oroo (400 miliyoŋ ugiyya) ngam heblaade, ɗum jiidaa e 50 miliyoŋ oroo ɗe 32 Pelle Fuku leyɗe tawtorteeɗe ɗee ndokketee yo peccu, sabu tan ina tawtoree. Ɗuum fof so hiisaama, ina wayi no kippu kawɗo hikka oo heɓii hedde 77 miliyoŋ oroo (31 miliyaar ugiyya).

Kono hoto cikkee oo kaalis fof fayi ko e poosuuji fettooɓe ɓee, alaa. O wersetee ko e konte Pelle Fuku ngenndiije ɗee. Ɗeen noon, heen wootere fof, ina jogii ko yeɗata heen fettooɓe mum. Ko ɗoon leyɗeele ceertata. Ina wiyee wonde fettooɓe kippu Almaañ pecciima heen hikka hedde 100  miliyoŋ, gooto kala. Ɗum heewi nii ko haaldeede hade kewu nguu, waɗee  piɓondiral binndangal, tuugotoongal e golle kippu oo gollii toon, nde tawnoo naatirɗe kaalis ɗee ina keewi seeɗa : keeweendi bituuji markaaɗi, poolguuji dañaaɗi, tolno e deggondiral kippuuji ɗii ekn. Yeru, hikka, wonande kippu Farayse, kala pettoowo ina fotnoo heɓde 15 000 oroo wonande kala poolgu keɓaangu. So hiisaama poolguuji tati ɓe ndañi toon ɗii, pettoowo fof heɓii 45 000 oroo (18 miliyoŋ ugiyya). Ko ɗumɗoo woni yumma luure keew-ɗen nande hakkunde won ɗiin kippuuji Afrik hirnaange e laamuuji mum en, yeru Kamaruun. Nde tawnoo ardiiɓe men ko aybuɓe haa ɓurti, heen sahaaji boom fettooɓe ɓee hay mbuuɗu njiyataa. Ko ɗum tagi kamɓe ne ɓe mbaɗtii salaade : maa ɓe keɓa ko laaɓi, nde ɓe njaɓa yahde. Ndeke, so oɗon pela fettooɓe bal Kamaruun, kakindo-ɗee heen, sibu eɗen keewi nande « pirimaaji » (ndaamordi fettooɓe) ndirtinaama gaa, ndirtinaama too, haa arti noon e leyɗe hirnaange Afrik.

Jaaynoowo coftal ɓalli gooto winndii « Kawgel winndere fuku ina addana pettoowo kala ƴellitde faayiida leydi mum, e dañde ndaamordi, kono kadi ina addana ɓe ɓeydude coodgu maɓɓe ko fayi ».

Bookara Aamadu Bah