Warngo Caaroy : moƴƴere yoɓraande bonannde

0
1811

Mi naniino, ko adii ɗuum, e nder jeewte elewaaji kaɓantonooɗi wellitaare e kitaale 70, haala warngo Caaroy walla Jaambareeɓe Caaroy ɓe ɓe njeeɓatnoo, aɓe njima, ɓe ɓe njiɗatnoo ñemmbude. Kono mi meeɗaano anndude tigi rigi hol ko addunoo warngo Caaroy. Ko hikka, duuɓi 40 caggal ko mbaɗtu-mi nande ɗuum, keɗii-mi yeewtere e RFI ina siimta ɗum.

Nde yeewtere ndee joofi, mbiy-mi, ndeke wonaa mehre waɗi fulɓe wiyde « tuubaako wonaa paso ! ». Gila ndeen ko mi cappinooɗo renndude e mon daartol soldateeɓe Caaroy.

Warngo Caaroy waɗi ko e nder tuddunde (camp) Caaroy, to Ndakaaru, Senegaal, ñalnde 1 desaambar 1944, ɗum noon e joofruɗi hare winndereere ɗiɗmere. Ko goonga, ko Senegaal ɗum waɗi, kono e oon sahaa, ɓeen wiyetenooɓe « tiraayeer » en ummortonoo ko e leyɗe keewɗe gonnooɗe e njiimaandi Farayse, haa arti noon e diiwaan Afrik hirnaange oo (Mali, Gine, Holte Woltaa, Muritani, Niiseer, Senegaal…).

Felli ɓe ko sanndarmeeɓe Farayse e konu koloñaal. Kamɓe ɓeeɗoo tiraayeer en fellaaɓe, ko ɓe pirisonñeeji Almaañ ɓe ngonnoo. Nde Almaañ woƴtaa hoore mum, ɓe ɓoccitii, Farayse artiri ɓe.

No mbiyruno-ɗen, ko idii nde wolde ɗiɗmere ndee joofata, oon sahaa mo laamu Hitleer woƴtaa hoore mum, tawi konuuji Riisi, e gardagol Seneraal Jukov kam e konuuji « haɓɓere » (Alliés) goɗɗi taccirnooɗi Farayse ina ndiddi konuuji Almaañ, huunde e pirsoñeeji puɗɗii ɓoccitaade. Ɓeeɗoo ɓe kaalaten ko heen njeyaa. Laamu Farayse (walla ko heddinoo e mum) felliti artirde ɓe, ngam « ranwinde » konu mum (ɓaleeɓe heewɓe ina ngonnoo e konu Farayse ngam wallude ɓe rimɗinde leydi maɓɓe). Oon sahaa, aɓe padnoo e yoɓeede lebbi keewɗi ɗi ɓe njoɓanooka, hade maɓɓe loowde laawol kootol. Gila Farayse, teemedde tato e maɓɓe (nder 2 000) calii jolde, mbiyi maa njoɓee. Laamu Farayse wiyi yo ɓe muñ, so ɓe njettiima Kaasabalanka, ma ɓe njoɓe. Nde ɓe ngari Kasabalanka (Maruk ɓe njiyaani hay dara, 400 woɗɓe mbiyi njolataa so wonaa njoɓee, ɓe ɗahaa kadi, ɓe podanaa yoɓeede so ɓe njettiima Ndakaaru.

Ɓe njettii Ndakaaru ñalnde 21 noowammbar 1944, ɗoon ne kadi ɓe ndonki yo ɓe keɓ kal maɓɓe e hakke maɓɓe.

Laamu Farayse salii yoɓde ɓe, fawti heen wiyi ina sara ɓe, ina nawta ɓe, gooto fof cuuɗi mum en. Fotnooɓe ɓennineede Bamako ɓee calii jolde ñlande 28 noowammbar 1944, mbiyi so wonaa heɓ njoɓdi mum. Nii woni Seneraal Dagnan tawi ɓe to kaŋ too. Ɓe njooki mo toon, ɓe ɗaɓɓi njoɓdi maɓɓe. Mawmawu heɓtii mo, o mettini heen no feewi, tee hay jaabawol gootol o rokkaani ɓe e hujjaaji maɓɓe hee. O happani yooɓaade ɓe. Kanko e Seneraal Boisboissel. Ɓe neldi toon sanndarmeeɓe e soldateeɓe haa heewi, fotde resimaaji tati (3) jogitiiɗi saaruuji e mataryoosuuji. « Régiment » fof ko taƴre konu hakkunde 1 000 e 3 500 kooninke. Ɓe ndokki ɗum en yamiroore fellude ɓe tawi njeertinaani weetndoongo 1 desaambar. Fotde 70 tiraayeer, rokkunooɓe ƴiiƴam mum en ngam ndimaagu Farayse, tuubakooɓe Farayse calii yoɓde ɗum en njoɓdi mum en, nduttii kadi mbari ɗum en. Capanɗe tato e maɓɓe kadi ñaawaa kasoo duuɓi 10 e alamaan, tee mbaasi njoɓdi mum e denndaangal hakkeeji mum en.

Ngooɗoo warngo bonngo hollitii yimɓe fof no laamu Farayse jaggiri Afriknaaɓe. Ndeke hakkunde men e halfooɓe ko « moƴƴere yoɓretee ko bonannde » !

Muttaar