Jeyi leydi : Seppo Kawtal

0
1915

Ɗii duuɓi fof haala jeyi leydi ina heewi. Haa teeŋti noon caggal 1989 nde gure daande maayo keewɗe taccinaa, leyɗe mum en keɓtaa. Ɗuum ina jeyaa hannde e caɗeele artiranooɓe nguuri, so ronkude heɓtude jeyuuji mum en, mbele ndaña no guurdi. Ko wonaa ɗuum koo, gila 2009, laamu ina yiɗi lartuɗe nokkuuji mawɗi daande maayo too, ngam rokkude ɗum joom jawɗeele ummoriiɓe caggal leydi, tawi diisnondiraani e hoɗɓe e ɗiin nokkuuji.

Ɗii duuɓi fof haala jeyi leydi ina heewi. Haa teeŋti noon caggal 1989 nde gure daande maayo keewɗe taccinaa, leyɗe mum en keɓtaa. Ɗuum ina jeyaa hannde e caɗeele artiranooɓe nguuri, so ronkude heɓtude jeyuuji mum en, mbele ndaña no guurdi. Ko wonaa ɗuum koo, gila 2009, laamu ina yiɗi lartuɗe nokkuuji mawɗi daande maayo too, ngam rokkude ɗum joom jawɗeele ummoriiɓe caggal leydi, tawi diisnondiraani e hoɗɓe e ɗiin nokkuuji.

Gaa gaa ɗuum, hoohooɓe laamu heewɓe e jom jawɗeele en muritaninaaɓe ina ndokkaa boowe mawɗe sara gure, e dow jeyi gure walla teelɗuɓe tawi rewaani laawol. Ko ɓuri heen heewde hay hurum gure ɗee ɗaccanaaka, sibu ardiiɓe laamu e ɗiin nokkuuji ko rokkuɓe leydi haa e nder gure, e dow cehe, durirɗe kaalaaka.

E ɗii duuɓi jawtuɗi, fedde jojjanɗe aadee wiyeteende Fonadh ndee, yuɓɓinii golle keewɗe jowitiiɗe heen. Yeru :

– wallitde remooɓe e aynaaɓe dartaade teettugol leyɗe mum en, haa arti noon to Baabaaɓe, Haayre Mbaara, Mbaañ, Ɓoggee, Wul Biroom, Daarel Aafiya, Baarel Barka … to Daar Salaam (30 000 ha ɗi laamu wiynoo ina rokka fedde Sawuudnaare wiyeteende Er-Rajihi);

– ballitgol artiraaɓe ummoriiɓe Senegaal ngam heɓtude leyɗe mum en, haa arti noon e wonɓe e tuddule Tararsa e Barakna e Gorgol e Asaaba (Kankoosa);

– juɓɓingol gollordu ngenndiiru yowitiingu e caɗeele jeyi leydi (kawrital ngam miijaade e geɗe ɗee) e lewru suwee 2014. E nder ɗiin ɗoon ñalɗi wiɗto jooɗiiɗi ñalnde 23 haa 25 suwee 2014 to Otel Tufeyla e Nuwaasoot, geɗe kimmuɗe njeewtaama heen. E wiyde tawtoranooɓe ɓee, hannde, ko ina wona « 200 000 ha ina ndokkaa teelɗuɓe to worgo leydi too, tee tawi ɗooftaaki jojjanɗe wuurɓe e ɗiin nokkuuji, wuurɓe e ndema e ngaynaaka ». Tawi noon e oon sahaa gooto, « rewɓe kam e yimɓe woɗɓe ɗawaaɓe, ina njiɗi dañde leydi ko nguurdi ina ndonki ». « Woon e gure nattii dañde hay ɗo ubbi maayɓe mum en. Goɗɗe nattii dañde ɗo ndurni jawdi mum en, hay lappi faade ladde nattii woodde. » Taccinanooɓe 1989 heewɓe, « artiranooɓe ummoraade Senegaal haa hannde ina padi e rokkiteede leyɗe mum en ndema ». « Yimɓe ɓe laamu hoɗnunoo e daande maayo hee e kitaale 89, walla telliiɓe ngam abbaade keccol, ina ɗaminii rokkeede leydi ».

Ko ina wona lebbi 5 hannde, Fooyre Ɓamtaare ina yaltina heen binndanɗe keewɗe, ngam wallitde faamamuya caɗeele jotondirɗe e jeyi leydi. Woɗɓe kadi (pelle e teelɗuɓe) njuɓɓinii jeewte keewɗe e dumunna jawtuɗo oo, paatuɗe heen. Ellee ɗum wayi ko no ummannde nii. Jeyaaɓe e ɗiin nokkuuji, kam e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee, e pelle politik e teelɗuɓe ceeraani e suurtude ɗum e ɗaɓɓirde laamu  ñawndude ɗee caɗeele joopiiɗe nguurndam e goodal yimɓe, haa teeŋti noon e hoɗɓe daande maayo ɓee.

Ko e nder ɗuum fedde wiyeteende Kawtal ngam Ƴellitaare winndi kalifu geɗe nder leydi ɓataake ñalnde 25 oktoobar 2014, ngam habrude ɗum ina yuɓɓina seppo « hirjino e nehdi yowitiingo e ɓamtaare nokkuure (doosɗe ngaynaaka, doosɗe sato, sariyaaji jeyi leydi) ». Ɓe ɗaɓɓiri ɗum « yo tintin jooɗaniiɓe laamu to Ɓoggee, Baarel-Barka, Likseyba, Teekaan, Jidrel-Mohgen, e Rooso » mbele kadi lamu nguu ina ƴetta peeje kisal jojjuɗe. Ɓe cifii heen ɗo lappol ngol rewata : Ɓoggee-Rooso : nokkuuji gonɗi e laawol. Miitiŋ to Rooso. Ummagol Ɓoggee : ñalnde 07 noowammbar 2014 ; jettagol Rooso ñalnde 11 noowammbar 2014. Waaliiji Barakna e Tararsa e haakemaaji Ɓoggee e Rooso e mawɓe ronndismaaji Darel Barka e Likseyba e Teekaan e Jidr el Mohgen neldaa tumbitte ɓataake oo.

Ñalnde 7 noowammbar, goomu kumpital fedde IRA yaltini bayyinaango wonde ina yuɓɓina, tuggi aljumaa 7 noowammbar lappol kaɓotoongol njiyaagu njotondirngu e leydi, tuggi Ɓoggee haa Rooso. Mbele kañum e seppo Kawtal ngoo, ko seppo wooto ?

Ko waawnoo heen wonde fof, ñalnde 10/11/2014, guwerneer Tararsa, hono Iselmu wul Siidi (gonnooɗo mawɗo rondismaa Jidrel Mohgen e hitaande 1989) winndi Kawtal ɓataake, ngam tintinde ɗum wonde seppo ngoo ko haɗaango sibu, e wiyde mum « ɗooftaaki sarɗiiji katojinaaɗi ngam juɓɓingol mum », ina winndi heen « Oɗon kaɗaa jokkude ngoo seppo e nder wilaaya Tararsa ». « Kala golle ɗe ɗooftaake ndee yamiroore ina waawi addande joom mum en faweede kuuge joopaaɗe e sariya ».

Nii woni ndeen seppo ngoo arii haa heddii kiloo gooto hakkunde mum e Rooso sanndarmori lappi e maɓɓe gerenaatuuji. Biraam wul Daa wul Abeydi (mawɗo IRA) e Barahiim Kaliil e Jibi Soh (mawɗo Kawtal) nanngaa heen, caggal ɗum paanaa kasoo Rooso. Caggal ɗuum Jibi Soh e gooto e ardiiɓe IRA ngoppaa. E ooɗoo sahaa mo mbinndaten, (ñalnde alet 23-11-2014) ɓe ngoni tawo ko e kasoo.

Muttaar