Konngi kaŋŋe : “ko en sittee woya en”

0
2340

Konngi kaŋŋe ummoraade e Alhajji Umar Deh to Likseyba keɓaaɗi e hunuko jinnaaɗo men (yo yurmeende Alla won mum) hono baaba Jaabi Kamara to kayhayɗi.

O wiyi-mi, “nde Moritani heɓi hoyre mum ñalnde 28 noowaamburu 1960, woodi musiɗɗo Alhajji Umar Deh gooto ari e Alhajji umar ina weltii ngam habrude ɗum wonde Moritani heɓii hoyre mum.” 

Konngi kaŋŋe ummoraade e Alhajji Umar Deh to Likseyba keɓaaɗi e hunuko jinnaaɗo men (yo yurmeende Alla won mum) hono baaba Jaabi Kamara to kayhayɗi.

O wiyi-mi, “nde Moritani heɓi hoyre mum ñalnde 28 noowaamburu 1960, woodi musiɗɗo Alhajji Umar Deh gooto ari e Alhajji umar ina weltii ngam habrude ɗum wonde Moritani heɓii hoyre mum.” 

Ɓe calmondiri haa ɗo saɗi haaɗi, o wiyi : “Alhajji, jooni kay en malaama en ummiima e njiimaandi tuubakooɓe, sibu wiyaama en keɓii koye men !”

Alhajji wiyi : “wonaa en keɓii koye men, kono ko en kaɓii e koye men”. Oon sikki o faamaani ko haali koo, wiyi mo : “en keɓii enndepanndaa”. Alhajji wiyi mo : “wonaa en keɓii enndepanndaa, kono ko bonnde ena fanndaa !” Oon wiyi mo : “Alhajji mbiy-mi ko en ngontii situwaayee en !” Alhajji wiyi mo “en ngonaa situwaayee en, ko en sittee woya en”.

Ko ɗi konngi kaalaa wonii hikka 54 hitaande. “En keɓii koye men ! en keɓii enndepanndaa bonnde ena fadndaa !” “En ngontii situwaayee en, ko en sittee woya en !”

Mbele ko haalanoo gila 1960 laataaki ! Gila keɓ-ɗen koye men ko en haɓɓe e koye men. Ɗo leƴƴi koɗdi, njiidi leydi, njiidi diine, fof mum en ko gootum, beldal mum en ronkaama ; hay gooto hoolaaki goɗɗo oon, hay so garɗo tan hannde e leydi hee ena waawi faamde leƴƴi ɗi mbeldaani. Leñol heen kala, hay so ko e koɗki, hoɗi ko bannge mum, hay so koɗdii e wuro aɗa faama weldaaka, hoolondiraaka. Mbele ko o wiynoo “bonnde ena fadndaa ko” laataaki ? Mbele peeje bonɗe ciynaaka e won e leƴƴi Moritani ? Sagataaɓe mum en mbaraa, ɓe hee cokaa, woɗɓe taccinaa, liggeyaaji mum en mborjinaa, ɗemɗe mum en e pine mum en puuynaa ! Kiiɗal e ɓiɗteende ɓe keedaa e kala fartaŋŋeeji ɓamtaare ? Mbele ko o wiyno : “ko en sittee woya en !” laataaki sibu gila ndeen fayde jooni ko bojji tan wuuraa. Ko caɗeele e paaɗeele tan paynaa e won leƴƴi Moritani, alaa ko keɓata, alaa ko pewjidtee, alaa ko ndokketee, ko ko njeɗetee tan, hankadi ko wullu meeɗaa tan woodi. Potal woni tan ko e kunuɗe kono alaa e tabitino. Potal ngal wayi ko no pono potal fedde amen nde min ngani cukalon. Ko min 22 cukalel, juulde koorka walla taaske so arii, gooto fof adda mbuudu. So renndinaama ene e amen sukaaɓe ɗiɗo ɓurɓe ƴoƴtude kamɓe njogotoo kaalis oo. Ndeen mburu heewaani, ɓe cooda looci ɗiɗi mburu, kamɓe ɗiɗo ɓee, ɓe  pecca loocol, gooto e maɓɓe fof nawa kuppon timmuɗo, minen noogaas heddiiɓe ɓee min  pecca loocol keddingol ngol, minen fof.

Kamɓe ɗiɗo ɓee, ɓe ndaroo jeese amen ɓe mbiya “cuutee juuɗe mon sSo min mbiyii mbele feccere ndee fotii mbiyee eyyoo !” Ɓe mbiya, daaɗe dow, “en potii !”, min njaaboo daaɗe dow “eyyoo !” Ngaal potal noon ena haawnii ɗo ɗiɗo peccata loocol, yimɓe noogaas pecca loocol, mbiyee mbele “en potii !” mbiya “eyyoo !” Ma a taw ko kulol walla ɗaminaare, walla ko ɓureede hakkille ! So tawii noon ko naamnal mbele ko o haalnoo e ɗii konnguɗi tati, so woodii walla woodaani,  jaabawol mum, ko woodii !

Abuu aamadu joop