Ganndal “SAWRU” (6)

0
2250

SAWRU laamu.  Hol nduu SAWRU ne ? Mbari ndu wonaa sawru seyɗaane dey ?  Hol negro muritaninaajo e meeɗen mo fiyaaka walla nanaani nduu SAWRU, hitaande 1989, hakkunde Senegaal e Muritani ? EeH ! Βerndam bonii e oo ñalawma talaata ina ñalli go’o (01) lewru koorka teddundu nduu. En kaalaani tawo ko kewnoo ñalnde heen kono ma en ngartoy heen yeeso.

Fulɓe mbiyi woto mo multii ko mulinoo : “Anndi fof haali fof, bonnii fof. Anndi fof, deƴƴi fof bonnii fof.” Woto mo larñiti ñawannde muumninoonde. Yo bede lelo maayde ɗaanoo saloo finde. Yo ALLAAH daɗndu en e tanaaji sawru e tooke mum. Ko haala noon addata haala, kono kadi ko ayiiba wuurtata coodgu. Wonaa ko ranwi kala kadi muuɗee. Waɗde kayi kaalen heen, ndeƴƴen heen, sabu ko deƴƴi haala ɓuri ko urmiti ɗum. Haa yeeso ko laawol…

SAWRU ko njogitaari. Ko wonaa ɗuum koo, ko ndu bonnataa, ndu bonnantaa hayi gooto ko ndu ndeenka wonande aadee e jawdi (ngalu) mum. Ndaaree ɓee reenooɓe jawɗeele e nder jehe (jeereeji), gooto heen kala jogitii ko sawru hayi sinno omo waɗdi heen fetel e/maa jaasi.

SAWRU jamfotaako, reeni tan ko ndimaagu mum, so wonaa joom mum hutoroo ɗum. So aɗa jogitii sawru, wonaa rawaandu hayi sinno ko ndu ɓesndu maa sayaandu, ndu yanataa e maa. Yero Bah wiyi : “Cefol ŋatooru ko ɓannde (sawru). Wonaa nagge hayi so ɓesnge walla hawoowe, wonaa mbaroodi taktakri” “Conngoori jookotaako, mbaroodi ladde jaɓaa heeroo gummboo.” Gaynaako so hulaani, omo jaaɓtinira sonngere mbaroodi sawru makko tan. So o fiyii ndu e leydi tan ndi woppat ko ndi sonngunoo koo, ndi doga, sabu fulɓe mbiyi, ndu wiyi ko mbabba fiyetee sawru ko mbabba, kayri noon ndi wonaa mbabba.

SAWRU ina jogii kadi nafooje goɗɗe haa keewi : kaangaaɗo suusaa sawru. Fulɓe mbiyi : “kaangaaɗo ina anndi galle baɗɗo dawaaɗi.” Sawru kayi hayi so wonaa rawaandu ne tooke piggal mayru ngoɗɗaani ɗe rawaandu ɗee. Jinne e seyɗaane cuusaa sawru. Mbaroodi laadoori (baajol leydi) wardetee ko sawru. Nayeejo donkitɗo wallitortoo ko sawru so ina yaha (koyngal tataɓal). Dafaaɗo cellal ina tuggoo sawru. Gumɗo ina ɗowiree sawru (salamburu). Laamɓe heewɓe, seerenɓe e jolɓe kam e yontaaɓe silluuji mum en mbaɗaa ko e sawru.

SAWRU ina duuñta woroɗde, ina haɗa koyeera, ina jaakta ñoolaaɗo. So gorko ina tami sawru, o dogataa, o yulataa, o rokkataa caggal. Alhajii Maalik Sih wiyi : “Eehey maa gorko ! So a heɓii duuɓi cappanɗe nay, jogo sawru. Sawru ko e sunnaaji annabaaɓe jeyaa”.

Yimiyankooɓe mbiyi : “kala jahɗo fotde lelnde tamaani sawru, o woopii (sunna.)”

HAKKUNDE BOOKARA, SEHILI MUM YERO E WUYBE

Kaaɗoo haala wonaa tinndol wonaa daarol, ko huunde woodnde, sabu ɗumɗoo kewi ko Seeno Busooɓe e duuɓi jawtuɗi ɗii. Ko wuyɓe njani e bitik Bookara e nder jammaagu tawi yimɓe fof leliima haa ɗaaniima, ɓe pitti ko wonnoo heen koo fof alaa ko ɓe ngacci, ɓe nawori hayi fetel ina wonnoo toon, ɓe naati e ladde. Ɓe tacci maayo Senegaal (maayo rewo), ɓe lommboyii hakkunde maggo e maayo worgo. Ndeen weetii, Bookara e huudinooɓe soodde kacitaari, kafe e suukara e mbiskiit, tawi baafe ina ŋajjinii, bitik ina wuuɗa. Wullaango weddaa, yimɓe fof ngari. Nde tawnoo jawdi inmuusi. Fulɓe mbiyi : “Jawdi ko leeɓol yinere so bippaama tan gite ngojja, mbeddoo gonɗi.”  Bookara ronki jooɗaade, o felliti abbaade wuyɓe ɓee, wonaa sawru wonaa jaasi, wonaa fetel, hayi laɓi tuuba tan o jogitaaki sabu Alla e heñaare e ceke dele. Pulaar noon wiyi : “Heñaare ina adda weñaare.” Sehil makko Yero yahdi e makko alaa ko nawori so wonaa cawel cewngel (ñaaƴirgel). Ɓe kocci pele wuyɓe ɓee haa maayo, ɓe tacci, ɓe ndefti koyɗe maɓɓe haa ɓe njawti kolangal Mawndu, ɓe cooynii waajiiɓe ɓee ina ndoondii tirle mum en ina njaaccinoo. Ɓe ñoƴƴi koyɗe ɓe ngabbii e mum en haa ɓe ngartani ɓeen ɗo guli ngalaa, ɓeen njeeƴii njiyi ɓe, keɓtini ɓe tan ndartii. Mawɗo wuyɓe o waafti jaasi, weeyni ki, ki woni e ɗelkude e gitel naange eki jalba, heddiiɓe ngoni e laggaade jaaseeje mum en. O eerii ɓe : “Eehey mooɗon arooɓe, so on njiɗaa maayde ndutto ɗee so on ndeppaani”. Bookara e Yero mbiyi ko onon min ndokkanoo. Be peewondiri haa ɓe mbaɗdi renku. Wuyɓe laawii, Bookara e Yero laawii. Fitina heedti hakkunde maɓɓe. Mawɗo wuyɓe oo ko Paapalaari ina nawdi doole e darnde fof. Bookara nde tawnoo ko mbir bawɗi mo memataano leydi wonnoo, wiyi e makko sokku, tawi gooto e ɓeya darnii junngo neldi mo jaasi, sodi peɗeeli makko tati junngo ñaamo ngoo, ɗi pilti ɗi ngoni e firlaade. Yero nootii e makko alaa ko jogii so wonaa cawel cewngel. Wuyɓe nayo heddiiɓe mbaɗdi e makko adaa, ɓe mbaɗi jingi-jingitere. Cawel waɗtaama keletine gila naane, Yero heddiima juuɗe mehe, Bookara huylitaama.  “Doole kayi ngañaaka ndonka.”  Poolgu woodanii Paapalaari  e sete mum. Ɓe ɓooriima e juuɗe maɓɓe, ɓe ndogii, ɓe njahii, ɓe naworii caawli mum en. Kooli ndaw ko yurminii, haawnii : “Tuuba leppii ɓeecal maayaani.”

Ko nii woni Bookara e Yero ndañaani taɓɓe ndañi yoolayru.

HUUNDE E TANAAJI SAWRU

Piggal sawru ina roondii tanaaji tati teeŋtuɗe walla nii nay :

– muusalla (muuseeki) caɗtuka : liɓrude neɗɗo maa kullel.

– gaañannde saɗtunde : ƴiyal maa hoore.

– maayde yaawnde : heewii ko fiyaa yahdaani e wonki.

– ngañgu : fiyde neɗɗo sawru ina aawa ngañgu.

SAWRU E DIINE LISLAAM

Ndu fellii diine, ndu felliraama diine lislaam. Taani men, ceerno men Alhajji Sayku Umaar Taal Fuutiiyu, gataagiiyu, halwaariiyu, kala ɗo o yiyaa, omo tuggii sawru (salamburu).

Omo wakkii silaama, omo weelnii faandu, tawi e oon sahaa catallaaji salligi njolaani, omo teppitii paɗe taƴee hulee, omo ɓoornii dolokke daɓɓo (sunna), omo weelnii maa omo waɗi kurus makko e daande. Ko fellannde diine tigi o daranii.

 Eskey maa, Taal ! Taaree maa, Taal !

E diineeji goɗɗi ɗii ne, SAWRU ina huutoree. So en ƴettii yeru, mbiyen : diine kereceeji (katolik ) ina huutoroo SAWRU. So a ƴeewii tan njiyaa mawɗo maɓɓe, hono Paap gardiiɗo denndaangal juulirɗe maɓɓe, tuggotoo ko sawru (gaalaandu), ƴoɓɓa kufne. Hayi halifaaɓe maɓɓe woɗɓe ɓe kadi ko noon. Ndeke noon, sawru ina sarii sanne, sabu ko wonaa ɓee tan ina kuutoroo ndu e diineeji mum en.

Muusaa Aamadu Jallo