Kure jeetati e keeci neɗɗo

0
1703

Huunde hulɓiniinde nde aduna oo fof seedii e nder wideyooji yaltinaaɗi e internet e teleeji winndere ndee kala : ɗo polisee daneejo fellata ɓaleejo e keeci ko famɗi fof laabi jeetati. Oon ina ruŋtii ina doga, polisee oo jaj-jajtaani, loofi e teewu makko kure jeetati, ƴeŋƴaaki, no neɗɗo fellirta barogel ladde conngowel nii. Kala jiyɗo ɗum, ina faami kam, ooɗoo polisee ina joganii ɓaleeɓe ngañgu kulɓiniingu. 

Huunde hulɓiniinde nde aduna oo fof seedii e nder wideyooji yaltinaaɗi e internet e teleeji winndere ndee kala : ɗo polisee daneejo fellata ɓaleejo e keeci ko famɗi fof laabi jeetati. Oon ina ruŋtii ina doga, polisee oo jaj-jajtaani, loofi e teewu makko kure jeetati, ƴeŋƴaaki, no neɗɗo fellirta barogel ladde conngowel nii. Kala jiyɗo ɗum, ina faami kam, ooɗoo polisee ina joganii ɓaleeɓe ngañgu kulɓiniingu. 

Ɗumɗoo ɓeydiima semmbinde sikkatnooɓe wonde poliseeji pellooji toon ɓaleeɓe ɓee, mbelete ndeke fellude ɓe e warde ɓe. En ciftorii kadi ko kewnoo, so maayde suka biyeteeɗo Mike Brown to Ferguson. Ɗumɗoo waɗnoo ko ñalnde 4 abriil to nokk na wiyee North Charleston, to Karolin Rewo. 

Ndeen ɗum kewii, polisee oo wiynoo ko « ɓaleejo oo ko dartinooɗo ɗum, tawi ina wicita oto mum, tee oon difti pistole makko ». Kono Alla waɗi peeñɗi mum, ndeke won pilmuɗo geɗe ɗee kala no njahrunoo : ndeke Thomas Slagger (polisee oo), wela fellude Walter Scott.  Koreeji Walter kam e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee ina pinni heen no feewi, sibu so wonaano won pilmuɗo geɗe ɗee, heewɓe mbiyatnoo ko o dartiiɗo polisee oo, tee oon woni ko e goonga. Jooni kay alaa ko heddanii Amerik so wonaa jaɓde eɓɓaande sariya heblanoonde gila ko ɓooyi, waawnoore poliseeji sinndude kameraa e comci mum en, mbele ina pilma kala ko aɓe mbaɗa. Ɗum firti hankadi, mbele kala ko kewi ina jogoo seede, ko wonaa tan yowitaade e haala poliseeji ɗi nuunɗaani.