Nafoore leɗɗe men

0
4620

 

Kala ko wiyaa lekki walla leggal, ina fuɗi, waɗi cate e baramlefi, na woodi ko nafata. Denndaangal tagooje ina njogii sirluuji e leɗɗe ɗe huutortoo. So tawii ko to meeɗen, aynaaɓe, fitiramgolleeɓe, (sañooɓe, waylooɓe, subalɓe, sakkeeɓe) moni heen kala ina jogii ko ina huutoroo e leɗɗe, tawa ko kañum tan waawi ɗum waɗde. Ɗuum noon, ko gila e safaara, ñaamde, feewnude kaɓirɗe, reentoraade, mooftal e ko heewi ko heewi ko wayi noon.

Paamen tan, lekki fof e nder gannde ɓaleeje, na jogii innde mum nde yettortee, daaɗe mum, ñaagorɗe mum. Kala jiɗɗo huutoraade ki, no ki yettortee, daaɗe jahdooje heen, sadakeeji makki, ñaagorɗe makki.

Leɗɗe gonɗe e jeeri

Eeri, enndu-ñiima, baddi, bamammbe, bani, bantiŋŋeewi, barkeewi, boɓori, bukki, bujaŋŋeewi, ɓagi, ɓokki, ɓulɓi, ɓuski, cammbayel-gorel, caŋi, capatoowi-Annabiijo, caski, ceekoowi, ceŋceŋi, ciidi (jibinta ko gila fooɓre), coccorgel- Annabiijo, danto-kulaawi, dar-ɓokki, dinndeewi, duballeewi, duɓɓi, ɗooki (ngori e ndewi), gelooki, gertel-gaynaako, gijile, giyel-gooti, guddi, guumi (ɓalewi e ndanewi), jaaɓi, jalammbaani, jooyi, juurki, kahi, keeki, kelenay, kekki, lawñannde, linngeewi (na waɗee laaɗe), meeñelle, murtooki, nammaadi, nebbe-daay, pattuki, poronndoowi, selewlewo, talli, tamaroowi, warindoowi, yegem, yitere-ngaari.

Leɗɗe gonɗe e waalo

Alluki, baali-boru, baalñaamaaje, baddi, bakanculi, boodeewi, burli (na safra ñawu ngootu ina wiyee takamoyo), caaɓasaaɓi, caski, cinngooli, ciluki, dibiribi, diiŋaali, duballewi, duɓɓi, duuki (ina waɗee laaɗe) ; duunuɓɓi, gawdi (so mawnii no waɗee laaɗe), gellooki, gelleewi, giyel-gooti, gogorlaawi, jaaɓi (baalwaale), jaaɓi-ɓalewi / jaaɓe-fowru, jalammbaani, jaljalki, jammi, kahi, keeleeli, kelli, kewi, kooli, liiliwi, nammaadi, nayki, nelɓi, nete, pattuki, talli, tiinde-ngaari, yiwi .

Alluki (ko laana nafata, sabu gollirtee ko maaɓe laana. Alluki haa wooroo na waɗee laana, kono noon heewaani); baddi ; bamammbe (ɗuum gollirtee ko to bannge pempe  : doolinnge, wannde, cambal, pempal doggol, gubbol) ; bani (ko laana wonata). Ceɓe bani uɓɓee jeynge haa wonta ndoondi, fullee e gaañannde) ; bantiŋŋeewi (fooɓre bantiŋŋeewi waɗatee ko laana) ; ɓulɓi (na waɗa ɗacce ; ɗacce ɗee na ñaamee, eɗe mbaɗtee gom, wuppiree comci) ; caski (na waɗee kadi wowru) ; duuki (fooɓre ndee waɗetee ko laana, na waɗee kadi wowru) ; ganki (laana wonata) ; gawdi (fooɓre ndee na wona laana. Laana gawdi so yooliima yiytetaake, sabu ɗuum, leggal ngal ina teddi, jooɗowtoo ko e ɓakke) ; gellooki  : ngulumaawi (daɗɗirte feere) ; jaaɓi (beremrefi ɗii ndaɗɗirte feere) ; jalammbaani ; jooyi (waɗetee ko laana. Kono laana kaa ɓooyataa nde wonnoo leggal ngal ina yaafi) ; juurki ; kahi (ko laana wonata) ; keeki ; keeleeli (waɗetee ko lempe saakitaaji) ; kooli (looci ɗii ko denngere feewnirtee, kam e kofe jawki. Kooli na waɗee coorgal, kam e awƴal, leɗɗe duuyri, looci mbakal) ; nammaari (daɗɗirte feere).

Leɗɗe peewtuɗe e ndammiri kam e jawdi mawndi

Baalñamaawi, bani-ndanewi, caŋi, duuki, ndafeeje, gellooki, jummbusi-juli, keeleeli, maaroowi, moonirki, palal-palal jeeri, pelel-fowru, peletoroowi , yitere-ngaari.

Ɗee leɗɗe limtaaɗe, ko ɓuri heen heewde tawetee ko e ɓunndu. So wonaa heen, ɗe maantoode woni jeese mum en.

Enndu-ñiiwa / daroo-ɓokki / diiŋaali / gorgolaawi. Ɗaɗi ɗeeɗoo leɗɗe ndaɗɗete, ɗum ñolnee balɗe jeegom ; ñawɗo yara heen gooɓe tati ; ndiyam ɗam defiree o ñaama. Ko heddii koo o moomoo. Iɗi cafra reedu muusanndu, ñaw-danawel, kame ɓuuɓri.

Baali-boru so ñolnaama, waɗdetee ko e bula, na safra fiire puccu , walla mbabba.

Baalñaamaawi golle mum noddi ko na’i. Haako koo woocete, unee, waɗee e ndiyam, moomiraa na’i maa, mbele iɗi njibina ñalbi. So ɗuum waɗaama, ndeen hitaande ngaari jibintaake. Leggal ngal ina uurdee na’i, sabu fiingo mum waktu demminaare. So ɗuum waɗaama, alaa e sago na’i ɗii piya. Ɗaɗi ɗii, so tawii neɗɗo faayii e na’i mum ko ko ndabraa, omo waawi addude ɗaɗi, yo ɗi timmu ɗaɗi joy, ngaska asee hakkunde mbaalndi, e nder coɓɓuli mbaalndi, he soɓɓundu heen fof ngaska asee ɗoon ; ngaska heen fof waɗee ɗaɗol, ɗum ubbee. Joyaɓool ngool ubbee hakkunde hudum ñalbi ɗii. Kiiɗoo lekki na huutoree to bannge yimɓe. Leggal ngaal na waɗee coccorgal. So tawii neɗɗo na ɗannoo, omo waawi helde coccorgal baalñaamaawi, o fotnda ngal e feɗeendu hukkundeewu junngo makko ; o wuufa ngal haa o faandoo wuro ngo o yahata ngoo. So o sooyniima sakkeeji wuro ngoo, o weddoo coccorgal ngaal caggal makko. Kataa heewaani heɓde joomum. Ɗaɗi ɗii ina nafa e bannge galle. Cenɗe ɗee nay, funnaange, hiirnaange, saahal (rewo) e ɓaleere (worgo), ɗaɗi ngubbee e majji. Joyaɓal ngool waɗee hakkunde kaatane. Ɗuum ko mbele galle oo na ɓaya. Haako koo na nafa to bannge daraja. Ko unete, ko liggortee ko ɓayre yimɓe woni debbo, gorko, walla dañal.

Baddi. Ɗaccere baddi ina uree so tawii neɗɗo no wondi e henndu. Leggal ngaal na waɗee mbalka, jawdi yara heen ; na waɗee hirke puccu, ɓirfugal, lalorgal, jaɓɓorgal, tutuleeje (calɗi), koffe jawli.

Bani-ɓalewi . Wonduɓe e ɓuuɓri ndefante gosi ɗum waɗdee heen, ɓe ñaama. Ceɓe ɗee ndefete haa ɗe tuuta, walla ɗe coofnee haa soofa, ɓe njara. Ɗaɗi ɗii na cafra reedu ko ndu woni fof ; eɗi cafra kaliyaa (gonduɗo e ɓuuɓri tawa omo soofa ƴiiƴam).

Bani-ndanewi noddii nay. Ñawndortee ko haa nayi keewa. Conndi ndii waɗee e saaño, nayi muuɗa, walla e mbalka mbaɗaaka ndiyam, nayi ɗii njara.

Barkeewi. Cañnje mum nafoore ndee yaltata ko e jibinirgol jawdi. Beremrefol ngol feewti ko e faddunde nayi. So tawii ko barkeewi tokoosi, ɗuum ina itta ŋaaŋo goro. Kala duudaaɗo goro, so ƴakkii leggal ngal, duudo mum naatat, walla ustoo. Lekki kii na bonna ñawndogal kala ko faati e Quraana. So lohol, so talkuru, so liggama e barkeewi, nafoore mum yahii, sabu ɗum aayiima. Ɗaɗi, sahaa ndunngu, jeeɗiɗi ngittee. Ɗaɗol heen fof ubbee e bannge e ngesa  : funnaange, hiirnaange, saahal e ɓaleeri. Joyoɓol ngool waɗee hakkunde ngesa. Jeeɗiiɓol ngol so tawii ngesa yaltaama, ngol ubbee ɗoon. Jeeɗiiɓol ngool, so wuro sooynaama, ngol ubbee ɗoon. Ɗuum ɗo feewti ko e moƴƴere ndema.

Boɓori na jibina ɓiɓɓe, ɗe mbayi, ko no paali nii. Ɗum gollortee, ko haa nay keewa. Ko nagge ñaamata nafa ɗum ko  : gajaba, gijile, giiriñal, e ŋaaraari. Sifaaji leɗɗe ɗe kaalete yeeso ɗoo, e nokku mum.

Boodeewi. Fooɓre ndee na wana mbalka. Ceɓe ɗe cat ɗee ɓuri ɗaccere moddude. So mbalca fettii waɗii gewol, ko ceɓe cate boodeewi ɗakkirtee. Boodeewi ko baajol mehol. So baaji ɗii ɓolaama, ɗi tappaama haa ɗi ɗiggii, ina wona jappeere mbabba.

Boyli walla bujaŋŋeewi. Ɓiɓɓi ɓee mbiyetee ko boyle so tawii eɗe keewi, woylere so tawii ko gootel. Baaji ɗii kunndirte.

Ɓakañi. Ɗaɗol ngool unee ; so wontii conndi, so reedu neɗɗo muusii, ittee waɗee e kosam kaaɗɗam, o yarnee.

Ɓakañe / ɗooki / gijile / kahi / Keeki. Ñaawoore mum to bannge reedu muusanndu ko gootum. Ɗeeɗoo leɗɗe na maantoraa e nder safaara reedu muusanndu, ɓuuɓri e kaliya.

Mammadu Deem

Maanditorde annde e pine pulfule hirnaange Afrik