Coñce : kerooje

0
3227

Pulaar ko ɗemngal teskangal, galɗungal sabu heewde ngal calti (pulfule) “Fuuta tooro, Fuuta Jaloŋ, Fuladu, Jamaare, e ko wonaa ɗuum. Kono, nde tawnoo ngal ɓooyii e duuñaaka kam e welsindaare, e baasgol fulɓe huutoraade binndol, saabiima majjugol hannde, e ko heewi e ko ngal yeñtinnoo. Teskaade hannde weeyo satiingo en ko ngo binndol, ina yooɗi, etee ina waɗɗii e fulɓe winndude Pulaar, mbele ina hisa seeɗa e ko heddii e pinal men ganni.

Pulaar ko ɗemngal teskangal, galɗungal sabu heewde ngal calti (pulfule) “Fuuta tooro, Fuuta Jaloŋ, Fuladu, Jamaare, e ko wonaa ɗuum. Kono, nde tawnoo ngal ɓooyii e duuñaaka kam e welsindaare, e baasgol fulɓe huutoraade binndol, saabiima majjugol hannde, e ko heewi e ko ngal yeñtinnoo. Teskaade hannde weeyo satiingo en ko ngo binndol, ina yooɗi, etee ina waɗɗii e fulɓe winndude Pulaar, mbele ina hisa seeɗa e ko heddii e pinal men ganni.

Mbele hannde e nder ndee yontannde, eɗen mbaawi tan wiyde eɗen njonndinoo e mooftude gannde men e hakkille ? Alaa. Sabu humpito hollii en, kala ko winndaaka battane mum ko waylaade e majjude. En njiyii hannde, kala ko ɓurnoo faayodinnde e pinal men majjii haa laaɓi, gila noon e tinndi, jime, jimɗi, daari, daarti, pabbooje haa e kerooje… Mi limtidtaa, haa yettii e fitiram gollaagu njahdunoongu e cuɗaari kam e cinkal, paljirii en. Wiɗto mawngo ina foti woƴde hannde kala biyoowo mbiy-mi, sabu faamde yonta men hannde ko mo hare jaŋde, pinal e ɗaɓɓugol  ganndal. E tuma laamu koloñiri, yoga e pinal men ɓe ɗaayniino, ɓe majjiniino, sabu nanngirde ɗum e nanngirde en no fotiraano. Hannde, ko kamɓe nduttii e nder duunde men, nder ngenndi men, aɓe mbiɗta ɗeen pine ɗe ɓe njeddunoo, ɗe ɓe njoolnoo haa laaɓi.

Ndeke, en paamii weeyo men hannde ko ngo jaŋde, pinal e ganndal : mo welsindii ngal mum fof ɗaaynee, majjinee, jaggiree no hay huunde. So en njiɗaa noon majjude e majjireede haa ɓura ko majji e ko majjira-ɗen koo, alaa e sago gooto e men fof waɗta hakkille, saloo majjere naatira bannge mum. So en njiɗii daɗde e daɗndude seeɗa keddiiɗo e pinal men ngal, alaa e sago ndado-ɗen, ngollen, mbaasen welsindaade e haaɓannde hare pine dookɗe en, wayli en, wostii ɓesngu men. So en njiɗii ɗemngal pulaar (Fulfulde), kam e pinal toowa ƴellitoo, alaa e sago mbiɗten, mbinnden.

Kerooje walla kerooɗe

Kerooje maa (kerooɗe) ko coñce ɓurɗe waasde hannde anndeede e renndo fulɓe hoɗɓe e teeru. Wonaa ko ɗeen coñce ina nanee e kaɓirɗe ayaawo, wonaa ko ina windee e jaayndeeji, maa ina yeewtee e dente. Jime belɗe, juutɗe, guurnooɗe hanki e reedu Fuuta, alaa ko yiytatee hannde e mum so wonaa taƴitine ɗe mbaawaa, e yonta hannde, dillinnde oolel fiyannde fetel seeɗa e waañooɓe  jokkuɓe e tiiɗ-koyaagu sammude ladde mehreende. Hannde e oo sahaa guuraaɗo, firo timmungo kerooɗe maa kerooje heɓaaka. Ko ɓuri sellude, helmere ndee, asli mum paamniiɗo koko majji e oo sahaa. Kono ɗuum ɗoon fof e wayde noon, won firooji ndañaa. Won wiyɓe kerooɗe ngummii ko e helmere  “herde”. So tawii en tuugniima e golwole ɗe kerooje kirjinatnoo, sabu majje wonnde njogitaari kuccintinoondi e mbamu jaawle, eɗen mbaawi rokkude nde ngooɗoo firo : e ɗemngal pulaar, ko ɓuri yuɓɓude koo foti wonnde ko KEROOJE  nde tawnoo “je” ko waɗtan helmere Pulaar, noddi ko keeweendi. Tuugnaade e celluka, kerooje seekaa ko e gollal HERDE. So en nanii herde, hakkillaaji men noddata ko gertooɗe maa jaawle. Ɓayde kaalaten ko raddo alaa e sago ngoppen gertooɗe payen e jaawle, sabu ko jaawle ɓurnoo heewde e laddeeji men, etee ɓurnoo kadi waawde waañeede. Sabu fulɓe ina mbiya : “Kala ko maayi e raddo, ko jaawngal defii.”  Ndeke ina sella helmere ndee wona kerooje sabu en keɓaani tawo firo kerooɗe. Sifaaji walla pecce raddooji : raddo gooto (waaño), raddo dawol,  raddo naato, raddo ñogo, raddo baalooji, raddo lulnde.

Ina jokki

Haamiidu Mammadu Bah, Catal FƁPM Suwoyraat