Hol Husen Habree ?

0
1553

Husen Habree jibinaa ko 13 ut 1942 to wuro Faya Larjoo nder leydi Caad. O mawni ko e ladde, nder jeereende Jurab, hakkunde aynaaɓe e eggiyankooɓe. E hitaande 1963 o yahi Farayse jokkoyde jaŋde makko. O janngii toon sariya. Caggal nde o arti Caad e hitaande 1972, o tawtoyi fedde wiyeteende FROLINAT (Front de libération nationale du Tchad)

Husen Habree jibinaa ko 13 ut 1942 to wuro Faya Larjoo nder leydi Caad. O mawni ko e ladde, nder jeereende Jurab, hakkunde aynaaɓe e eggiyankooɓe. E hitaande 1963 o yahi Farayse jokkoyde jaŋde makko. O janngii toon sariya. Caggal nde o arti Caad e hitaande 1972, o tawtoyi fedde wiyeteende FROLINAT (Front de libération nationale du Tchad)

ƴettunde fetel ngam haɓde e Guwarnama worgonaaɓe tabitintunooɗo paltoor hakkunde rewankooɓe (juulɓe) e worgankooɓe. Husen Habree ina jeyaa e honatnooɓe tuubakooɓe Orop (won e mon siftorooɓe hafeere Françoise Claustre jagganooɗo toon hakkunde 1974 e 1977). Ñalnde 29 ut 1978 Felikse Maalum nomi mo mawɗo hilifaaɓe Caad, kono o suɓii umminde wolde ñalnde 12 feebariyee 1979. O sosi fedde ina wiyee FAN (Force armées du Nord), o heɓti laamu ñalnde 7 suwee 1982, o liɓi Gukkuni Waadey, o arditii Caad. Ko ɗoo wiyaa o waɗii bonannde ɓurtunde so warde luulndinooɓe heewɓe…

Guwarnama ngootaagu ngenndi e mudda (GUNT), e gardagol Gukkuni Waadey, luuñtitii to rewo Caad. E ballal Kaddaafi, Gukkuni keɓti lefol biyeteengol “bande d’Aouzou” e hitaande 1973. E hitaande 1983, Libi heɓti rewo leydi ndii, jooɗii heen. Konu Caad (Husen Habree) e ballal leydi Farayse (Opération Epervier) haɓtii ɓe haa fooli ɓe, heɓti rewo oo fof e settaambar 1987. Ɗum noon, wallittunoo Habree e oon sahaa ko leydi Farayse kam e Amerik fof. Kono, ñalnde 1 desaambar 1990, Seneraal Idris Debi liɓi Husen Habree, jooɗii e jappeere laamu. Habree dogi mooloyii to Ndakaaru. Gila ndeen  ko ɗoon o woni.

Habree ina tuumaa warngo ko ina tolnoo e 40 000 neɗɗo. E noowammbar 1990, hade laamu makko liɓeede, ina wiyee wonde ko ina tolnoo e 300 luulndiiɗo, sokanooɓe, mbaraama (pellaa walla kirsaa). E saawiyee 1992, biidi keewɗi njiytaama ɗo yimɓe heewɓe ubbidanoo saraaji Njamenaa. Won heen ina mbaɗi fotde 150 maayɗo. Ina wiyee baayeeji Caad tolniima e 80000 e laamu Habree.

Ñawoore leydi Belsik ɗaɓɓiri leydi Senegaal yo nanngu Husen Habree, ñaawa ɗum, ñalnde ñalnde 19 settaambar 2005. O nanngaa ñalnde 15 noowammbar, o mooftaa balɗe seeɗa, kono o woppaa, sibu ñaawoore leydi Senegaal wiyde alaa hakke ñaawde mo. Ɗum waɗtaa e juuɗe Dental Afrik. Ngaal ne waɗti geɗe ɗee e juuɗe leydi Senegaal, yo ñaaw Husen Habree. Gila ndeen, laamu Senegaal e UA ummaniima mbayliigaaji keewɗi to bannge sariya ngam ñaawoore makko waawa waɗde dow laawol, yantude e difagol fereeji ñaawoore ndee, tolniiɗi e 27,4 miliyoŋ ooroo (hedde miliyaaruuji sappo ugiyya).

BAB