Tilfannde mawnde e hajju 2015

0
2201
Tilfannde.jpg

Hajju hikka oo ina farwi no feewi, sibu ko famɗi fof 878 kajjoowo maayii toon. Ñalnde alkamiisa 24 settaambar 2015 to Mina, ɗo ɓe mberlotoo ibliis kaaƴe ɗoo. Ɗum jiidaa e 107 maayɗo ñalnde 11 settaambar nde lennge yani toon e yimɓe ndee. 

Hajju hikka oo ina farwi no feewi, sibu ko famɗi fof 878 kajjoowo maayii toon. Ñalnde alkamiisa 24 settaambar 2015 to Mina, ɗo ɓe mberlotoo ibliis kaaƴe ɗoo. Ɗum jiidaa e 107 maayɗo ñalnde 11 settaambar nde lennge yani toon e yimɓe ndee. 

Musibaaji bayɗi nii, ko goonga, sahaa e sahaa fof ina kewa toon, haa teeŋti noon e ooɗoo nokku, ɗo ibliis oo werletee kaaƴe ɗoo. So hiisaama, fotde 1 772 kajjoowo maayii ɗoon e duuɓi cakkitiiɗi ɗii. Saawiyee 2006, teemedde tato neɗɗo maayriino noon kadi. E hitaande 1990, ko 1 426 kajjoowo pekkori e nder tunel (laawol nder leydi) paaɗo to kaaƴe ɗee mberletee ɗoo, sabu ŋakkeende henndu. Ko goonga nii, laamu Sawuud seeraani e mahtaade nokkuuji ɗii ngam ɓeydude kisal yimɓe ɓee, ko wayi no mawningol ɓale ɗo kaaƴe ɗee mberletee ɗoo, e mahgol pom taartiiɗo ɓale ɗee… Kono tan, yuɓɓinde miliyoŋaaji ɗiɗi neɗɗo e nokku gooto, e sahaa gooto, wonaa huunde newiinde. So ɗuum yantii e ko kalifu cellal leydi Sawuud siforii “ŋakkeende nehdi” koo, ɗum ɓeydoto kadi saɗtude. Sibu, e wiyde makko, sinno hajjooɓe ɓee ɗooftinooma jamirooje, ko wayi nii ina waawnoo waasde waɗde ; yeru ɗooftaade waktuuji ɗi tuddunde fof dottanaa ɗii. 

Tilfanɗe hajju

– 1975 :  200 maayɗo e cumu nder tuddunde, sabu pettugol gaas ;
– 1979 : 153 maayɗo nder jumaa mawɗo oo, caggal nde yimɓe jogitiiɓe uddi ɗum, pellondiri e polis garnooɗo ɓiltude yimɓe ɓee.
– 1987 :  402 maayɗo caggal nde polis felɓondiri e hajjooɓe iraannaaɓe seppatnooɓe.
– 1989 : kajjoowo gooto maayii toon e gunndo nder Jumaa mawɗo oo. 
– 1990 : 1 426 maayɗo (ummiiɓe Asi) : fekkorɓe e ɓiɗtondiral nder tunel.
– 1994 : 270 maayɗo e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo. 
– 1997 : 343 maayɗo e cumu (kalitgol gaas). 
– 1998 : 118 maayɗo e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo. 
– 2004 :  251 maayɗo ɗo kaaƴe mberletee ɗoo kadi.
– 2006 :  364 maayɗo e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo kadi. 
– 2015 :  878 maayɗo e njangu lennge e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo.    

BAB

Hol addi werlaade kaaƴe ?

Berlagol kaaƴe ngol (ramye al-jamaraat) ko gollal hijjoore. Ngal golletee ko tuggi ñalngu tataɓu hajju.

Ko ibliis werletee ɗoon kaaƴe. Ko noon annabi Ibraahiima (mo jam e kisal ngoni oo) e ɓesngu mum mbaɗnoo, caggal nde ibliis feeñani ɗum en e nokku hee fotde cili tati. Annabi Ibraahiim idii yiyde mo ɗoon, caggal ɗum ko jom suudu mum, caggal ɗum ko ɓiyngel maɓɓe biyeteengel Ismaayiil. Ndeen woni nde malayka biyeteeɗo Jibriilu oo (mo jam e kisal ngoni oo) waggini Annabi Ibraahiim nde werlotoo mo kaaƴe 7. Jaale tati kaaƴe mahaa ɗoon ngam maandinde Ibliis oo : jaalel tokosel (al-jamrah al-uulaa walla al-jamra as-sugraa), jaalal kakindiingal (al-jamrah al-wusta) e jaalal mawngal (al-jamrah al-kubra walla jamrat al-`Aqabah). 150 meeteer ina ɓilii hakkunde jaalal e jaalal kala. E hitaande 2004, caggal nde 251 kajjoowo cankii ɗoon e ɓiɗtondiral, dowla Sawuud yaajtini jaale ɗee, waɗti ɗum en ɓale jaajɗe (jaalal kala 26 meeteer njaajeendi), rewni dow mum en pom (pom jamaraat). Ɗe ngoni ko to naatirde Mina (kilooji 5 fuɗnaange Maaka).