Tibbooje Misra : geɗe tunnduɗe hakkillaaji

0
2559

Ɓe cikkatnoo ko ɓe nganndidii geɗe tibbooje (Piraamidaaji / karamaaje), kono ɓe tawii ɓe nganndidaano ɗe, sibu, e wiɗtooji maɓɓe cakkitiiɗi kuutortooɗi ɓeto nguleeki, ɓe teskiima heen geɗe kaawniiɗe. Holi kamɓe ɓee?

Ɓe cikkatnoo ko ɓe nganndidii geɗe tibbooje (Piraamidaaji / karamaaje), kono ɓe tawii ɓe nganndidaano ɗe, sibu, e wiɗtooji maɓɓe cakkitiiɗi kuutortooɗi ɓeto nguleeki, ɓe teskiima heen geɗe kaawniiɗe. Holi kamɓe ɓee?

Kamɓe ɓee ko annduɓe ko faati e wiɗooji, haa arti noon e aasiñooruuji Misra e Farayse e Kanadaa e Japon, leyɗe dennduɗe eɓɓaande inniraande ScanPyarmids. Hol ko ɓe teskii ? E fawaade e ko ɓe caakti ñalnde 9 noowammbar 2015, kaɓirɗe maɓɓe kollitii ɓurondiral nguleeki nokkuuji nder tibbooje nay, ina jeyaa heen tibboore wiyeteende tibboore Keopse (Khéops).

Ina jeyaa e ko haawi ɓe no feewi, ɓurondiral nguleeki to « bannge tibboore Keopse keedɗo e leydi oo ». No paamraten, ɓe teskiima ɗoon ɓurondiral nguleeki hakkunde kaaƴe takkondirɗe, ko ina wona degereeji jeegom (6°C). Ɓe nganndaa ko saabii ɗum, kono aɓe cikki ko suudu suuɗiindu (ngaska cuuɗiika) woni ɗoon.

Tibbooje Misra ko gaññeeje laamɓe Misra, haa arti noon e firawna en. Duuɓi majje ina millee e 5 000 hitaande walla ko jaasi ɗum seeɗa. Ɗe njeyaa ko e geɗe ɗe aadee golli, tawi golliri ɗum ko hakilantaagal mawngal e peeje e mañeeje, sibu ina woɗɗondiri no feewi e doole mum, e ɗo kaɓirɗe mum tolninaa ɗoo. Ɗeen geɗe ko jeeɗiɗi. Ina jeyaa e majje : Tibboore Keopse to Giseh to Misra,  ‘ Sardiŋŋaaji beeyooji ’ (jardins suspendus) to Babilon, nanndolla Zeus to Olimmpi, juulirde Artemis to Efees, walla faar Aleskanndiriya to Misra… Hannde, ko tibboore Keopse tan heddii.

Kañje fof kadi, ko tibboore Keopse ɓuri lollude. Joɗnde tibboore ndee ko kaaree, heen bannge fof ina ɓeta hedde 230 meeteer (taarol mayre ko 922 meeteer), tooweeki mayre ko hedde 137 m, wertallo mayre ko 53 056 m2, feto mayre ko 2 352 000 m3. Won millooɓe ɗum hedde miliyoŋaaji 4 birik haayre. Ko nde mahaa ɓurii 4 500 hitaande. Ina sikkaa fotde 20 000 neɗɗo ngolliima e mahngo mayre, e nder daawal duuɓi 20 ! Annduɓe daartol ina cikki waɗi Keopse (laaminooɗo Misra e oon sahaa) mahde aññeere (aññeere mum) fotnde nii, ko haa holla kañum ɓuri laamɓe (firawna en) heddiiɗe ɓee.

Bookara Aamadu Bah