Daesh : njuɓɓudi e bonanndeeji

    0
    1954
    KulibaliGondiizo.jpg

    Ko firo Dowla ɗaɓɓi koo, Daesh woni ko e renndinde ɗum : en njiyii e winndannde men ɓennunde ndee  hol ko woni miijo « dowla » o e peeje mum gollorɗe. Jooni ƴeewen hol no ɓe nganniyorii yuɓɓinirde Dowla oo haa tabita, tuugoo ɗo dowlaaji aduna ɗii kala tuugii ɗoo : ɗum firti o  jogoo leydi keertiindi, ɓesngu njogiingu fiɓnde wondude e laamu taƴngu sañ e dow leydi e kala ko ɗum ɗaɓɓi maa wonii konu, faggudu, jotondiral e dowlaaji goɗɗi, njuɓɓudi laamu ekn…..

    Ko firo Dowla ɗaɓɓi koo, Daesh woni ko e renndinde ɗum : en njiyii e winndannde men ɓennunde ndee  hol ko woni miijo « dowla » o e peeje mum gollorɗe. Jooni ƴeewen hol no ɓe nganniyorii yuɓɓinirde Dowla oo haa tabita, tuugoo ɗo dowlaaji aduna ɗii kala tuugii ɗoo : ɗum firti o  jogoo leydi keertiindi, ɓesngu njogiingu fiɓnde wondude e laamu taƴngu sañ e dow leydi e kala ko ɗum ɗaɓɓi maa wonii konu, faggudu, jotondiral e dowlaaji goɗɗi, njuɓɓudi laamu ekn…..

    Njuɓɓudi « Dowla daesh »

    So tawii ko goonga haaletee, ɓuri teskinde e Daesh ko ñiɓaade ɗum e leydi Iraak e won e diwanuuji keedɗi fuɗnaange leydi ndii. Gila e hitaande 2006, ɓe njaajtiniima e leydi Siiri tuggi 2013 kono kadi won ɗo ɓe mogginii e nder won jookli e nder leydi Turki. Ko innitortoo dowla oo kadi ina tawee e nder leydi Libi. Njangu Kaddaafi semmbinii doole maɓɓe e leydi hee. Ko mbaawaten teskaade tan, ko yoga e leyɗeele aarabeeɓe hannde, walla Afiriik e Asii, njanguuji ownooɓe hakkillaaji ina mbaɗa e nder mum en tawa yeeytotoo ɗiin njanguuji ko “dowla daesh” ko wayi no to Afganistaan, Alaseri, Ejipt, Enndonosii, Tinisii, Yemen, Somaali, Niseriyaa ekn. Eɗen paami tan ko goomuuji ownooji (terroristes en) gonɗi e ɗeen leyɗeele, maa wonii iwdi mum en ko e El Qayda njeyanoo, ina ngonti Daesh walla kam ina qirrii gardagol Daesh. Ɓurɗo heen jartodinde hannde ko lollirɓe Bokku Haram en to Niseriyaa heɓtuɓe won e gure  keeɗɗe fuɗnaange rewo leydi ndii (Dowla Bornu), naatta e leydi Kameruun e Niseer, heen sahaaji njilloyoo haa Caad. Mbele ɗum fof ina addana en wiyde wonde Daesh ko dowla,  alaa ! Sabu cute-cute cariiɗe e jookli leyɗeele keewɗe tawi ndentaani  e nder leydi ngootiri, ɓesngu ngootu,  ardorde wootere, njuɓɓudi laamu ngootiri mbaawataa heɓtineede e ñallunge hannde ngee no Dowla nii, heddii ko joomum en no mbelaa fof innira koye mum en. Waawde ɓe foolde won dowlaaji ko wayi no Iraak e teettude won e diwanuuji e nder mum en addantaa ɓe wiyde “baalel manna” ngel ɓe cañi ngel e nder yoga e nokkuuji ko Dowla.

    Konu Daesh e njogitaaje mum

    Nehaande Daesh ko e nder Iraak e Siiri, yoga e kabaruuji yimɓe humpitiiɓe golwole walla sarwisaaji laamuuji ñukkintooɗi ina qiima wonde  konu Daesh tolnoyiima e 15 000 aadee ummoriiɓe e leyɗeele ɗiɗi ɗee (8 000 to Iraak, 7 000 to Siiri) ɗum ko hitaande 2014. E nder hitaande 2015, sarwiis ñukkintooɗo ameriknaaɓe lollirɗo CIA tolninoyii soldateeɓe Daesh hakkunde 30 000 e 40 000 aadee, kono Hishaam el Haashimii disneteeɗo ko yowitii e konuyaŋkaagal dowla Iraak qiimi ko wonde soldateeɓe Daesh tolnoyiima “hakkunde 100 000 aadee e 125 000 aadee”.

    Ko ɓuri faaynaade koo,  ko harbiyaŋkooɓe tumaraŋkooɓe  ummortooɓe leyɗeele goɗɗe, Fedde Dowlaaji Dentuɗi (ONU) ina qiimoo ɓe e 15 000 aadee ummiiɓe e 80 leyɗe goɗɗe e nder duuɗe ɗee kala : gila e leyɗeele golf, Orop, Ameriik haa Siin… E nder hitaande 2015, duɗal gootal karalleewal ko yowitii e dokkirgol sirruuji hollitii wonde soldateeɓe tumaraŋkooɓe ɓee tolnoyiima e 31 000  neɗɗo feccitiiɓe e ngooɗoo yeeso : 8 240 neɗɗo to fuɗɗaange hakkundeejo, 8 000 e Magreb, 5 000 e nder Orop hirnaange (heen 1 700 ko faraysenaaɓe, 760 ko Almaañnaaɓe, 760 ko enngele en) ko heddii koo ummorii ko wonnoo Dental Sowiyet ndeen (4 700) e 280 ummiiɓe Amerik bannge rewo. Ko teskini e sifaa jihadiyaŋkooɓɓe tumaroŋkooɓe ɓee ko heewi e maɓɓe ko tuububuyaaji kesi kono wonaa njibinaaɓe e Islaam tabitinooɓe diine (juulooɓe, koora cakkoo…ekn) ; iwdi maɓɓe ko renndooji cariiɗi e tee jom dipolomaaji keewaani e maɓɓe.

    To bannge njogitaari, pot-ɗen  teskaade tan ko njogitaaje Daesh ko ɓuri doolnude heen, ɓe keɓti ɗum en ko e kareeli maɓɓe e konu Iraak, njogitaaje ɗe Ameriik woppirnoo ɗum en. E ɓe limtanee 3 000 oto ɗi jeloode “humvee », 50 shaar , 150 belendee e 60 000 ujunere fetel hay so tawii nii yoga e njogitaaje ɗee mbonnaama e bommbardamaaji leyɗe maalde hirnaange. Daesh heɓiino dañde abiyoŋaaji tati ɗi dognooɓe e arme Irak njantee e maɓɓe ngaddornoo kono hedditii heen hannde ko gooto, keddiiɗi ɗi keɓtaama.

    Njuɓɓudi laamu Daesh

    Hay so tawii Daesh woni ko e yaajnaade seeɗa seeɗa e nder leydi Iraak, e nder nokku leñol Kurd en to Siiri, ƴaañaade e sunniyaŋkooɓe tawa ɗo ɓe ñiɓii heen fof ɓe compa juɓɓule “dowla” (hay so tawii wonaa ɗe ONU heɓtini ɗee), ɓe toɗɗoo hoohooɓe ardiiɓe ɗum. Heddii tawo ko alaa ɗo keeri ndarii hakkunde maɓɓe e dowlaaji keddiiɗi ɗii, ɓe ngalaa tawo kaalis baawɗo weccaade e jogaade hattan waɗande yimɓe maɓɓe kaayitaaji maandinirɗi. Sariyankooɓe ina luurdi e cifagol “dowla Daesh”; won wiyooɓe ɗum  wonaa dowla, ko ɗum tippondiral leƴƴi ceertuɗi e diwanuuji e gardagol ardiiɓe ɗiin leƴƴi jaɓɓe hoofnanaade njuɓɓudi ngootiri, “dowla” o annominiri ko no laamuuji lawakooɓe ndeen. Heddiiɓe ɓee mbii “ko hay so wonaa dowla ne, fuɗɗiima jogaade mbaadi mum, ko e laawol woni”, daliilu maɓɓe heen ko tawde wonii eɓe njogii leydi, eɓe compi larme, eɓe ƴetta kubbe (lempoo), eɓe njogii polis,  ñaawirɗe ekn…heddanii ɓe tan ko heɓtineede e renndo adunankeewo ngoo, ɓe njaɓa sariyaaji mum. Leydi ndi ɓe tiimi ndii, ɓe peccitii ɗum ko e diwanuuji jeeɗiɗi, heen diwaan fof ardii ɗum ko goforneer tiimɗo sarwisaaji toppitiiɗi fiyakuuji ndenndaandi, ndeenka e kisal. Polis maɓɓe, jogiiɗo catal rewɓe, ko kam toppitii tabitingol sariyaaji e fawde alamanuuji e yaɓɓuɓe laabi, ko kamɓe njuɓɓinta jirlagol otooji ekn…

    To bannge jaŋde, eɓe lelni tippudi maɓɓe keeriindi e 2015, tuugiindi e nehdi diine lislaam e sarɗiiji mum, kono kadi njannginoori hiisa, jogarafi, enformatik ekn….

    To bannge faggudu, dañal “dowla” oo fawii ko e ɓulli petoroŋ e gaas ɗi ɓe tiimi jooni ɗii, lempooji e kubbe ɗe ɓe parlini e ɓesngu nguu, jiidaani e bayti e korkitgol kaake janane (keɓtugol bankeeji, tarafik petoroŋ ekn…). To bannge lempooji, eɗi peccitii e pecce tati : zakat (asakal),  jizya , lempoo mo dhimmi  en njoɓata (kubbal ngal ɓe ngonaa juulɓe poti tottude so ina njiɗi heddaade e leydi hee) e sadaqa (sadak dokketeeɗo tawa wonaa e dow waawnere), ɗii ɗoon lempooji tan ina naatnana ɓe 70% e dañal maɓɓe, petoroŋ e gaas ko ɓurnoo waɗde yaakaare koo, jibinaani ɗo yiɗiranoo nii sabu yoga e isinaaji ɗii ko bommbardaaɗi.

    E maayirɗe 2015, Daesh bayyinii wonde ina sosa kaalis mum tawa ko kañnjara tan  fawaade no aadoranoo e nder laamuuji aarabeeɓe ganni : fulus ko kiri, dirhams ko kaalis, dinars ko e kaŋŋe, heen geɗal fof njaru mum tolnii ko e njaru njamndi ndii. Kaalis oo noon weccotaako e kaalisaaji leyɗeele aduna oo.

    Alaa ballal ngal ɓe keɓata ummoraade e dowla goɗɗo kono noon eɓe keɓa balle jonɗe ummoraade e alɗuɓe teelɗuɓe jeyaaɓe e leyɗeele Golf teeŋti noon e jeyaaɓe e galleeji lawakooɓe Arabii Sawudit. Ɗum kadi ina faamnii sabu  alaa dowla, hay islaamiyaŋke oo, yiɗi heerondirde e maɓɓe, hulde hoto “joorngol sumorde keccol”.

    Bonanndeeji Daesh

    Eɗe keewi kono cifoto-ɗen heen tan ko ɓurɗe maantinde ɗee :

    – Daesh hiisii to bannge politigi, ko wiyetee demokaraasi, paltagol laamu e diine (laicité), ngenndiyaŋkaagal, ɗum fof ko “tuundi leyɗe hirnaange”, ko ɗum waɗi eɓe luulndi ɗum etee ɓe njoopii woni gaño maɓɓe dowrowo ko Amerik caggal nde ummii e leydi Iraak.

    – E nder leydi hee, teeŋti noon e wuro Mosuul ɗo ɓe mbaɗti laamorgo maɓɓe, ɓe ngonaa juulɓe ndañaani heen jam : kereceŋ en, leƴƴi jeyaaɗi e Turkmen en, shabaak en, yeziidi en, ɓe kolliti ɗum en ko poti suɓtaade e nder geɗe tati, tuubde ngonta juulɓe walla njaɓa kubbal (250 dolaar/hoore kala tolno e 60 000 ugiya ) walla joomum en egga so wonaa ɗum daaɗe mum en ndemee. Ɗum addani yoga e maɓɓe eggude ngabbitii e nokkuuji ɗo Kurde en koɗi e nder Iraak.

    – E nder njanguuji ɗi ɓe mbaɗata e won gure ɓe ngonaa juulɓe so ɓe pooli ɗum en ɓe mbaɗtata ɗum en ko jiyaaɓe, ɓuri heen heewde ko leñol yezidi en jiidaani e yahuud en, shabaak en e kerecee en. Rewɓe ɓee, yoga e mum en mbaɗtetee ko horɓe to bannge ngena (worɓe “juulɓe” ɓe ina njaha e mum en no njiɗiri ko aldaa e dewgal) walla ɓe ligginee e nder galleeji, e miijo Daesh sariya lislaam ina yamiri ɗum, sariya renndo adunayankeewo ngoo (ONU) hannde hiisii ɗeen geɗe ko no warkoyaagu kuccinaangu e winndere ndee. E raɓɓiɗinde haala tan binndanɗe keewɗe peeñninii sifaaji no njiyaagu nguu foti tabitinireede : cogguuji rewɓe ɓee fawaade e duuɓi mum en, hol no worɓe ɓee potata yettoraade ɓe, hakkeeji ɗi horɓe ɓee njogii ekn… ɓe ndallinirta ɗum ko wiyde “ko nii renndooji ganni juulɓe ngollortonoo”. Won heen geɗe nanngaani hakkillaaji renndooji hannde !

    – Ina jeyaa e “ñaamgolluuji” maɓɓe goɗɗi bonnude e duppude yoga e maantorɗe taarikiyankooje jowitiiɗe e diineeji maa wonii juulɓe walla heeferɓe, won heen tawa ina ngoodi gila teeminannde 17, ɗum firti ko ɗawde yontaaji hannde anndude iwdi mum en e taarik mum en e finaa tawaa mum en. Oɗon ciftora golle Aqmi e hitaande 2012 nde ɓe naati e rewo leydi Maali teeŋti noon e wuro Tumbuktu no anndiranoo wonde ñiiɓirde diine lislaam e worgo saharaa : ɓe nduppi defterɗi desnooɗi defte quraana, gannde, karallaagal ekn. ɓe pirti genaale annduɓe e waliyaaɓe jiidaani e golle ñeeñal ciftinooɗe nguurndam leƴƴi koɗnooɗi e nokku hee. Golle Daesh e Aqmii, ngaal banngal, ko gootum, ɓe kiisotoo hannde ko winndere ndee nanngiri ko ngalu winndere ndee kala, ko geɗe sanamuuji luulndiiɗi diine lislaam.

    – Golle goɗɗe kaantare ina njeyaa e darnde  Daesh e nder aduna hee, yeru warngooji kuuftidinɗi ɗi ɓe mbaɗi e sahaaji golwole jolnooɗe e nder leydi Iraak e Siiri kuccinaaɗi maa wonii ko e soldateeɓe dahanooɓe walla siwil en, teeŋti noon e jeyaaɓe e leñol yezidi en walla sunniyaŋkooɓe luulndiiɓe Dowla maɓɓe oo. Ɓe kuutoriima sifaaji keewɗi ngam boomde yimɓe : gunndagol, codditgol daaɗe, duppugol yimɓe. Suurnaal “Le Monde” limtii 83 gunndooji ɗi ɓe mbaɗi hakkunde suwee 2014 e noowammburu 2015 jooɓiiɗe 1 600 fittaandu  e leyɗeele baaɗe no Irak, Siiri, Niseriyaa, Tinisii, Ejypt, Farayse, Turki ekn….

    – Diftaade yimɓe daha ɗum en, ɗaɓɓira leyɗeele ɗo ɓeen njeyaa ɗoo yo njeen ɓe kaalisaaji walla ɓe mbara ɗum en, walla ɓe ɗaɓɓa wostondirde ɓe e nanngaaɓe ina mbaɗi bonannde.

    Ko limtu-ɗen ɗoo kala ko seeɗa e bonannde jihadist en ummanii e nder aduna hee kala, teeŋti noon gila nde Daesh feeñi, holliri yiɗde mum hoonaade e aduna hee kala, haa ko woni faandaare mum koo tabita heen. Ko ɗum waɗi hannde, woni ngoƴa  dowrowo aduna oo kala ko hol no gallinirta eɓɓaande Daesh nde nganndu-ɗaa ko boomaare mawnde wonande winndere ndee, sabu telɓugol wellitaare e jahral yeeso ɓesnguuli aduna oo.

    Gelaajo