Daartol Annabi Muusaa (1)

1
3251

Daartol nguurndam Annabi Muusaa ɓiyi Umraan e miñum Haaruuna ɓe jam e kisal ngoni e mum en. Ɗuum noon mbiɗo ñaagi banndiraaɓe soodooɓe jaaynde ndee, nde ñiiɓata e coodgol jaaynde ndee e lebbi garooji ɗooɗii, waɗi noon ko daartol ngol ina juuti sanne, lewru fof, so ko Alla jaɓii, ma wood ko yalti heen, ngam denndaangal annabaaɓe ɓe Alla jangtii e nder Ɓuraana ɓee ko Muusaa ɓuri heewde golwole.

On njaaraama.

Hono ganndo biyateeɗo Wahab Bun Mn mbahi wiyi : caggal nde Alla wari Reyyaan Bun ElwaliidLaamɗo Misra etee ko neɗɗo ɓurnooɗo horsinnede e nder Bani Israayil-naaɓe etee kamɓe fof ko ɓe rewatnooɓe Alla e peeñɗi.

Nguurndam Muusaa ɓiyi Umraan e miñum Haaruuna

Hono ganndo biyateeɗo Wahab Bun Man Mbahi wiyi : caggal nde Alla wari Reyyaan Bun Elwaliid Laamɗo Misra etee ko neɗɗo ɓurnooɗo horsinnede e nder Bani Israayil-naaɓe etee kamɓe fof ko ɓe rewatnooɓe Alla e peeñɗi. Caggal ɗum lomtii ɗum ɓiyum ina wiyee Suñnjaaba, o wiyi kanko Wahaab Bun man mbahi : ina laatino e nder Misra gorko gooto ina wiyee Masab ko gaynaako ndammiri etee oon yahii haa heɓi duuɓi teemedere e capanɗe jeeɗiɗi, Alla hokkaani ɗum ɓiyngel, Alla e ɗeen mette gonɗe e mum, oon yiyi nagge woote ina jibini gayel, o naati fitina o yiɗi haasidaade nagge ngee, o ummii o fayi to nagge too, o ari haa o faandii nagge tan, Alla toowɗo oo haalni nagge ngee, nge wiyi mo : aan oto haasido mi ngam Alla hokkaani ma ɓinngel. Muñ, so ko Alla jaɓii, ma O hokke ɓiɗɗo pattamlamo, kono ko neɗɗo jeyngol jahannama wonata.

E nder ɗeen balɗe Mas-aba lelodii e jom suudu mum, jom suudu oo mooɓi reedu, ɗum woni Firawna. Ndeen dewbo o mooɓi reedu haa timmi lewbi tati, Mas-aba sankii, ɗum woni caggal mum ɓiɗɗo oo jibinaa caggal makko, oon ari ko ɓiɗɗo gorko. Yummiraaɗo oo inniri mo Elwaliid Bun Mas-aba. Nde ɓiɗɗo o yahi haa mawni, yontii naatneede mecce, yumma oo nawi mo to “minisiyee” yo janngin mo ngaalɗoon meccal. Ndeen o wonii heen haa o fuɗɗiima waawde huunde seeɗa, o yaltini hoore makko, o arti galle maɓɓe. yummakko naamndii mo, “aan kam, hol ko yaltin maa meccal ?” o wiyi “mi waawi wallude hoore am, mi yaltii”. Ɗum woni innde Firawna. Firawna e ɗemngal maɓɓe ko waawde, awna ko wallude. Hay Aarabeeɓe mbiyata wallude ko awnu. Won wiyɓe kadi helmere ndee wonaa Aarabeeɓe tan jeyi nde, ko nde helmere beccal ( régionales) ko nii innde Firawna ndee ardi, ɗum rewi haa juuti, innde makko Waliid Bun Mas-aba nde woppaa. Ɗum firti kadi ko meccal ngal, o ɗigginaani ɗum, o waawi tan ko wallude hoore makko.

Firawna janngii meccal. Nde Firawna janngi meccal ɗigginaani, arti galle mum en, o woni ɗoon haa baasal naati e makko haa heƴi, ngam alaa gaddanoowo mo golle, waɗi noon ko o ɗigginaani. Yummakko aandi e makko ngam waawaa holtinde mo. O woni ɗoon haa bone cimmini mo, yummakko wiyi mo : “rutto to meccal maa too haa ɗigginaa” o wiyi : “miin alaa ko neɗɗo tinndinta mi, so wonaa ko njiɗan-mi hoore am”. O felliti yaltude galle maɓɓe, tawi kolndam heƴii e makko haa o waɗti hersude yahde e nder yimɓe. Ko ɗum waɗi o yahi omo ƴeewa no o wuurdi, woodi ɗo o liggii haa o dañi heen dirham gooto. O soodi dene o jooɗoyii e sara laawol omo yeeya ɗum. Ndekete kalfinaaɗo juuti arii tawii mo e sara laawol ngol omo jooɗii, naamndii mo juuti, o naamndii oon “no foti ?” Oon wiyi mo Dirham gooto. O wiyi, “miin cood-mi ɗeeɗoo dene fof ko dirham gooto, so tawii a naamniimaa mi diram gooto, so mi hokkii ma ko njogii-mi koo, hol ko keddortee-mi ?” Oon wiyi mo “ko mbaɗat-mi koo, ko laamu yamiri mi. Caggol ɗuum o yoɓi oon ko o joginoo fof, o tikki o ummii ɗoon o soorii nder gure, omo ɗaɓɓa golle e nder leydi Misra. O waɗti yahde omo diftoo kaake janane, o doga. Ina heen, won e dummunaaji o nanngee o sokee. Waɗi dummunna gooto o hawri e gorko gooto ina jeyaa e nokku Amaaliik ina waɗɗii puccu mum e ngu doga, oon ina ronki darnude puccu nguu, oon wirtini Firawna puccu nguu, o diwi kanko Firawna o maɓɓii e dow puccu nguu, o nanngi e labangal puccu ngal, o bippi ɗum, ngu darii. Amaaliik-naajo oo wiyi mo : “aan kam no mbiyete-ɗaa ?” o wiyi : mbiyetee-mi ko Waliid Bun Mas-aba, kono nganndiraa-mi ko Firawna. Amaaliik-naajo oo wiyi mo : “aan noon, mi tawii ko a gorko tiiɗɗo sanne, ko ɗum tagi so ko a jaɓii wonndude e amen ɗoo, ma heɓ geɗal mawngal.”

Firawna wiyi : “mi jaɓii ko mbiy-ɗaa koo”, ɗum woni o heddodii e maɓɓe e dow ɗooftaare Amaaliik-naajo oo, o waɗti ligaanaade ɗum geɗe mum kala, caggal ɗuum Amaaliik-naajo mo o liggantono oo sankii, etee oon alaa donoowo, etee ina jogii jawdi gila e kaŋŋe haa e kaalis, ko kanko gooto heddii ɗoon e galle hee, o roondii jawdi Amaaliik-naajo oo fof, o nawi to yummakko. Ko e ndiin ɗoon jawdi ɓe nguuri, caggal ɗuum ɓe ñaami ɗum haa laaɓi cer, ɓe ngonti waasɓe tampuɓe sanne, e nder nokku oo.

Daragol Firawna damal genaale Misra

Nde yahi kadi haa baasal heƴi e Firawna, o ummii o fayi to genaale omo ñaago yimɓe jawdi, omo yeloo. Nde yahi haa juuti, o wiyi yimɓe ɓee : ko o waɗata koo, ko laamɗo oo yamiri mo ɗuum. Waɗti hankadi, kala maayɗo o haɗa ɗum naatneede genaale ɗee, so wonaa ɓeen maayraaɓe ndokka mo huunde. Nde tawnoo omo heewi doole sanne, o mo tiiɗi hay gooto suusaa mo ɗoon e nokku hee. E nder ɗeen geɗe ɗe o waɗata, o faggitiima heen jawdi kewndi no feewi.

Maayde ɓiyi laamɗo

Waɗi dumunna gooto laamɗo nokku oo, ɓiyum dewbo ina sankii, o winndi e dow gooski mum Firawna ndeke fenooɓe njiyii ɗuum, ndogi njahi to laamɗo too, ɓe kaalani ɗum ko Firawna waɗi koo. Laamɗo oo winndi noddaandu feewde e Firawna yo ar nootoo to galle mum too ko yaacci. Firawna nootii mo, laamɗo oo noon woni anniya mum feewde e makko ko warde mo, kono nde o ari haa o yettii ndee, o faami ɗum e yeeso laamɗo oo. Laamɗo oo naamndii mo, hol ko o waɗiri, ko o waɗi koo ? O jaabii laamɗo, o haalani ɗum caɗeele makko fof. Ɗo rewanoo fof, o waɗi feere o yeeni laamɗo oo e jawdi makko ndi o dañi ndii haa ɓernde mum ndeeƴi.

Feere Firawna e laamɗo beccal

Caggal caɗeele ɗee, Firawna wiyi laamɗo oo : wonaa, a yiyi kam ? laamɗo o wiyi : mi yiyii ma. O wiyi, yimɓe ɓe mbiyi kam aɗa heewi semmbe. Firawna wiyi : hol ko njiɗ-ɗaa e am ? laamɗo o wiyi : ko aan ƴeewata ko njiɗ-ɗa wonde e nokku hee kaalanaa mi ɗum. O wiyi waɗ am mawɗo reenooɓe laamɗo. Oon ƴeewi no o wayi semmbolinde nii, o wiyi : mi jaɓii. O waɗaa mawɗo reenooɓe nokku oo. Caggal ɗuum, Firawna yahi sompoyi tanta mum to hakkunde leydi ndii, laamɗo oo ƴetti reenooɓe woɗɓe waɗdi ɗum e makko kono ko kanko woni mawɗo reenooɓe nokku oo kala. Ɗum firti ko mawɗo reennooɓe ngenndi (le commandant des gardes nationales).

Koyɗol laamɗo

Caggal nde Firawna toɗɗaa yo won mawɗo reenooɓe ngenndi yahi haa woni balɗe, laamɗo oo tinaani ina lelii jamma tan, haa hoyɗi ina yiyi yaare mawnde ɓaleere ɓuttere ina heewi wuro ngoo fof, ina ŋaayi e dow makko caggal ɗuum, nde fiɗi mo, o wulli o girñitii caggal ɗuum o faɗɗii. Nde yahi haa o ɗifti omo wonndi e kulol, o noddi jaagorɗe makko o yeewtani ɗum en ko o yiyi koo, ndeke ko o haalanta ɓe koo fof, Firawna yiyii ɗum, nanii ko o haalata koo. Firawna ƴetti mo, nawi mo to les tanta mum too, (tanta ko caali ki banngeeji ɗiɗi tawa hakkunde o ɓuri toowde), ndeen ɓe njettiima to les caali to, Firawna naamnditii mo ko o haalatnoo koo. O reftani ɗum heen. Nde Firawna nannoo ɗum tan, duufti silaama mum sodi leggal daande makko kanko laamɗo oo. O wari ɗum, firti ko o hodiima ɗum ( coût d’état ). Nde tawnoo ko kamɓe tan ɗiɗo teeldunoo, nde Firawna wari mo haa gasi, ƴetti laafa makko, o waɗɗii puccu makko, o fayi to galle laamorɗo too. Nde o yettii, reenooɓe ngenndi udditi ɗum, o heɓi jappeere laamɗo oo, o jooɗi heen, o wonti laamɗo leydi Misra. Ko nii Firawna heɓiri laamu. Ndeen Firawna fiiliima lefol laamu haa fuɗɗiima deeƴde, o udditi paabi nguura leydi ndii kala, o sari nguura, o saaki ɗum e ɓesngu nguu. Caggal ɗuum, o noddi jaagorɗe leydi ndii, woodi ko o hokki ɗum en e jawdi ndii, mbele ina ɓeydoo takkaade mo. Jaagorgal gadingal naatde to Firawna sujjani ɗum, ko gorko gooto ina wiyee Haaman, oon ko ɓiyum Suñnjaaba.

Hono ganndo biyeteeɗo Kaaba El-ahbaari wiyi : adii sujjande Firawna ko Ibliis kuɗaaɗo oo, ko kañum kadi adii innirde mo Deweteeɗoo. O wiyi : caggal Ibliis ko ndeen Haamaan e jaagorɗe keddiɗe ɗee puɗɗii sujjude yantude e wileeɓe e wallindirooɓe e mum en. Ndeen Firawna noddii Bani Israayil yo ngar ɗooftoo mo ko yaacci, kamɓe fof ɓe ngari hay gooto heddaaki. Nde ɓe njettii kadi ɓe cujjani mo, ɓe mbaɗti mo dewateeɗo.

Teddungal Ibliis e Firawna

Nde yahi haa woni balɗe jonɗe, Ibliis ari to Firawna o wiyi ɗum : mbiɗo yiɗi feewnande ma Sanam deweteeɗo so tawii a toppitiima ɗum, a wontaa nimsu, ɗum noon ko aan e kooreeji maa fof. Caggal ɗuum, Firawna jaɓani mo ɗum, o feewnani Firawna Sanamuuji jonɗi, o wasiyii ɗum nde tiiɗnotoo heen. Firawna kañum ne noddi Bani Israayiil en, o holli ɗum en Allaaji makko ɗii, o wiyi ɗum en : miin ko mi deweteeɗo, ɗiiɗoo Allaaji ne ko deweteeɗi. O wiyi ɓe on nanii ? ɓe mbiyi : min nanii etee min jaɓii.

Daartol Aasiyata ɓiyi Mosaahama

Banndiraaɓe, kala daartoowo joljole hakkunde Muusaa e Firawna tawa o haalaani heen golwole Aasiyata, oon laaɓaaka daartol Muusaa e Firawna, ngam ooɗoo Aasiyata ko o dewbo tiiɗniiɗo sanne mo Alla walli. Ma en paam ɗum e nder nguurndam Muusaa e binndanɗe garooje.

Kaaba El-ahbaari wiyi : hono Aasiyata, laatiima nde Baaba mum resi yummum ndee, oon jamma ko jamma maantiniiɗo no feewi. Ngam Mosaahama baaba mum Aasiyata tinaani ina lelii nder jamma haa o hoyɗi omo yiyi lekki kecci no haako ñebbe ina yalti e keeci makko, jeyyal ina jurii e dow mum. Ngal wiyi mo e nder koyɗol hee kiiɗoon lekki ko miin jeyi ɗum. O fini e nder ɗuum, etee omo reeni koyɗol ngol, o haalani ɗum sehilaaɓe makko teskittooɓe koyɗi ko pirtata, o naamndii ɗum en hol ko ɗum firti ? ɓe biyi mo : ma a dañ ɓiɗɗo dewbo moƴƴo mo hono weeɓaani, etee wonata ko sehil yimɓe fof kono tan, o jogori wuurdude ko e gorko gooto keefeero canndolinɗo, o laatoo kadi seede mum kala ko ina waɗee e nder laamorde ndee.

Jibinegol Aasiyata (YMW)

Ndeen Aasiyata jibinaama ina wuuri haa heɓi duuɓi noogaas, woodi sonndu wooturu, ndu wayi ko no foondu nii, ina jogii e hoggo mum ñaayre ɓuɗtere, ndu werlii ɗum e nder suudu Aasiyata, ndu wiyi : eehey ma Aasiyata, ndeeɗoo ñaayre so nde wontii haako ñebbe nganndaa dewgal maa ko huunde hecciɗnde wonata, so nde wojjii noon ɗum ko seeɗo ɗum firti, kala ko ina waɗee ko maa tawe-ɗaa.

Caggal ɗuum, sonndu nduu diwi, ndu ƴettiti ñaayre ndee, ndu haɓɓi ɗum e makko kanko Aasiyata, ndeke ɗum wonani mo moƴƴere e dewal Alla wonande mo. Ina woodi sehil Firawna gooto wasiyii Firawna yo res Aasiyata, Firawna jaɓi resde mo, o ummii o yahi to baaba mum Aasiyata omo wonndi e sehil makko ngam ƴamde Aasiyata. Nde ɓe njettii to baaba mum Aasiyata, Firawna wiyi ina yiɗi resde Aasiyata, baaba mum Aasiyata wiyi : Aasiyata ina famɗi. O heɓɓitii kanko Firawna o wiyi ɗum : “a fenii”. Mosaahama anndi hay sinno ko o ƴamoowo ne, ko o ƴamoowo puuyɗo keewɗo doole, ngam neɗɗo wiyde esum “a fenii” hay jaɓaneede dañaani taw ɗum ko doole e puuyndam ndenti ɗoon. O naamndii Firawna, o wiyi ɗum : hol ko njiɗ-ɗaa ? Firawna wiyi mo : njiɗ-mi ko resde ɓiye. Baaba o wiyi mo : ɗuum noon waɗ teŋe. Firawna salii, kamɓe baabiraaɓe ɓee, ɓe ndiisnondiri e koye maɓɓe, ɓe nanondiri yo ɓe ndokku mo so wonaa ɗum bone naatta heen. Caggal diisnondiral ngal, ɓe ngarti e Firawna eɓe puuntondira e mum haa jaɓi. O ruttii to galle mum too, o neldi ɓe teŋe. Kono Aasiyata wonaa beltiiɗo heen no feewi ngam keefeeraagal Firawna e saɗtude. Kono ɓe mbiyi mo kanko Aasiyata ko yo o jaɓ, kono yo o heddo e diine makko, Firawna heddoo e diine mum, o jaɓi. Ngoon miijo yettinaa Firawna kañum ne jaɓi. Ngoon ɗoon miijo nde tawnoo gila nde o yiyi Aasiyata, o ɗesi tan ko haangeede Alla e giɗli makko feewde e Aasiyata. Waɗi noon Aasiyata ko ɓiɗɗo dewbo jooɗɗo sanne e nder oon yonta. O teŋii Aasiyata ujunnaaje noogaas uguyya kaŋŋe lenngoo, e hono ɗuum kadi kaalis daneejo, o mahani ɗum galle mo hay gooto meeɗaani yiyde e oon yonta, o resi ɗum, o addani ɗum hoɗdiiɓe e yeewtidiiɓe moƴƴuɓe, o hirsani ɗum gay e ndammiri ko limotaako , caggal ɗuum, Firawna naatdi e makko e nder suudu ronki yettaade mo, kono o hersi haalande ɗum yimɓe ɓee. Heddii hankadi omo woppi Aasiyata ngam wonande mo dewbo paarnorɗo e nder galle makko hee. Won wiyɓe kadi ɓe njettondirii kono duumaaki, ɗum fof ko Alla anndi ɗuum.

Banndiraaɓe janngooɓe ndeeɗo Fooyre Ɓamtaare, mbiɗo wiya on njuulen mo wuuri. Yo Alla hokku en taweede sahaa mo wuuri. Ko ɗoo ndartin-ɗen daartol Muusaa e Firawna e fuɗɗoraade e Firawna haa naatde e mbunndi mbunndi Muusaa.

Jibril Muusaa Joob
tel : 46 56 51 10 / 22 23 13 19

YOWRE 1

  1. golle ma peewi sanne ceerno Jibril Muusaa Joob. yo Geno hokke ɓural e ɓamtaare sellal e kisal, mi seeraani rewindade e binndanɗema ŋaarɗu ɗee. mi weeltima heen sanne sanne ngam ko ɓural mangal ceningal e nder ɓure. ina walla a men noon feewi ngam anndude holko miin ngoni e dow mun soko ma winndande am e pulaar haami baawa yide jeese am yo Geno an banndiraaɓe men kala

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.