Daartol Annabi Muusaa (4)

2
4225

En ngadiino e daartol haa haa ɗoo : “E wiyde winndiyaŋke oo, Annabi Sooyib noddi denndaangal juulɓe wonɓe ɗoon e nder Mudeyyana yo  ngar tawtoree dewgal ngal. Ndeen yimɓe ɓee ngarii, ɓe kumi hakkunde Annabi Muusaa e ɓiyi Annabi Sooyib debbo oo. Nde yahi haa mudda mo ɓe kaaldunoo oo yonti, Annabi Muusaa heblii ngam ruttaade to umminoo.” Jooni njokken …

Annabi Sooyib wiyi mo : luɓam sawru nduu. Annabi Muusaa totti mo sawru nduu. O wiyi Annabi Muusaa : ƴettu sawru woɗndu, Annabi Muusaa ƴetti sawru wonndu. Ndu o ƴettunoo addan nduu arti e nder junngo makko. Annabi Sooyib wiyi mo kadi, ƴettu sawru woɗndu, o ƴetti sawru wonndu, ndu adan nduu kadi arti e nder junngo makko. Annabi Sooyib waɗdi noon e Annabi Muusaa cili keewɗi, kala nde Annabi Muusaa mo (jkw) ƴetti sawru, ko sawru woɗeeru nduu tan artata e junngo makko. Nde tawnoo cabbi ɗii ina keewnoo e nder suudu nduu. Caggal ɗuum Annabi Sooyib wiyi mo : eehey maa Muusaa, ƴettu nduun ɗoon sawru ndu njogi-ɗaa etee ndeenaa ndu no feewi, ngam ndu ummii ko e leɗɗe Aljannaaji ɗe Alla feewniratnoo Aadama (JKM). So ɗum ɓennii mbiɗo wasiyoo maa nde ndeentoto-ɗaa yimɓe Modeyyana en, ngam ko ɓe haasideeji am no feewi, so ko tawii a reenaaki, eɓe mbaawi jamminde ma e nokku mo alaa ndiyam ngam haa ɓeydo-ɗaa tampude e lorlude, nganndaa ɗuum. Caggal ɗuum, Annabi Muusaa fayi e yaltude ina yaltida e ndammiri Annabi Sooyib ina wondoya e mayri caggal nokku oo, laatiima oon tuma, ndammiri Annabi Sooyib ɗii ko teemedde nay dammuwol, nde Annabi Muusaa yaltidi e majjii tawaa ɗi njeñi haa ɗi timmi capanɗe nay ujunere dammuwol. Caggal ɗuum Annabi Muusa mo (jkw), ɗannodii-ma e jawdi Annabi Sooyib. O woni toon haa ko Alla haaji, e nder ɗuum, aynaaɓe ɓe o tawnoo e woyndu ɓee so jarnugol yontii, ko ma o ɗacca haa ɓeen ngayna yarnude nde o fuɗɗoo jolnude ndammiri makko, o yarna ɗum en. O woni toon ko juuti, o artirani Annabi Sooyib ndammiri ɗii. Ndeen o artii, Annabi Sooyib yiyi ndammiri ɗii no mbayi heewde, ɗum nanngi ɗum kaawise sanne. O ƴeewi o anndi o waawaa yoɓde Annabi Muusaa mo (jkw) e golle moƴƴe ɗe golli ɗee, kanko fof e wonde esum Annabi Muusaa mo (jkw), o wiyi ɗum : ko nih mbaɗaten : e nder ndeeɗoo hitaande jeenaɓiire kala ko jawdi ndii jibini e gorol ko aan jeyi ɗuum, e hitaande sappoɓiire kala ko ndammiri ɗii njibini e dewol ko aan kadi jeyi. Annabi Muusaa salaaki ɗuum, ɓe njokki liggodaade e dow ɗuum haa ko ɓe kaaldunoo ko yonti, Annabi Muusaa artiri ndammiri ɗii laawol ɗiɗmol, tawi o faggitiima heen no moƴƴi. O haalani Annabi Sooyib wonde o yiɗii hootde hankadi to Misra.

Jaltugol Annabi Muusaa leydi Modeyyana

Ndeen Annabi Muusaa fellitii hootde to Misra o haalani ɗum Annabi Sooyib, Annabi Sooyib woyi, wiyi mo : eehey maa Muusaa, aan no mbaaɗaa nafde min nih fof, hol no njaltirtaa min, njaltidaa e ɓiyam dewbo kootaa, etee aɗa anndi mi naywii, gite am nattii yiyde no feewi, añɓ-am ina ɓeydii yaha heewde, fawii heen kadi, mi alaa gaynaako mo ina reenana mi ndammiri am ndii ? Annabi Muusaa wiyi mo : waɗi noon ko mi ɓooyii gaa no feewi etee mi yeewnii neene am e bandi am dewbo e mawni am gorko, mbiɗo woppi ɗum en e nder leydi Firaawna. Annabi Sooyib wiyi : miin kam, mbiɗo añi haɗde ma yahde to yumma maa, ko waawi wonde fof kam, ooɗoo galle, ko galle maa, yo Alla reen en, o daɗnda en. So ɗum ɓennii hono ɓiɗɗo dewbo oo, wonan ɗum newiiɗo, njehee, yo Alla reen on.

Annabi Muusaa yahdi e debbo mum e ɓiyum e jawdi mum e ɓe tiindii to leydi Misra. Ndeen ɓe njahii haa ɓe ɓadtiima nokku ina wiyee “nadde ɗuwaa” sara Ɗuuri, tawi hiirii, henndu mawndu wutti, maɓɓii e maɓɓe, toɓo mawngo toɓi e dow maɓɓe wonndude e jaangol ɓurtungol. Annabi Muusaa jippini ɓesngu mum e nokku oo, darnani ɓe tilliisa e dow fonngo nadde ɗuwaa ndee. Laatiima jom suudu makko ndeen ko cowiiɗo, o woni e moosde kanko dewbo oo, firti ko o hulaani caɗeele ɗee. Annabi Muusaa yalti ƴeewoyi leɗɗe, o dañi leɗɗe, o yaltini taasannde makko, o kosti, o kosti ɗum hay feetere o yiyaani, o joɗƴini ɗum. O yalti kayma oo laawol goɗngol e weemo weemo, ɗum ko ngam yiɗde mo jeyngol o dañaani kadi, haa o haaɓii, o ndaari yeeso makko to woɗɗi haa o yiyi jeynge ina lewña, o fayi toon e konngol Alla toowɗo oo : “ndeen o arii ɗoon, haa noddaandu noddi mo ummoraade e dow ŋoral nadde ɗuwaa ndee, bannge ñaamo e nder nantinirgel barkinngel ummoraade e lekki” simoore daarti, kaawise : 30 Ndeke ɗum ummorii ko sara lekki kono laataaki ko ɗum jeynge, kono ko ɗum fooyre (annoore), o yettii ɗoon tan, o noddaa e konngol Alla “eehey maa Muusaa, miin, ko mi joome. Ɓoortu paɗe maa ɗee, ngon-ɗaa ko e nadde hormorde ɗuwaa, miin mi suɓi-maa-ma heɗto ko lonnginaa” e haala Alla toowo o kadi : “hol ko woni e ñaamo maa ngoo ? o wiyi woni heen ko sawru am mbiɗo tuggoroo ɗum, mbiɗo soggira ɗum ndammiri am, ina woodani mi heen kadi paandaale goɗɗe” simoore ɗaaha, kaawise : (11—18) E sawru nduu, omo liggi heen comci makko, omo darna ɗum o fawa heen huunde ngam dañde ɓuuɓiri, so o mo haɓa e barooɗe o dartoroo ɗum. Omo ligga heen njoɓaari makko. Alla wiyi mo “eehey maa Muusaa weddo ko njogi-ɗaa koo. O weddii ɗum, ndekete yoo ko ɗum laadoori ina yaha” simoore ɗaaha, kaawise : 19. Nde o yiyi ɗum ina laada o ɗesi hulde haa o fuɗɗii dogde, joomiraaɗo wiyi mo “mbiɗo jogii mo ina yuɓɓina tawa leeptataa”. Jibiriil (JKM), wiyi mo : “aan Muusaa aɗa doga ko ummorii e joome ena haalda e maa”, Muusaa arti e nokku mum, etee laadoori ndii ina woni no wonirnoo, Joomiraaɗo wiyi mo “Muusaa jaggu ɗum hoto hul” simoore ɗaaha,  kaawisea 20. O ƴetti juuɗe makko o naatni ɗum e nder gaŋuuji makko ngam reentaade hoto ɗum ŋatde mo, o rewni junngo makko les goddol mboddi ndii, o teeɓtii heen tan, ɗum wonti sawru. E haala Alla toowɗo oo, nder ɓuraana tedduɗo oo, “So Alla sakkitiino ɗum yo ŋate, wonaa gaŋuuji maa ɗii mbaawi wallude ma” Alla wiyi mo kadi “eehey maa, waɗ junngo e les senngo maa yalta heen ɓocoonde nde aldaa e bone” simoore ɗaaha, kaawise 22. O foocci junngo makko les naafki, ɓooccoonde yalti ko aldaa e mboros. Alla wiyi mo “aan Muusaa mi tottii ma ɓataake am, mi neliima, mi neliima e maccuɓe am ummiiɗo e maccuɓe am jaɓɓuɗo ɓure am, ina innitoroo innde am, o wonti maccuɗo goɗɗo ko wonaa miin”. Annabi Muusaa wiyi e haala Alla toowɗo oo “joomi am laɓɓinan am ɓernde am newnanaa mi fiyakuuji am ndagtinanaa mi fiɓnde am umoraade e ɗemngal am ngoongɗininaa-mi konnguɗi am, mbaɗanaa-mi jaagorgal ummoraade e kooreeji am, tawa ko Haaruuna mawni am.” simoore ɗaaha, kaawise : (25—30) Alla toowɗo o wiyi : “eehey maa Muusaa, a hokkaama ko naamndi-ɗaa”. simoore ɗaaha, kaawise :36

Wiyaama nde ɓiyi Annabi Sooyib oo nde saɗtiraa ŋatiwere, denndaagnal ko hoɗɓe ɗoon e nadde ɗuwaa ndee e jinneeji nanii ɗum, etee ɗi ndentii e dow ɗuum, ɗi kuɓɓani mo jeyngol, ɗi ɓadtii mo haa o jibini, nde ɗi puɗɗi woɗɗitaade mo. Caggal ɗumɗoon, Annabi Muusaa arti ina weltii, o yetti Alla no feewi.

Ine jokki

Jibriil Muusaa Joop

2 JOWE

Répondre à Abu ñaŋ Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.