Yaayaa Jammee : Mbayniigu ngu aldaa e teddungal

0
1894

« Mo jaɓaani koɗo ALLA, koɗo jom doole jippoo ɗum »

E tonngoode 154 FooyreƁamtaare lewru saawiyee, eɗen njowinoo e ñalɗi 10 e 19 lewru saawiyee, lajal gadanal ngal,  ko gullitagol Y. Jammee to ñaawirde rowrowre Gammbi  wonde « woote hooreleydaagu Gammbi laaɓaani, yoo niilne, waɗtee », lajal ɗimmal ngal ko  ñande heen Aadama Baro  mo Goomu  woote ngenndiijo seedtii ko kañum fooli e pooɗondiral lefol   hooreleydaagu foti fiileede

.Dikkondiral Yaayaa Jammee e CEDEAO

E nder ndeeɗoon yolnde, dikkondiral waɗii hakkunde Yaayaa Jamme e Dental Faggudu Dowlaaji  Afiriik Hirnaange hono CEDEAO. Yaayaa Jammee jahnooɗo haa jebbilii wonde foolaama  ruttii saltii sabu Goomu Wooteeji Ngenndi (GWN) nannii mo wonde « juumre waɗii e limoore woote ndee, o daɗondiri e Aadam Baro ko 2 000 tan, wonaa 6 000,  kono haa jooni ko o poolaɗo tan ». Ɗum ina jeyaa e ko addani mo ñaamtude konngol makko kono kadi kulhuli wonde bonanndeeji ɗi o waɗnoo, kanko e wallidiiɓe makko, ko keborɗi ñaaweede. Ɗuum addanii mo jattinaade, wonti amo yiiloo hol no o waɗata  haa ñaawirde rowrowre Gammbi  dagniranta mo pirtugol woote ɗee, ɗe ɓamtee laawol goɗngol. Ɗum hittirii mo nde wonde goomu nguu nattiino woodde, dartingol mum ina ɗaɓɓi dumunna juutɗo, hay ñaawooɓe ɓe o yiɗnoo jiggoyaade leydi Niseriyaa  mbattini ko salaade arde. Konu Gammbi ko salndu ƴaañnoondu laamu Yaayaa Jammee sabu hooreejo konu oo heɓiino wiyde «keɓtin-mi laami Gammbi ko Yaayaa Jammee, ko ɗum waɗi ko e yamiroore makko tan noototoo-mi » Nii woni Yaayaa Jammee dañii ƴaañgal tiiɗngal, o yawnoraa ɗum o laawɗini sariya lollirɗo « Etat d’urgence », ɗum firti tan ko o lommbii Gammbi e der ngonka keñoraaka keeriika ko ina dagnana mo walla kam mbiyen « ɓeydana mo » (sabu ko e ɗum tan o wonnoo) tabitinde bonannde rewrude e konu e heblanaade dartaade konu CEDEAO.

E nder ngol « kaɓgol e wonki » laamu Yaayaa Jammee, fedde CEDEAO e dow gardagol MARCEL ALAIN DA SOUZA hooreejo goomu ngardiingu fedde ndee, hollirii caggal batu njooɗinoongu Niseriyaa ngam yuurnitaade jiiɓru jolndu Gammbi e sakkande ɗum feere, wonande CEDEAO, woote baɗnooɗe Gammbi yuɓɓinaama e nder laaɓal, ko Aadama Baro fooli etee Yaayaa Jammee seeɗtiima wonde foolaama, ɗum noon, e miijo maɓɓe, yo o dirtu e jappeere hee, o tottita Aadama Baro laamu nguu ñalnde 19 lewru saawiyee no doosgal ngenndi Gammbi yamiriri nii. Ko ɗum waɗi konngol DA SOUZA ina laaɓti feewde e Yaayaa Jammee « woppu laamu nguu e dow teddungal, walla ngoppine-ɗaa e waawnere » ɗum ina jeyaa e mbaawka CEDEAO, waɗde law fedde nde mooɓii konu e gardagol Senegaal e jeytorogol Niseriya e Gaanaa e fuɗɗoode, ngoni e heblaade no tabitiniri ndeen feere.

Goonga goonga noon, yoga e leyɗeele ɗee ɓurani ɗum en ko feere maslahaa dañee, Yaayaa Jammee woppa laamu, doole konu mbaasa huutoreede sabu no mbiyruno-ɗen e winndannde ɓennunde ndee « bone piltat ».

Maslahaaji ummanaaɗi e nde jiiɓru Gammbi nduu

Ko e nder oon hakkille maslahaaji ummii ummoraade e won leyɗe Afrik. E fuɗɗoode ko leydi Maruk dogi heen, Laamɗo Maruk neldii toon nulaaɓe mum kono alaa ko ɗum jibini. Abdul Ajiiju, laamɗo Muritani neldii toon nulaaɓe mum fotde cili ɗiɗi, kañum e hoore mum yaɓɓii koyɗe mum haa Bañnjul, kono alaa ko gasi. Ɗum jaakii heewɓe hol ko Abdul Ajiiju waɗata toon sabu o jeyaaka e CEDEAO, ma a taw waɗde ko cehilaagal makko keeringal e Yaayaa Jammee « nanndi, njiidi en » sabu Abdul Ajiiju wayrataano Gammbi, amo yillotonoo nii KANILAAY wuro Yaayaa Jammee, etee moritaninaaɓe heewɓe ko julaaɓe to Gammbi. Won wiyooɓe nii, kanko e hoore makko jawdi makko ina toon. Wattindii naatde e maslahaa oo ko laamɗo Gine hono Alfaa Konnde, o wonaano ɓurɗo yiɗde kuutorogol doole ngol CEDEAO ummanii ngol, cehilaagal makko e Yaayaa Jammee ko huunde nde ɓooyaani, sabu ko ɓe luurdunooɓe, amo tuumnoo ɗum « ƴaañde rebel en yo njan e leydi makko ». Kono eɗen paama kam wonde kamɓe maslooɓe ɓee kala ɓe ɗaɓɓirta Yaayaa Jammee tan ko yo woppu laamu, caggal ɗum ɓe ƴeewa hol ko woni yiɗde mum, ɓe ƴeewa no ɓe mballiri ɗum heen. CEDEAO salaaki maslahaa no ina heɓree fof so wonaa wonde yo o woppu laamu nguu, o mooloyoo leydi ngoɗndi kono kadi amin « mberi sawru » tawde wonii konuuji Senegaal, Ganaa e Niseriyaa naatii Gammbi ina ngaddori kaɓirɗe mum en caggal nde Dental Afrik (U.A.) e Dental Dowlaaji Dentuɗi (ONU) ƴetti kuule wonde ina ngondi e ko CEDEAO ummanii koo.

Geɗe goɗɗe keewɗe njolii e ndee yolnde e nder leydi Gammbi : Hilifaaɓe heewɓe laamu ndogii feewde Senegaal (fotde Ministuruuji 6), ko adii ɗum ko mawɗo konu Gammbi) holliri wonde so konuuji CDEAO naatii leydi ndii, kañum kam heboraani « haɓtaade ɓeen », ina wayi no Yaayaa Jammee hedditiima coŋ.

Nii woni o rokkaa fartaŋŋe cakkitiiɗo,  Alfaa Konnde yahi Bañnjuul kam e Abdul Ajiiju, ɓe kuufii mo. Caggal diisnondiral balɗe ɗiɗi Yaayaa Jammee jebbilii, jaɓi woppude laamu, waɗi bayyinaango e telewisiyoŋ Gammbi, yetti ɓesngu Gammbi.

Hol to maslahaa oo tuugii ?

E ko fuɗɗii siyande en Yaayaa Jammee jaɓanaama : kisal mum, jawdi mum e wondiiɓe mum kala, waawde sahaaji fof yillaade Gammbi. O salanaa ko heddaade e Gammbi to wuro maɓɓe, o ɗaɓɓiino gaddananeede wonde Ñaawirde Kuuge Winndereere (CPI) nanngataa mo, maslooɓe ɓee kolliti mo alaa ko mbaawi e ɗuum. Ɓurnoo tiiɗde CEDEAO ko o woppa laamu o woppira Aadama Baro,  o yalta leydi ndii mbele deeƴre ina tabita e leydi hee, e diwaan oo kala. E miijo gardiiɗo CEDEAO, waasde mo ñaaweede defaaki ɗum, fawii ko e  heborɓe wullitaade sabu bonannde nde o fawnoo e mum en.

Mooloyagol Yaayaa Jammee

Ko ɗum woni ko laatii, ñalnde 21 saawiyee saanga waktuuji jeenay jamma Yaayaa Jammee diwi boowal laaɗe diwooje Bañnjuul feewde Konaakiri wondude e Alfaa Konnde, padnooɗo regginde mo. O luɓaa abiyoŋ mawɗo o jolni heen ɓesngu makko e kala mo o renndidnoo bonannde ɓurtunde, ɓe ƴaaŋi Konaakiri hade maɓɓe juuroyaade moolorde maɓɓe MALABOO to Ginee Ekuwaatoriyaal. Sawuud ɗaɓɓiranooma ɗum kono jaabtaaki. Nii woni daarol Yaayaa Jammee ngol aldaa e manoore joofiri « jaɓde ɓuri jaɓtorde ».

Hedditii hannde ko hol nde Aadama Baro artata ƴettitde lefol mum to Bañnjuul. Ina yaakoraa ɗum neeɓataa, CEDEAO yeeytiima ko kañum adotoo mo toon gaddanoo mo kisal makko, haa yenanee kisal e deeƴre ngartii e leydi hee, sabu saysayeeɓe heewɓe ina cornii toon tawo. Aadama Baro ina wondi e sokla : artirde kisal e Gammbi, rokka ɓesngu wellitaare e hakkeeji mum kala, mumta bonanndeeji Yaayaa Jammee aawnoo kala, ɗum fof tawa wonaa e hakkille njoftiigu. Ma a taw ko ɗum addani mo wiyde ma o sompu goomu lollirngu « Goonga tawo hade beldital ».

Ko laaɓi koo tan, nawi manoore ko CEDEAO sabu ɓe kolliri fiɓnde tiiɗnde ngam daɗndude demokaraasi e nder diiwaan hirnaange Afiriik oo. Ɓe  ndokkii winndannde wonande laamɓe waawɓe jarribeede e feere Yaayaa Jammee nde kala ko wayi no wiyooɓe ina memtoo doosɗe leydi mum en mbele ina laamtoo  walla so njuɓɓinii woote kaka, alaa mo mbiy-mi noon, alaa mo mallu-mi kono jeeytiiɗo fof yo ƴettu !

Gelaajo

 

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.