Ko ɗo ngon-ɗaaDaarti Fulɓe

Daarti Fulɓe


Duɗe Alhajji Mahmuud Bah (3)

Al Hajji Mahmuud Bah
Al Hajji Mahmuud Bah

 

Duɗal Alworabiya Jowol.  Alhajji Mahmuud Bah naatiri Jowol ko jaŋde e eeraango feewde e diine. E wiyde makko, ko annduɓe ndontata annebaaɓe e ko refti heen, almuudo fotaani faaydeede e jelotooɗo. Leelaani, o soppi ɗoon duɗal gadanal Alworabiya e Jowol.e lewru kawle (octobre) hitaande 1941. Ngaddiin ngaal duɗal ena seerti e mbaydi jaŋde ngoowanoondi ɗoon ndii. O adii jannginde ko e les ciluki mawki, damal galle almaami raatib wuro ngoo ena wiyee Ahmad Tuure. 

Alhajji Mahmuud Bah : Yahdu Makka e gartal e Afrik

El Haaj Mahmuud Bah
El Haaj Mahmuud Bah

E dumunna mo o woni e Sawuud, o dañii jotondirii e yimɓe tato teskinɓe jotondiral battinɗe e nguurndam makko, e golle makko. Ko ndeen o anndi gorko biyeteeɗo Seek Alawi Al-abbaasi Al- Maaliki. Ko ndeen o yiyi Ceerno Saydu Nuuru Taal mo Senegaal. Ko e oon sahaa kadi, haa hannde, o anndondiri e debbo biyeteeɗo Hajjaa Maymuuna. Gadano oo, hono Seek Alawi Al-Abbaasi Al-Maaliki ko gorko ganndaaɗo sanne e nder wuro Makka ngoo.

Al Hajji Mahmuud BAH : Ngaynaaka e almudaagal (1)

El hadj Mahmoud Ba
El hadj Mahmoud Ba

Ciftoren, eɗen poti siftorde ko hikka waɗti duuɓi 36 ko lampa diine mawka, annoore ganndal seedtinnde, timmoode waliyaaɓe laaɓtunde hono Alhajji Mahmuudu Bah Jowol (yo yurmeende Alla won e makko) ruttinoo e joom mum, ñalnde  alarba 04 lewru siilo hitaande 1978.

Ciftoren, eɗen poti siftorde ko kanko wonnoo mo annduɓe mbiyatnoo Liwal-Barooɗe udditnongal duɗe Alfalah e nder leyɗeele Muritani, Mali, Senegaal, Gine, Kameruun, Liberiyaa, Konngo, Sayiir e Gaboŋ ngam jannginde ɗemngal arab e sarde diine Lislaam e nder jookli Afrik.

Koolol Maayo : anndinnde wuro Ɓoggee

Ɓoggee Dow
Ɓoggee Dow

 

Tuggi 7 haa 9 deesaambar 2012, Ɓoggee (Muritani) e Demet (Senegaal) njuɓɓidinii koolol « Blues du Fleuve » gaadorinoongol yuɓɓineede to wuro Podoor (Senegaal).  Faandaare ndeeɗoo winndannde ko hollitde wuro Ɓoggee jogorɓe arde tawtoreede koolol ngol ɓe nganndaano wuro ngoo.

Sayku Umar Taal e Alfaa Umar Ceerno Baylaa e wolde Madiina

Foor Podoor
Foor Podoor

E hitaande 1885, Ferderba (Guferneer Ndar) yamiriino mahgol Foor e daande maayo Senegaal, sara nokku kaaƴe e yoryor mo Felu. Ma larme o ɗuho ɗoon, ƴeewa, etee reena kala ko dillata e saraaji mum. Nde tawnoo golwole Sayko Umaar Taal ene keewnoo e diiwaan he e oon sahaa, yimɓe heewɓe dogatnooɓe mo ɓe ceerataa e yahde mooloyaade sara  foor o, e mahde ɗoon cuuɗi kaaƴe e ɓakke, haa ɗum wonti gurel teskinngel.

Baydi Kacce Paam e Abel Sander (2)

Kapiteen Mammadu Raasin
Kapiteen Mammadu Raasin

Ñaawoore tuubakooɓe : Goomu korgol e ñaawgol, caggal nde jooɗii, hawri ko Baydi Kacce gooto tan waawaa warde Abel Sanndee, sabu e miijo maɓɓe, Baydi ko nelaaɗo tan, etee alaa waawɓe nelde mo so wonaa hoohooɓe Tooro, hono saliiɓe lelnande Tuubakooɓe daaɗe. Nii woni, hoohooɓe Tooro fof, wonande gure keewɗe, tuumaa ko kam en mbari Abel Sanndee. Nii woni Tuubakooɓe ɓee njaggi Laam Tooro Sidiki Sal, e Baydi Kacce, e Mammadu Yero Sal, e Elimaan Abuu Kan. Ɓe njaggaa, ɓe nawaa Podoor, ɓe cokaa toon. Ngam falaade yimɓe yiɗɓe arde faabaade sokaaɓe ɓee, e ngam hulde dille e iiñcere e nder Tooro, Tuubakooɓe ɓee ngaddi soofaaji mum en (soldateeɓe maɓɓe) haa keewi, ɓe njoƴƴiniɓe e nder wuro Boode (to fuɗnaange Tooro), kam e nder wuro Ɓokkol (to hirnaange Dimat).

Laam Tooro Sidiki Sal e Baydi Kacce Paam e Abel Sander ... (1)

Natal ƴettangel e Fuuta Tooro (1818)
Natal ƴettangel e Fuuta Tooro (1818)

 

Laam Tooro Sidiki Sal laamiima Diiwaan Tooro duuɓi joy, tuggi hitaande 1882 haa hitaande 1887. Koloñaal en mbari mo ko Ñalnde 10 settaamburu 1890, e nder wuro Podoor, caggal nde Baydi Kacce Paam felli kumaandaŋ Serkal Podoor, hono AbelSanndee. Aguyaaji ndillii ! Aguyaaji ndillii ! Aguyaaji ndillii, sagataaɓe ngummee !

Alhajji Mahmuud Bah Jowol

AL Hajji Mahmuud Bah
AL Hajji Mahmuud Bah

 

Ciftoren, eɗen poti siftorde ko hikka waɗti duuɓi 33 ko lampa diine mawka, annoore ganndal seedtinnde, timmoode waliyaaɓe laaɓtunde hono Alhajji Mahmuudu Bah Jowol (yo yurmeende Alla won e makko) ruttinoo e joom mum, ñalnde 04 lewru siilo hitaande 1978.

Ciftoren, eɗen poti siftorde ko kanko wonnoo mo annduɓe mbiyatnoo Liwal-Barooɗe udditnongal duɗe Alfalah e nder leyɗeele Muritani, Mali e Senegaal ngam jannginde ɗemngal arab e sarde diine Lislaam e nder jookli Hirnaange Afrik.

Ciftoren, eɗen poti siftorde ko kanko jannginnoo yoga e pooye mawɗe jahruɗe ɗemngal Arab, guurɗe hannde walla dontinɗe ganndal hakkunde Muritani, Mali e Senegaal, gila e jagge laamu tiiɗɗe, ñaawooɓe nantuɓe inɗe mumen, elimaneeɓe jumaaji e jamaaji tuugnorɓe haa e seernaaɓe duworteeɓe.

Tonngooɗe Fooyre cakkitiiɗe

Mballee Fedde men hisnude golle mum

Horsinɓe Fedde Ɓamtaare

Eɓɓaaɗe firooji

1. JakkaaYillo Jakkaa Google-e-Pulaar, ɗoo 
2. Eɓɓaande Pootle 
3."Google e ɗemngal ma"

Peewnanee koye mon tappirɗe

Oɗon mbaawi etaade feewnande koye mom tappirde, tawa oɗon kuutoroo Microsoft Keyboard Layout Creator (MSKLC). Njahee ɗoo, ina faamninaa no waɗirtee

Feewnude tappirde ina newiiOɗon mbaawi awtaade tappirde pulaar min peewnani on.

Dannga waandu : "neɗɗo e sahaa e weeyo"

KIRIKU waɗtii haalde Pulaar

Random image

Mammadu Siley Bah hooreejo teddungal FƁPM

Waktu oo ina yahra e