Ko ɗo ngon-ɗaaKewuuji pinal
Kewuuji pinal
kewuuji pinal pinal culture
Kiirɗe koolol keewal pine

En kaaliino ko faati e wejo waɗnoongo koolol pine Nuwaasoot tuggi 7 haa 10 feebariyee 2013. Wejo ngoo ko ñalawma wonnoo. Nde jamma ari, hakkillaaji payti ko to dingiral koolol too. Ko lappol wammbaaɓe woni afo tuugorgal kiirɗeeli to bannge fulɓe. Gooto fof ena yiɗi anndude ko ɓe njogori hollude jamaanu nguu haa teeŋti e sukaaɓe teeru, ɗawaaɓe ko heewi e geɗe ganni mumen. Caggal futuro, oto waɗaa yo addoy wammbaaɓe.
Keewal pine : Muritani maa siif nanondiral UNESCO
Alkamiisa 18 abriil 2013, guwarnama Muritani jaɓii eɓɓaande sariya yamiroore hooreejo leydi siifde « nanondiral jowitiingal e ƴellitgol keewal eddaaji pine » (la convention sur la promotion de la diversité des expressions culturelles"). Ɗum feeñi ko e bayyinaango laamu nguu, yaltungo ñalnde aljumaa 19 abriil 2013.
Hiirde pinal catal F.Ɓ.P.M. to Nuwaadibu

Catal Nuwaadibu Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Goomu mum Ngatamaare, yuɓɓinii hiirde pinal mawnde nde hono mum wayri waɗde e wuro Nuwaadibu, ñalnde Aset 16/02/2013, to galle KASKAD. Faandaare catal ngal e juɓɓingol ndeen hiirde ko yuɓɓinde ndee hiirde ko ɗeeɗo geɗe : 1. Waɗde hirjino yaajngo e nder wuro Nuwaadibu, ko fayti golle fedde ɓamtaare pulaar, haa teeŋti e kuccam e golle fedde ndee jogii e oo sahaa.
21 feebariyee, ñalngu ɗemngal muuynangal

Eɗen ciftina tan, gila 1999, UNESCO felliti, nde 21 feebariyee arti fof, siftorde ɗemɗe muuynaaɗe e semmbinnde ɗum en. So en mbiyii ɗemɗe muuynaaɗe noon, en kaalii ɗemɗe winndere ndee kala, sibu ɗemngal kala won muuynuɓe ɗum. Kono, foti ɓurde teskeede e feere UNESCO ndee, ko yiɗde hollitde yimɓe, wonde ɓural moni e mum en kala, ko huutoraade, gooto fof, ɗemngal mum ngal muuyni, sibu ko heen tan waawi reende neɗɗaagu mum, tee ko kañum ɓuri newanaade ɗum ngam marde gannde.
Likseyba : Jamma Seek Tijjaan
Jamma Seek Tijjaan to Likseyba Gorgol. Jamma altine 31/12/2012, ina hawri e jamma 17 ina jofi 18 lewru men dewo haaraan, fergo nulaaɗo (mo jam e kisal ngoni e mum oo) ina yahra e 1434, yuɓɓinaama to Likseyba, teeŋti noon to galle Seek Tijjaan e nder galle Al Hajji Umar Deh, jom konngi kaŋŋe lollinanooɗi e Fooyre Ɓamtaare e tonngooɗe mum ɓennuɗe ɗee.
Pelle pine ngenndiije mawninii ñalawma ɗemngal muuynangal

Ngam mawninde ñalngu nguu, jokkorde pelle Ɓamtaare Pulaar e fedde Ɓamtaare ɗemngal Sooninke e fedde Ɓamtaare ɗemngal Wolof njuɓɓinii, ñalnde aset 23/02/2013, to Galle pinal Jaaje Kamara, to Socogim PS ɗoo, yeewtere tiitoriinde “Ɗemngal muuynangal e jaŋde”. Yeewti ñalnde heen ko Muhammadu Wan gandiraaɗo “Duudu” e Alasan Jah, ɗiɗo ɓee kala ko doktoreeɓe ko fayti e ɗemɗiyaagal. Muhammadu Wan ɓuri juutnaade ko e jojjugol jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗee : o hollitii noon, ɗemngal so ina janngee, yo a taw denndaangal peeje ina cakkaa, mbele janngooɓe ngal ɓee ina mbaawaa wuurdude ngal, ngal wona kadi ɗemngal gollorgal.
Suwoyraat : Koolol Almaddaagal

Jaaroore Nulaaɗo Allah ɓurnaaɗo winndere. Yeɗeede ɓuri yiɗaneede. Caggal yettude Allah e juulde e nulaaɗo men ɓurnaaɗo winndere, en njettii, en mantii, kono en njaafniima halifaaɓe men aada, haa teeŋti e halifaaɓe men diine, nde ɓe newnani en, ɓe ɗowi, ɓe ɗofti, ɓe nduusi haa mbaaw-ɗen tawtoreede ngol koolol almaddaagal juɓɓinaangal ɗoo e Suwoyraat, laamorgo diiwaan Tiris Semmuur leydi Muritani,
Koolol "Blues du Fleuve" : Demet diirii, Ɓoggee giƴƴiima

Tuggi 7 haa 9 desammbar 2012, keerol gonnongol hakkunde Ɓoggee e Demet momtiima haa laaɓi. Waatii no waanoo ndeen nde maayo wonnoo duhol hakkunde rewo e worgo, oon sahaa nde worgo wonnoo seeɗaano, rewo woni ruumaano. Nde fuutankooɓe ndematnoo waalo bannge worgo, ndemoya jeeri bannge rewo. Oon sahaa nde fuutankooɓe kuufi maayo rewo e worgo fof, hade taƴooɓe enɗam, ɓee tubakooɓe halfooɓe, seerndude rewo e worgo, ceerndi galleeji e ɓiɗɓe yumma…



