Ko ɗo ngon-ɗaaCellal

Cellal


Ñawu jofe ina gasna jawdi

Na'i
Na'i

 

E maayirɗe hitaande 2011 wonnoo ngoƴa fulɓe aynooɓe ko toɓaani ilaani, durngo jawdi alaa, nguura yimɓe weeɓaani ; ɗo dogee waɗii, ɗo fayaa ina woɗɗi, sibu ko maa keeri leyɗe taccee, hono Mali maa Senegaal. E maayirɗe hitaande 2012, ko ngoƴa ñawbuuli jawdi, na’i e ndammiri soklini fulɓe e hoɗdiiɓe mum en fof.

Jabet, rafi ɓooyɗo walla rafi yonta keso ?

natal
natal

Jabet ko ñawu ngaannungu hannde sabu ko ina  qiimee e 360 miliyoŋ aadee e nder aduna oo ina ngondi e maggu. Hakkunde yimɓe 3 haa 6 e nder 100 neɗɗo fof. Ngu ɓuri lollude ko e leyɗeele Orop, kono, e oo sahaa, won e leyɗe  Afirik, ko wayi no Moritani e Senegaal ko e fuɗɗoode kitaale 80 ɗum ɓuri teskeede, etee, e oon sahaa, ko yimɓe seeɗa ngu heɓindii, teeŋti noon e hoɗɓe e gure teeru ɗee, sabu ndeen, hay so tawii rafi oo ina woodi e nder gure dowri (Yeru e Fuuta) o anndanooka.

Wasiyaaji cellal

Aspiriin
Aspiriin

Aspiriin ina moƴƴi e kaaseer

Duumaade e ƴettugol aspiriin ñalnde kala, ina usta ñawgol kaaseer walla ina haɗa ɗum ɓeydaade layde. Habri ɗum ko jaaynde mawnde wiyeteende Lancet (Angalteer). Haali ɗum ko wiɗtooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford : so neɗɗo reggondirii duuɓi tati ina ƴetta ñalnde kala aspiriin, ɗuum ina faddanoo ɗum kaaseer fotde nayaɓal so ƴeewdaama e mo ƴettataa ɗum oo

Ñabbuuli n’ai : bernal (berlal / kurel / naroowel)

Nagge
Nagge

 

Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗeeɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel faanditaa heen  ko kural ñawu walla maayde ; laañel faanditaa heen ko laañal ñawu walla maayde sabu woni ɗoon ko ñawu ngardoowu no werlannde kural laañal nii e yaawde.

Sooynaaɓe (sooynamo) e Safaara leɗɗe

acacia
acacia

 

Sooynaaɓe ko ñawu kulɓiniingu, ɓooyngu no feewi. E ngu raaɓa no feewi, e ngu wara. Ñawu nguu ummotoo ko e buubi walla ɓowɗi. Hol no buubi ngaddirta ngu ? Ñawu nguu ardirta ko hono nii : Maandinoore adannde (Maale gadane) : So tawii neɗɗo gonduɗo e sooynaaɓe yaltoyii e nokku mo hidaaki, mbuubu juuroo e jaalte (goppe) ñawɗo sooynaaɓe oo. So mbuubu nguu diwii, ngu juuroo e goɗɗo celluɗo, ngu totta oon ñawu nguu, wona oon raaɓaama.

Cellal : Njegenaawe, sabbundu ñoŋkoto

Njegenaawe
Njegenaawe

 

Muumaa njegenaawe. Ko konngol cifotoongol huunde yooɗirde dow, kono tawa so a humpitiima ko woni nder mum koo, a añtat. Waɗi noon, alaa fof ko loowetaake e njegenaawe, gila e tekke, laaɓɗe e tunwuɗe, haa e cetetine leɗɗe, walla, ko wattindii ko, epoos. Eɗen paama tan, hay so boowal njegenaawe siŋkete, suɗee, to nder too, ñoŋkoto fof ina waawi toon hoɗde.

Cellal : nafoore ñebbe daay

Ñebbe daay
Ñebbe daay

 

Hol ko woni Ñebbe daay?

Ñebbe daay ko puɗol ngol baramlefi pamari, jibinoowol potte. Ko leɗki ki nganndu-ɗaa nafoore mum ina yaaji, etee yimɓe heewɓe wiɗtooɓe ko fayti leɗɗe safaara keso, hono ko wiyateeko safaara tuubakooɓe, maa yimɓe tan mehɓe, walla safrirooɓe leɗɗe, hono wileeɓe men walla seernaaɓe men, kamɓe fof, eɓe korsini kii lekki.

Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)

Faafiri ngaanndi
Faafiri ngaanndi

Fafiiri ngaandiiji (méningite cérébro-spinale) ko tati. Holi ɗiin ? - Fafiiri tiiɗnde (dure-mère e Farayse). E wiyde Gerek en, ko dendron (dendrites, arbres, arborisation) : ɗum firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe wayata ko no annama cate lekɗe nii. - Fafiiri Njamala (e Farayse Arachnoide) : firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe nanndi ko e geese njamala. - Fafiiri mimri (e Farayse Pie-mère).

Paawngal ɓowɗi woni jontinooje

Ɓowngu
Ɓowngu

 

Mborosaaji paawngal ɓowɗi ko nay; holi kanji ?

  1. Paawngal kiisngal “plasmodium falciparum”
  2. Paawngal jontanɗe “plasmodium malariae”
  3. Paawngal duumingal “plasmodium vivax”
  4. Paawngal nayaɓiiwal “plasmodium ovale”

Paawngal kiisngal, ɓurngal bonde ngal

14 Noowaamburu mawningol ñalngu Adunaare Jabet

Jabet
Jabet

Ñalngu Adunankeewu Jabet mawninaama ñalnde 14 Noowaamburu nder Moritani e nder Aduna oo fof. Jeewte rajooji, e nder dingire, jakkaaji, saaluuji mawɗi,fof njirwinaama ngam jeertinde ɓesngu winndere nde e nguu ñawu, hono Jabet.ko ina tolnoo e 350 Miliyoŋ aadee, safrooɓe, seernaaɓe, rewɓe, worɓe, sukaaɓe e mawɓe, kam e pelle

Tonngooɗe Fooyre cakkitiiɗe

Mballee Fedde men hisnude golle mum

Horsinɓe Fedde Ɓamtaare

Eɓɓaaɗe firooji

1. JakkaaYillo Jakkaa Google-e-Pulaar, ɗoo 
2. Eɓɓaande Pootle 
3."Google e ɗemngal ma"

Peewnanee koye mon tappirɗe

Oɗon mbaawi etaade feewnande koye mom tappirde, tawa oɗon kuutoroo Microsoft Keyboard Layout Creator (MSKLC). Njahee ɗoo, ina faamninaa no waɗirtee

Feewnude tappirde ina newiiOɗon mbaawi awtaade tappirde pulaar min peewnani on.

Dannga waandu : "neɗɗo e sahaa e weeyo"

KIRIKU waɗtii haalde Pulaar

Random image

Mammadu Siley Bah hooreejo teddungal FƁPM

Waktu oo ina yahra e