Ko ɗo ngon-ɗaaCellal
Cellal
Ñawu jofe ina gasna jawdi

E maayirɗe hitaande 2011 wonnoo ngoƴa fulɓe aynooɓe ko toɓaani ilaani, durngo jawdi alaa, nguura yimɓe weeɓaani ; ɗo dogee waɗii, ɗo fayaa ina woɗɗi, sibu ko maa keeri leyɗe taccee, hono Mali maa Senegaal. E maayirɗe hitaande 2012, ko ngoƴa ñawbuuli jawdi, na’i e ndammiri soklini fulɓe e hoɗdiiɓe mum en fof.
Jabet, rafi ɓooyɗo walla rafi yonta keso ?

Jabet ko ñawu ngaannungu hannde sabu ko ina qiimee e 360 miliyoŋ aadee e nder aduna oo ina ngondi e maggu. Hakkunde yimɓe 3 haa 6 e nder 100 neɗɗo fof. Ngu ɓuri lollude ko e leyɗeele Orop, kono, e oo sahaa, won e leyɗe Afirik, ko wayi no Moritani e Senegaal ko e fuɗɗoode kitaale 80 ɗum ɓuri teskeede, etee, e oon sahaa, ko yimɓe seeɗa ngu heɓindii, teeŋti noon e hoɗɓe e gure teeru ɗee, sabu ndeen, hay so tawii rafi oo ina woodi e nder gure dowri (Yeru e Fuuta) o anndanooka.
Wasiyaaji cellal

Aspiriin ina moƴƴi e kaaseer
Duumaade e ƴettugol aspiriin ñalnde kala, ina usta ñawgol kaaseer walla ina haɗa ɗum ɓeydaade layde. Habri ɗum ko jaaynde mawnde wiyeteende Lancet (Angalteer). Haali ɗum ko wiɗtooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford : so neɗɗo reggondirii duuɓi tati ina ƴetta ñalnde kala aspiriin, ɗuum ina faddanoo ɗum kaaseer fotde nayaɓal so ƴeewdaama e mo ƴettataa ɗum oo
Ñabbuuli n’ai : bernal (berlal / kurel / naroowel)

Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗeeɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel faanditaa heen ko kural ñawu walla maayde ; laañel faanditaa heen ko laañal ñawu walla maayde sabu woni ɗoon ko ñawu ngardoowu no werlannde kural laañal nii e yaawde.
Sooynaaɓe (sooynamo) e Safaara leɗɗe

Sooynaaɓe ko ñawu kulɓiniingu, ɓooyngu no feewi. E ngu raaɓa no feewi, e ngu wara. Ñawu nguu ummotoo ko e buubi walla ɓowɗi. Hol no buubi ngaddirta ngu ? Ñawu nguu ardirta ko hono nii : Maandinoore adannde (Maale gadane) : So tawii neɗɗo gonduɗo e sooynaaɓe yaltoyii e nokku mo hidaaki, mbuubu juuroo e jaalte (goppe) ñawɗo sooynaaɓe oo. So mbuubu nguu diwii, ngu juuroo e goɗɗo celluɗo, ngu totta oon ñawu nguu, wona oon raaɓaama.
Cellal : Njegenaawe, sabbundu ñoŋkoto

Muumaa njegenaawe. Ko konngol cifotoongol huunde yooɗirde dow, kono tawa so a humpitiima ko woni nder mum koo, a añtat. Waɗi noon, alaa fof ko loowetaake e njegenaawe, gila e tekke, laaɓɗe e tunwuɗe, haa e cetetine leɗɗe, walla, ko wattindii ko, epoos. Eɗen paama tan, hay so boowal njegenaawe siŋkete, suɗee, to nder too, ñoŋkoto fof ina waawi toon hoɗde.
Cellal : nafoore ñebbe daay

Hol ko woni Ñebbe daay?
Ñebbe daay ko puɗol ngol baramlefi pamari, jibinoowol potte. Ko leɗki ki nganndu-ɗaa nafoore mum ina yaaji, etee yimɓe heewɓe wiɗtooɓe ko fayti leɗɗe safaara keso, hono ko wiyateeko safaara tuubakooɓe, maa yimɓe tan mehɓe, walla safrirooɓe leɗɗe, hono wileeɓe men walla seernaaɓe men, kamɓe fof, eɓe korsini kii lekki.
Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)

Fafiiri ngaandiiji (méningite cérébro-spinale) ko tati. Holi ɗiin ? - Fafiiri tiiɗnde (dure-mère e Farayse). E wiyde Gerek en, ko dendron (dendrites, arbres, arborisation) : ɗum firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe wayata ko no annama cate lekɗe nii. - Fafiiri Njamala (e Farayse Arachnoide) : firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe nanndi ko e geese njamala. - Fafiiri mimri (e Farayse Pie-mère).
14 Noowaamburu mawningol ñalngu Adunaare Jabet

Ñalngu Adunankeewu Jabet mawninaama ñalnde 14 Noowaamburu nder Moritani e nder Aduna oo fof. Jeewte rajooji, e nder dingire, jakkaaji, saaluuji mawɗi,fof njirwinaama ngam jeertinde ɓesngu winndere nde e nguu ñawu, hono Jabet.ko ina tolnoo e 350 Miliyoŋ aadee, safrooɓe, seernaaɓe, rewɓe, worɓe, sukaaɓe e mawɓe, kam e pelle



