“Jawɗeele ɗe laaɓaani e gajaaɗe kaalis“ : luulndo sosii “Goomu Wiɗto”

Jokkorde Luulndo Demokaraasiiwo (COD) yuɓɓinii, kikiiɗe talaata 23 abriil 2013, yeewtere jaaynde ngam habrude cosgol Goomu parlamaan toppittoongu liñcitgol « gajaaɗe ngalu laamu nguu jiñii hannde ɗee ». Ardinaa goomu nguu ko Muhammed el Mustafaa wul Bederdiin, koolaaɗo Kuuɓal UFP, cukko makko ko Bah Aliu Ibraa tergal ADIL.
Kiirɗe koolol keewal pine

En kaaliino ko faati e wejo waɗnoongo koolol pine Nuwaasoot tuggi 7 haa 10 feebariyee 2013. Wejo ngoo ko ñalawma wonnoo. Nde jamma ari, hakkillaaji payti ko to dingiral koolol too. Ko lappol wammbaaɓe woni afo tuugorgal kiirɗeeli to bannge fulɓe. Gooto fof ena yiɗi anndude ko ɓe njogori hollude jamaanu nguu haa teeŋti e sukaaɓe teeru, ɗawaaɓe ko heewi e geɗe ganni mumen. Caggal futuro, oto waɗaa yo addoy wammbaaɓe.
No tallooje ndewrata portingol

Hah, ko tallooje koo. Alla ina fawi ɗe tampere, so yeerude tallude dubuuje, ngam naatnude ɗum en e gasɗe ngam reentoraade heege. Kono ko ɓuri haawnaade koo, ko hol no ɗee koowoyje ndewrata laawol portingol e nder niɓɓere jamma. Tee, ɓeydi kaawis oo, ɗe tallata ko aɗe ndumtii laawol, aɗa njahra caggal.
Abdallaahi Jah to Tizniit

Pulel, ɗum wonnoo tiitoonde winndannde njaltinno-ɗen e tonngoode 108, faatunde e bismegol suka biyeteeɗo Abdallaahi Jibriil Jah to Tiznit (to leydi Maruk) ngam hollitde filmo mum biyeteeɗo «Le destin d’un petit peul». Abdallaahi artii. O dañii toon martaba mawɗo e humpito heewngo, e jokkondire keewɗe… Kewu nguu waɗnoo ko 1 haa 3 marse 2013.
Fooyre Ɓamtaare 110 : Ko oo bone woni ?
Fooyre Ɓamaare tonngoode 110 yaltii hannde 25 abriil 2013. Jaaynde ndee ina heɓoo e Nuwaasoot (yeeso Ministeer Jaŋde, fuɗnaange Afarco e to Arafaat...), Kayhayɗi, Likseyba Gorgol, Nuwaadibu, Suwoyraat, Ɓoggee, ...
E nder ndeeɗoo tonngoode : "Ganaagayte, Mameer, Asiis, Hamed Umaar, ANAIR, Feere Mesawuud, "Cukalon laaɓa juuɗe", ciftorgol Umar Bah Mboyna e Tijjaani Aan, laaɓal e nder diine Lislaam ...
Naatirka Fooyre Ɓamtaare tonngoode 110 :
Gila Sulyee 2008, nde jom koode en ngummanii ittude Siidi wul Seek Abdallaahi e laamu, caggal nde Wul Waagef haali ko fayti e ñawndugol gagga warngooji
«Ceb-ceb» haa nder kaalis konu !

Ina wiyee wonde, e laamu Maawiyya, ‘gabesi’ (bonannde jawdi ɓurtunde : konngol Muhammed Abdel Asiis) ko huunde huuɓtodinnde wonnoo, sibu ko yimɓe heewɓe mbaɗatnoo ɗum. E laamu Abdel Asiis noon, « jeyi ‘gabesi’ tan ko yimɓe seeɗa, heƴɓe. Ɗumɗoo, hay jahoowo e mbedda tan, ina waawi teskaade ɗum.» E wiyde waɗooɓe politik ɓee noon, «Muritani meeɗaa waade nii bonde ! »
Wasiyaaji cellal daɓɓi

Sitroŋ e ŋari. Ina anndanoo wonde limoŋ (sitroŋ) ina sewna, walla ina moƴƴi e tammpere walla maɓɓo… Kono, wonaa ɗum tan, limoŋ ina heewi ko nafata goɗɗum.- Limoŋ ina moƴƴi e sukundu, sibu ina ɓeyda « semmbe » mum, ɗelkina ɗum. Ɗum ɗoon noon ko caggal nde lawƴu-ɗaa ndu haa ndu laaɓi, moomaa heen dihal limoŋ oo. - Ina moƴƴi e nguru : subaka fof, a yarat weer ndiyam mbaɗɗam limoŋ, ɗam wulaani ɓuuɓaani, tawa ko kañum idii e reedu maa.



