Wolde “Serval” (cewngel jaawle) : “Sawru gorle weñcitiima”

Gila e maayirɗe 2011, leydi Mali woni ko e tiimaandi mbonndi, tiimaandi maalde goomuuji innitortooɗi diine, jeeyooji dorog e tarafikaa en, wondude e fooɗaniiɓe jeytaare diwaan rewo Mali lollirɗo Asawaad. Ɗum fof noon, ina jeyaa ko saabii ɗum geɗe tati :
- Jiilgol laamu ngol fooƴtaaki e daawal ɗimmal laamagol Aamadu Tumaani Tuure,
Keewal pine : Muritani maa siif nanondiral UNESCO
Alkamiisa 18 abriil 2013, guwarnama Muritani jaɓii eɓɓaande sariya yamiroore hooreejo leydi siifde « nanondiral jowitiingal e ƴellitgol keewal eddaaji pine » (la convention sur la promotion de la diversité des expressions culturelles"). Ɗum feeñi ko e bayyinaango laamu nguu, yaltungo ñalnde aljumaa 19 abriil 2013.
Haalotaako, deƴƴotaako

E jonte ɓennuɗe ɗee, depitee Faraysenaajo biyeteeɗo Noel Mamère, naamndanooɗo ko faati e ngonka Mali wiyi « Oɗon cikki jihaadiyankooɓe ɓee ina mbaawi fooleede tawi noon ina mbaawi mooloyaade Muritani, mo persidaa mum jeyaa e mawɓe julaaɓe dorog ? » Kaa haala no wayi hulɓinaade nii, yimɓe fof ina kuli, ina padi haa hannde e jaabawol mawɗo leydi ndii. Kanko depitee oo, o haalnoo ɗum ko e jaaynde wiyeteende ARTE.
Duɗe Alhajji Mahmuud Bah (3)

Duɗal Alworabiya Jowol. Alhajji Mahmuud Bah naatiri Jowol ko jaŋde e eeraango feewde e diine. E wiyde makko, ko annduɓe ndontata annebaaɓe e ko refti heen, almuudo fotaani faaydeede e jelotooɗo. Leelaani, o soppi ɗoon duɗal gadanal Alworabiya e Jowol.e lewru kawle (octobre) hitaande 1941. Ngaddiin ngaal duɗal ena seerti e mbaydi jaŋde ngoowanoondi ɗoon ndii. O adii jannginde ko e les ciluki mawki, damal galle almaami raatib wuro ngoo ena wiyee Ahmad Tuure.
Tiggu ekkotoo haalde ko gila jibinaaka

Ina anndanoo wonde tiggu, so heɓii lebbi ɗiɗi haa tati, ina tina, won heen boom ina mbaɗta muuynude gila ɗoon feɗeendu mum en wordu. So yahii haa lebbi nay, kine makko ina mbaɗta tinde keneeli, ɗemngal makko ina seernda ko weli e ko metti … Kono, wiyeede tiggu ina ekkoo haalde gila e nder reedu ! Ɗuum suwaano tawo naneede.
ITIE : Muritani yowaama

E lewru marse 2013, Muritani yowaama e njuɓɓudi toppitiindi laaɓal e nder golle mbaylaandi gaggitagol (ITIE). Muritani naatnoo heen (ɗaɓɓaande mum jeyeede heen jaɓanooo) ko ñalnde 15 feebariyee 2012. Kono gila ndeen won gollooɓe faggudu e leydi hee ndonkii yettaade nokkuuji MCM walla Tasiast, ngam hoolkisaade ɗooftagol sarɗiiji dental ngal.
8 marse, juulde rewɓe to Likseyba

Aljumaa 8 marse 2013, rewɓe winndere ndee kala mawninii ñalawma oo, haa yettii rewɓe Likseyba Gorgol, e mbaydi kesiri, ŋarɗundi, ndi heewaani yiyeede. Ko e boowal jaajngal, sara gardiiɗo falnde oo, geɗe ɗee kala mbaɗaa. Ñalnde heen ko juulde ñaldaa.
Joɗnde juutnde ɓuri simme bonde

Hol baawɗo miijaade wonde jooɗorde ina wara. Jooɗorde walla mbiyen joɗnde. Joɗnde juutnde moƴƴaani. Ƴeewaa noon, yimɓe ina njeertina yimɓe yo ngoppu simme, tawi noon joɗnde ɓuri simme bonde e cellal. Ko ɗum woni ko wiɗtooji keewɗi kolliti. Yimɓe hannde ko jooɗiiɓe ; nder biro, yeeso ordinateer, yeeso tele, ekn…
Tawi noon, ndeen, ko ɓooyaani koo tan,



