Jaɓɓorgo Bolog
Ñalnde aset 20 siilo (saawiyee) 2024, laana weeyo Japon, inniraaka SLIM ((Smart Lander for Investigating Moon), juuriima he Lewru, hay so tawii ka jogoraani juutde balɗe, nde tawnoo aka wondi e caɗeele kuɓɓam. Ɗalduɗe makka naange nattii gollaade. Ɗum noon ko waktuuji seeɗa ka heddoraa e kuuraa. Ine waawi noon, e wiyde annduɓe ɓee, so Naange feertoyii...
Kaalden Goonga
Mi meeɗaani tawo laamaade hay leegal saka leydi. Kono mi yenanaama kam jappeere laamu ndee ene foti ɗaatde e welde jooɗaade. Ko Alla tan noon anndi, holi dakamme e jarabi mo waɗi e ndee jooɗorde, haa jooɗiiɗo fof ene saloo ummaade, won heen nii kadi, so njiɗii jooɗaade e mayre, ndewataa ɗo kuule mbiyi yoo rewe ɗoo,...
Ɗoo e lebbi jeegom paaɗi ina jooɗtoraa woote hooreleydaagu maa yuɓɓine e lewru suwee 2024, hay so dikkondiral laaɓtungal suwaa feeñde tawo, ko laaɓa-ɗen tan ko INSAAF ngemmbii Wul Gaswaani, hay so tawii ɓe cuwaa laawɗinde ɗum tawo e nder parti maɓɓe, e ɗum faamee e nder njilluuji mawɗo leydi ndii ummini e oo dumunna e nder...
Mbeɗe moolii Alla he Seyɗaane diddaaɗo, mbeɗe mooliimo ɗo golle ɗo, ɗo sifaa ɗo e ɗo menndeŋ ɗo. Mbeɗe moolii he welamma Alla, ummorde he tikkere makko. Mbeɗe moolorii Alla he moƴƴere makko ndee, gah lepte makko. Mbeɗe moolii Alla e Alla. He innde Alla; joom yurmeende huuɗtidinnde; joom yurmeende heeriinde. 2. Denndaangal jettooɗe...
Kumtaari, walla «  Iftaar  » he aarabeere, hono lahal ngal juulɓe ñaamata caggal nde taƴi koorka mum en he lewru koorka, waɗtaama e ngaluuji renndo deenaaɗi, sibu darnde mum en heɓtineede to bannge pinal aadee en. Uneso winndii lahal ngal he «  aadaaji renndo e pinal  » nder ndonaandi ndi wonaa-ɓakdi, e dow ɗaɓɓaande Ajerbayijaa e Iraan,...
Ngam wonde gaynaako gertooɗe ko maa joomum wona jogiiɗo faandaare luggiɗnde e yiɗde ɗum, nde tawnoo nehngo gertooɗe ene naamndii ko heewi, ko ɗum saabii yoga e sukaaɓe leydi ndi yiɗɓe waawannde koye mum en, mbaɗdii junngo e faandu ngam nawrude yeeso ngoon senngo, kono kadi heewɓe ene naamndoo fawaade ŋakke haa e ngabbugol nguura ndiin ndiwri...
Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije to Burkina
Kapiteen Ibirahiima Tarawele hollitii yiɗde mum waylude Doosgal leydi Burkinaa Faso mbele ɗemɗe ngenndiije maɓɓe ina laawɗinee, Faraysiire natta wonde ɗemngal gollorgal nder Burkina. Ina jeyaa kadi he mbayligaaji Doosgal ngal, saltaade nanondire to konuyaagal hakkunde Burkinaa e leydi Farayse, kam e jokkondiral to pinal e to renndo hakkunde Wagadugu e Paris. Hooreejo he...
Yakawere ɓarakke
Ine jeyaa e yakawere ɓarakke : ƴulɓere, petroŋ, gaas, kuutorteeɗe no feewi he nder nguurndam men ñalnde kala. Yeru, eɗe kuutoree e ruso, ngulniree walla ɓuuɓniree galleeji, ngollinta mbaylaandi. Kono kadi ko kañje njaltinta gaasuuji dammbooji nguleeki (gaz à effet de serre), ko nanndi e CO2 (gaas ƴulɓo), dammbotooɗo nder weeyo. Ɗee jalte noon ine njooɓtoraa no...
COP28 to Dubai : Yakawere ɓarakke
Ñalnde 13 bowte (desaambar), leyɗe winndere ndee jooɗinooɗe e batu COP28 to Dubay (Emiraaji arab dentuɗi) nanondirii kam fof e winndannde sakkitere noddoore yo yimɓe fof yo ngoppu yakawere ummoriinde e barakke (yakawere ɓarakke). Huunde addannde laamɗo Emiraaji ɗii hono al-Jebeer, alla e weltaare, wiyde ɗum «  nanondiral daartiwal  » sibu «  ngol woni goo ko « yakawere...

Kaalden Goonga

Kaalden Goonga
Pulaar wiyi «  So ko riddatnoo dartaaki, dartaade woodanaani ko riddetee koo ». Firo ngol konngol, walla ko soomii e mum koo, ene gasa tawa woɗɗondiraani e firo ngola konngol biyngol « gosoraaɗo seerataa e laawde ». Ko goonga nii « so jawe ceŋlii, ceŋlitii, kaalti tan ko ko kaalnoo ». Kono haɗataa, tawde mawɗo ko annda siftinee, leñol am ngol ene haani...

ƁURƊI YIYEEDE

ƁURƊI YIYEEDE