Al-Qaydaa Magreb lislameejo (AQMI): Holi kamɓe

0
1891

Al-Qaida to Magreb lislameejo ko njuɓɓudi lislameeri njogitiindi ummoriindi to Alaseri. Fedde nde wiyetenoo ko Goomu Salafiiwu waaju e hare woni ko anndiranoo « Groupe salafiste pour la prédication et le combat (GSPC)» e ɗemngal Farayse walla, e ɗemngal arab : «al-jamaa`atul-salafiyyatu li l-da`wati wa l-qitaal ». Nde wayli innde mayre ko ñalnde 25 saawiyee 2007 ngam wontude AQMI. Ina wiyee wonde Ben Laaden ina wondi e ngool baylugol innde.

Fedde nde ina jeyaa e doggi pelle ownooje ngol Dowlaaji Dentuɗi Amerik e Ostaraali e Riisi lelni. Fedde ngenndiije dentuɗe ina hiisoo nde e pelle ɓalliiɗe Al Qaida.

Hay so tawii iwdi mayre ko Alaseri, hannde, e nde yirloo e nokku jaajɗo e nder jeereende Saahal, haa arti noon e Senegaal, Muritani, Maali e Niiseer.

Fedde nde ina jogii ko ina tolnoo e 400 haa 500 tergal, peccitiiɗe e katibaaji (goomuuji) ɗiɗi : katiba Abuu Zayd e katiba Moktaar Bel Moktaar jogodiiɗo nanondire e julaaɓe wujjittooɓe (tarafikaaji) heewɓe.

Catal Al Kayda to Magreb Arab hono AQMI, jeyangal e calsaltiri Goomu Salafiiwu Waaju e Hare to Alaseri, heɓii dahde ko ina wona tuubakooɓe 20 tuggi hitaande 2008 fayde hannde e nder diiwaan Saahal o. Ngu wattindorii ko dahngo Faraysenaaɓe njoyo to Arlit (Niiseer).

  • Holi mawɓe ndee fedde ?

Gayi ɗiɗi, hoohooɓe « katibaaji » ɗiɗi nguubotoo e oo nokku : Abdel Hamiid Abuu Zayd e Abdel Moktaar Belmoktaar (o ɓooyii e diiwaan he, sibu o waɗii heen ko famɗi fof duuɓi 15).

Kono eɗen mbaawi limtude heen ɓeeɗoo fof :

Abdel Maalek Durukdel : Omo wiyee kadi Abuu Musaab Abdel Wedduud. O jibinaa ko Meftaah, to Alaseri e hitaande 1970. Ko o aasiñoor. Kanko ardinoo GSPC gila 2004. Hade ɗuum o yahii haɓoyeede to Afganistaan. Nde GSPC wonti AQMI e hitaande 2007, o waɗaa «amiiru» (mawɗo) mum. E hitaande 2008, o haalii e jaaynde wiyeteende New York Times, o wiyi : «payndaale amen e payndaale Al Kayda ko goote. So artii e Magreb Lislaam, ɓuri himmande min toon ko danndude leyɗe amen e njiimaandi laamuuji bonɗi, jamfiiɗi diine mum en e ɓesnguuji mum en, sibu kañji kala ɗi ummii ko kalifaandi koloñaal njiimnoondi leyɗe amen ko ina ɓura 200 hitaande. Hankati nafooje leyɗe hirnaange mbaawaa hisde ɗoon». Kanko ardii njanguuji bonɗi, ko nanndi e gunndo (atantaa)  11 desammbar 2007 to joɗnde Fedde Ngenndiije to Alsee.

Abdel Hamiid Abuu Zayd, hooreejo katiba «Ɗariiq Ibn Ziyaad » walla « El Faatihiin ».  «Ko o neɗɗo pamaro doole, daɓɓo, waare mawnde. O fotaani woɗɗude duuɓi 50 », ko nii Pierre Calmatte, dahanooɗo woppitaa e feebariyee 2010 siforii mo. Omo siforee kadi wonde neegɗo, muukiiɗo, uddiiɗo. Innde makko tigi rigi ko Abiid Hammadu. Goomu makko fof ɓuri neegde, sibu ko kanngu tan fuɗɗii warde dahaaɓe (Edwin Dyer e Germaneau).  Ko o Alaserinaajo, o jibinaa ko e wuro Tugguurte, 600 kiloo worgo Alsee. O woniino tergal FIS (Front Islamique du Salut). O naati e cukkiri (maquis) Alaseri ko e kitaale 1990 e gardagol Moktaar bel Moktaar, o wonti tergal GSPC. Ñaamgolluuji makko puɗɗii ko e 2003, e dahngo 30 tuubakooɓe wanngotooɓe e nder Saharaa ; caggal ɗuum e dahngo e warngo Edwin Dyer to Mali (2009) e Michel Germaneau (sulyee 2010).

O naati dillere Islaamiire nde ko gila e fuɗɗoode mum, e kitaale 1990 e gardagol Abdel Rasak el Paraa, e nder fedde GSPC.  Ina wiyee alaa fof ɓiliiɗo hakkunde makko e ardorde Al Kayda, teeŋti noon e Aymaan al Zawaahiri, gooto e hoohooɓe Al Kaydaa, misranaajo. Kanko jogii hannde tuubakooɓe Farayse njoyo ɓe, dahaaɓe to Arlit.

Yahiyaa Juwaadi, hooreejo «amiraa Saharaa»

AQMI fecci Afrik hirnaange ko e pecce (tunɗi) keewɗe. Amiraa Saharaa ko tunndu jeenaɓiiru (9ɓiiru), tuggi Maali, Niiseer, Niiseriyaa, Libi, Muritani e Caad. Ko Yahiyaa Juwaadi (Abuu Amar) lomtii ɗoon Moktaar Bel Moktaar gila 2007 e joɗnde amiiru nde. Omo yahra hikka e duuɓi 40.

Yahiyaa Abuu el Hammam. Ko o neɗɗo Abdel Hamiid Abuu Zayd, ko e les njimaandi mum o woni. Omo yahra e duuɓi 30 e ko fawi. Ko o Alaserinaajo. Kanko ardii katiba «El Forqaan» tuddinɗo hirnaange Tummbuktu. Ko o tergal GSPC o wonnoo. Omo tawaa yoga e dahngooji baɗɗi e Saahal ɗi. Ina wiyee ko kanko hirsi Michel Germabeau. Won wiyɓe o waraama e nanngondiral AQMI e konu Muritani ñalnde 21 settaambar.

Abdel Moktaar Belmoktaar, hooreejo katiba « El Mulaaɗamuun ». Omo wiyee kadi Abuu Al Abbees walla Belluwaar (Ɗokko). Omo wuuboo e diiwaan Saahal o ko ina wona jooni duuɓi 15. Katiba makko ɓuri ñiiɓde ko e rewo Maali e Muritani. O jibinaa ko e hitaande 1972 to Gardaya to Alaseri. O yahiino Afganistaan haɓoyeede. Ñaamgolle makko puɗɗorii ko e warngo duwaaniyeeji e reenooɓe keeri, sibu o waɗatnoo ko njulaagu ngujjitaangu (contre bande). Anis Rahmaani wiyi e makko : «Moktaar bel Moktaar ɓuri dartoraade ko njulaagu ngujjitaangu, wonaa ownugol. O huutorinooma GSPC e ngoon yeeso, hannde o huutortoo ko AQMI, ngam waɗde taraafik e innde Islaam. So goonga, o yiylotoo tan ko kaalis ». Alain Rodier ko ɗum haali e makko : «ardorde AQMI waawaa waasde gollodaade e makko, sibu ko kanko addanta fedde nde ko ɓuri heewde e otooji e kaɓirɗe sabu golle taraafik ɗe o waɗata e diiwaan he gila 1995». Omo anndiraa «Mister Marlboro» sibu makko jiimde taraafik simme e dorog e kaɓirɗe (njogitaaje) e ɗanniyankooɓe … Omo nanondiri no feewi e hoɗɓe e nokkuuji ɗi, o jogii heen kadi wallidiiɓe heewɓe ; ɗum na walliti golle makko. Anis Rahmaani wiyi wonde «AQMI waawii naatnude Tuwaareg en e fedde mum hay so tawii ɓeen ngonaa salaafiyeeɓe e iwdi. Kono, nde tawnoo ɓe ngoni ko e nokkuuji baasɗi, aɓe katojini no feewi e kaalis e kisal. Yimɓe AQMI, so ina njaha dahoyde, walla waɗde njulaagu ngujjitaangu, kasata ko yimɓe woɗɓe, nde tawnoo nde mbaawaa yahde e teeruuji sibu maɓɓe yiytinaade». Kanko wonnoo amiiru Saharaa. Kono hannde omo wellitii, ko bannge makko o gollotoo. Ko goomu makko dahnoo Espaañnaaɓe e noowammbar 2009 sara Nuwaadibu.

Bookara Aamadu Bah