Cellal : ɓuuɓri (soofde ƴiiƴam)

0
2945

 

Ñawu ngu ina sarii e winndere ndee fof. Mborosaaji gaddooji ñawu nguu ko nay :

  • Mboros mo wofnde “schistosomiase haematobium”
  • Mboros mo tektekol “schistosomiase mansoni”
  • “schistosomiase Japonicum”
  • “schistosomiase intercalatum”

Ɗiɗi gadani ɗi ina ngoodi e nder duunde Afrik ɓaleeɓe  e raneeɓe. Ɗiɗi cakkitiiɗi ɗi ngoni ko e diiwanuuji Orop e fuɗnaange goɗɗuɗo, hono Asi (Japon ekn …).

So tawii ko ɓuuɓri wofnde, mborosaaji ɗi ngonata ko e wofnde ñawɗo o.

Hol no ñawu ngu raaɓrata ?

Gonduɗo e ñawu ngu soofa e nokku ɗo diƴƴe ngoni ko wayi no mayo, caaɗli, mbalkaaji, beeli ɗi ɓeeɓataa, kañum e dowrumaaji e gaawi ilnooji gese demeteeɗe. Kanko ñawɗo o, so o soofii ɗo diƴƴe ngoni, taare makko ɗe ina mbaɗi ɓoccooɗe mborosaaji ɗi. Ɗeen ɓoccooɗe so naatii e ndiyam ɗam toccina mburɓulon “schistosoma”. Konɗoo mburɓulon kawra e ɓiɗɓe guje walla bamɗi kooñolli nder ndiyam he, ɗi pillitoo (njeña) e jaajongol majji. Koon mbarakon kuwa e majji haa heewa, ɗi ngonta mburɓaaji “furcocercaires”. Jooni noon neɗɗo celluɗo oo ara ɓuftoo e ndiyam mbaɗɗam mborosaaji ɗi. Mborosaaji ɗi naata e nder nguru ɓalndu makko, ɗi ndewa e ɗaɗi ƴiiƴam, ɗi paya to wofnde. So ɗi njettiima wofnde, dewol ngol e gorol ngol mbirnodoo, njibina haa heewa. Ɓiɗɓe ɓe nguurata ko e wofnde, eɗi ciiɓoo ƴiiƴam joom mum.

Sifaaji ñawu ngu

En mbiyiino so joom mum lootiima e ndiyam mbaɗɗam mburmaaji, ɗi naata e nder ɓalndu joom mum, o aree ŋato-ŋato, joom mum ŋaañoo, ɓalndu mum waɗa ɗaale ɗaale, aree nduwaaki. So ɗi njettiima bumsuɗe fayde ɓooƴe, joom mum aree ƴeram becce (Aasma mo duumaaki) mo hulɓinaaki, ɓalndu mum wona e muusde seeɗa, aree ƴakkuru, faawnga, aree ngaameela.

So ɗi njibinii e nder wofnde nde, nde waɗta muusde, nde miira walla suma (brûlures vesicales), joom mum waɗta soofde ƴiiƴam caggal taare mum (hématurie terminale).

So ñawu ngu bontii to debbo e to gorko, ina adda caɗeele coofgol, wofnde nde ñawa, ina waawi areede dammbo kaaye. Ñawu ngu ina adda ƴiiƴo kañcudi e ñawu bolol kañcudi. Ɓooƴe joom mum ñawa, ɓoggi ɓooƴe ñawa, adda ndimaraagu to debbo e to gorko kala. Usta ngoraagu e ndewaagu.

Hol no ndeentorto-ɗen ?

En mbiyiino to adan wonde mboros o wiltata ko e nder diƴƴe. Ndeke noon gonduɗo e mboros o, woni ñawɗo o, fotaani soofde e nokkuuji ɗo diƴƴe ngoni. Nguura mbarokon mbiyeteekon ɓiɗɓe guje bamɗi kooñolli. So neɗɗo ñawii foti ko yahde to safrirde. Ɓeen, caggal nde njuurnitii kaaye makko, tawi omo wondi heen, mbinndana mo safaara mum.

Ɗeeɗoo leɗɗe ina ngoodi : Ancomalin, Ambilar (ɗiiɗoo nattii huutoreede) e Biltricide walla Praziquantel.

Sammba Gata Bah