Daartol Ɓunndu

0
3053

Ko adii nde naatanten daartol nokku oo, ena jojji nde njubbanten banndiraaɓe e ganndal leydi ndii, keeri mayri, leƴƴi taweteeɗi ɗoon e ɗo faggudu mumen ɓuri abbitoraade haa gooto fof daña yiyannde e diiwaan mo njiɗ-ɗen joofaade oo. Nokku biyeteeɗo Ɓunndi oo woni ko e nder leydi Senegaal. O heedtiri ko bannge funnaange-rewo, hakkunde diiwanuuji Fuuta-tooro, Galam, Bammbugu e Jolof.

Wonande koɗɗo e Fuutatooro, Ɓunndu tuggi ko e Caaɗngol Njorol hakkunde Demmbankaani e Seeruga haa Kaaƴe Ƴeew to bannge worgo. Rewo haa funnaange-rewo diiwaan oo, woni toon ko Maayel Fallemme (maayel tokosel e Sooninkoore). Koɗi e nokku oo ko Fulɓe, Sooninkooɓe, Manndinkooɓe, Jolfuɓe e Jaarankooɓe. To bannge faggudu, Ɓunndu wuuri ko e ndema, ngaynaaka, njulaagu e awo.

E wiyde jinnaado men Gaay Siley Manngaan to Sahre Fadduɓe, adii hoɗde e Ɓunndu ko leñol Fadduɓe ena ummorii diiwaan Jolof. Fadduɓe, nde koɗi haa wonoyi duuɓi 80, Girooɓe ngari ena ngummorii Manndeŋ, tawi ɓe ɗoon. Girooɓe ɓee koɗdi e maɓɓe kadi fotde duuɓi 80 goɗɗi, nde Alhajji Maalik Sih fuɗɗii arde ena ummorii Fuuta-tooro, tawi ɓe ɗoon.

Garal Fadduɓe e Ɓunndu

Fadduɓe peri ko to wiyetee Jolof e wuro ena wiyee Nammandiiru. E sababuuji fergo ngoo, miijooji ɗiɗi kaalaama heen:

– Miijo adanngo ngoo wiyi addani Fadduɓe ferde ko laamu ndoolndooliiwu pawanoongu e dow maɓɓe ummoraade ɓiyi baaba maɓɓe jooɗinooɗo e jappeere.

– Miijo ɗimmo ngoo (ngoon ɓuri dowlude) wiyi tagi ɓe ferde ko ngam humpitoyaade no maayde wayi. Ɓe nanatno maayde tan. Hay gooto e maɓɓe meeɗaani yiyde maayɗo saka annda no maayde wayi.

Ndeen ɓe perii, adii maayde e maɓɓe ko suka gorko.  Heddiiɓe ɓee kuli, ɓe mbiyi eɓe nduttoo to ngummorinoo too. Ɓe ndeftii e cawaaje maɓɓe, ɓe ngarti haa e diiwaan ɗo ɓe koɗnoo ɗoo, wuro ngoo majjiri ɓe, ɓe ndonki yiytude ngo. Ɓe ngumpilii ko juuti, mawɗo fergo ngoo wiyetee ko Paalumpa Sammba, wiyi yo ɓe ndew e mum. O wondi e oon sahaa ko e worɓe Fadduɓe njoyo: Nguy, Mbaayaldi,Taataa Jaataa, Dalla Kirintee e Yappa Koloor

Nii woni ɓe naatti e ladde, gila Jolof ɓe ndartaaki haa ɓe naati e nokku biyeteeɗo hannde Ɓunndu oo. Ɓe naatiri e nokku oo ko bannge funnaange-worgo, ɗo wiyetee Ñagaala, ɓe njirlii e makko haa ɓe ndaloynoo. E oon sahaa, alaa fof ko e woni e nokku hee so wonaa kulle ladde e jinneeji. Jinneeji ɗii ena mbaɗi laamu cañngu, ena ngardini mawɗo mumen ena wiyee Galdaŋ. Nde Fadduɓe ɓee ngari, koɗdigal mumen e jinneeji ɗii ronki feewde, ɓe kaɓi hare juutnde, muusnde. Fitina maɓɓe ardi ko e kuɓɓugol jeynge. Ko Fadduɓe ɓee kuɓɓunoo jeynge. Ndeke ɗuum jeyanoo ko e woɗaaji jinneeji, jinneeji ɗii mettini. Nii woni, rewi woppaani, haa Galdaŋ mawɗo jinneeji ɗii betti Paalumpa Sammba, mawɗo Fadduɓe, e Maayel Fallemme tawi ena ɓoorti ñawndolle mum, ena lootoo, wari ɗum. Ndeen Paalumpa Sammba waraama, Fadduɓe heddiiɓe ɓee( Nguy, Mbaayaldi, Taataa Jaataa, Dalla Kirintee e Yappa Koloor) mbaɗi batu ngam ƴeewde peeje no njoɓtorii. E nder njiilaw maɓɓe peeje, woodi e maɓɓe ruttitiiɓe haa to nder diiwaan Jolof. Ɓe njiydi e silitigi mawɗo, baañoowo rokki sirlu no jinne wardetee e kaɓirɗe, haalani gooto e maɓɓe fof ko fotata waɗde, ɓe ngarti e Ɓunndu. No silitigi oo wiyrunoo ɓe nii, ɓe mbaɗiri noon. Ɓe tawi Galdaŋ ena jooɗii e jappeere mum hakkunde jinneeji, ɓe mbari ɗum. Batu fusi, jinneeji carondiri, gooto fof rewi tiinde mum. Fadduɓe ɓee ndiddi ɗi haa to Caanngol Meretaawol sara Tammbaa Kunndaa, hakkunde Nawde e Koccaari, nanngi heen baylo boofo ena wiyee Duusi Kuri, ngartiri. Ɓe calii warde, ɓe calii leeptude mo, ɓe ɗaɓɓiri mo yo won ɗoon, ɓe kodda e nokku hee. Jinne oo jaɓi, heddii ɗoon. O hoɗi ko e caanngol gonngol hakkunde Kaaƴel Sammba Buubu e Sahre Fadduɓe. Omo wuuri haa hannde sabu o yiyaama ɗoon e hitaande 2014 ndee e wiyde Sahrenaaɓe.

Fadduɓe ngadii hoɗde e Ɓunndu ko e Sahre Fadduɓe. Caggal hare maɓɓe e Galdaŋ, ɓe peri, ɓe ciiñtoyi wuro ena wiyee Maama Ndaw, hakkunde Wubbawol e Wuro Sule, hirnaange Kiidiira, fotde ko ena wona 15 km. Caggal ɗuum, ɓe koɗoyi to wiyetee Kummba Ndaw ( won waɗɓe ngoon wuro woni ko to bannge Muritani, sara Kaabu Gidimaka. Won wiyɓe kadi Kummba Ndaw woni ko e nder Ɓunndu). Faayiida mum tan, nde ɓe ngummii e Kummba Ndaw, ɓe payi ko Ɓulee-Banee. Ɓe ngasi ɗoon ɓunndu, ɓe koɗi. Wonɓe waɗɓe kadi wonde Ɓulee-Banee sosaa ko caggal nde Sihsihɓe ngari haa koɗi e nder Ɓunndu ndeke ɓunndu wiyeteendu ndu wonaa toon fotata wonde. Jinnaaɗo Saydu Sumaare to Wuro Himadu ena yahdi e ngoo miijo sakkitiingo. E wiyde makko, ɓunndu rokkundu Ɓunndu innde nduu fotata wotata wonirde ko bannge hirnaage Maama Ndaw, hakkunde mum e Sahre Fadduɓe walla hakkunde mum e Kaaƴel Sammba Buubu.

Mawɗo maɓɓe, caggal Paalumpa Sammba ko Kummba Ndaw wiyetee. Ko oon halfinanoo ɓunndu nduu. Heddiiɓe ɓee ko waañooɓe kulle e ɓoggooɓe ɓiɓɓe leɗɗe ko wayi no duɓɓe. Tesko-ɗen hay innde Fadduɓe ndee, ɓe paggitii nde ko e Ɓunndu. Nde ardi ko e ɓiɓɓe leɗɗe biyeteeɗe duɓɓe ɗee. Maa wonii ko gooto e maɓɓe wonnoo e woytaade heege, wiyaa yo fad haa duɓɓe paggoyanooɗe ɗee ngara (fad duɓɓe!) walla tawa ko koɗo jillinooɗo, tawi eɓe njuɗa duɓɓe, wiyi ena yaha, ɓe mbiya ɗum yo fad  haa duɓɓe juɗeteeɗe ɗee ɓennda (fad duɓɓe!). Ko waawi heen wonde fof, e wiyde maɓɓe, ko konngol fad duɓɓe ngol wontoyi Fadduɓe.

To bannge tagoodi, Fadduɓe ko yimɓe timmuɓe haa ndiwti aada, ɓaleeɓe kurum, simmbareeɓe (heewɓe leeɓi ɓanndu e noppi), raɓɓiɗɓe cukuli koye. Ɓurnoo e maɓɓe nanndude e yimɓe aadoraaɓe tan ko Kummba Paddo Ndaw, lollirɗo Kummba Ndaw. Eɓe njogii gannde keewɗe ko wayi no kuyagol leydi, so ɓe njaha hakkunde nokkuuji goɗɗondirɗi walla gannde paytuɗe sirluuji joom leɗɗe en walla laadooje. Jettooɗe maɓɓe teeŋtuɗe ko Ndaw, Manngaan, Fade, Conngaan, Kontee, Cobaan e Ndoom. Kono kadi ɓe paggitiima jettooɗe goɗɗe ɗoon e nokku hee ko wayi no Daabo, Baccili e Njanoor.

Gelongal Fuuta lollirɗo Njaay Saydu Aamadu