Daartol Annabi Ibraahiima (2)

0
1951
Natal daarti diine
Natal daarti diine

 

Daartol ngol ina juuti sanne, ɗum waawaa heƴde e ñalawma gooto. Kono tan, ma en eto waɗde heen ko mbaaw-ɗen. So ɗum ɓennii, hade men naatande daartol Ibraahiima tigi-rigi ngol, alaa e sago puɗɗoro-ɗen nguurndam Namruuja Bun Kinaan sibu o jibinaa ko e les njiimaandi laamu mum.

En ngardiino e winndannde hee haa ɗoo : “Nde Ibraahiima yalti boowal tawi o tolniima e ɓiɗɗo jahroowo e duuɓi sappo e ɗiɗi. nde o yalti ndee, o anndaa galle maɓɓe, ko Jibiriil (MKWM) oo, holli mo galle oo. O tawi ɗoon yumma makko e Baaba makko ina njooɗii, nde ɓe njiyi mo tan ɓe keɓtini mo, kamɓe fof ɓe maɓɓii e makko…”

Njokken

Ndeen yehii ha jamma ari o hooynii dow Asamaan o yiyi lewru e koode, o wiyi ko ɗumɗoo woni joomi am nde ɗum wirnii gite makko kadi o wiyi: “mi nattii faamde ɗumɗoo”, o ruttoo kadi e fiɓnde makko. Hankadi o yiɗi tan ko anndude hol ko woni Alla ? Caggal ɗuum hono no Alla wiyiri : “nde o yiyi lewru ina ummoo, o wiyi ko ɗumɗoo woni joomi am ? Nde ɗum wirnii kadi o anndi, ko ɗum tagoore”. Ɗum woni ko to simoore, An-aama, kaawise : 78. Ndeen o yiyii naange ina ummoo o wiyi : “ko ɗumɗoo woni joomi am, ko ɗumɗoo ɓuri mawnude, ɗumɗoo ɓuri mawnude!” Firti ko kañum ɓuri mawnude e koode ɗee. Nde naange ngee muti, o wiyi ɗee geɗe fof alaa ko mbaawi feewnude hay huunde ngam ɗe mbaawaa wonde deweteeɗo. Ko ndeen o wiyi,  e nder Ɓuraana “so tawii a feewnaani mi to joomi am, mi annda mi laatiima e majjuɓe” . Ɗum woni ko to simoore, An-aama : kaawise 77. So ɓennii o woni e wullude o mo wiya : “deweteeɗo alaa so wonaa Alla gooto mo alaa denndidiiɗo, eehey mon leñol am “miin mbiɗo woɗɗitii e ɗum ko ndenndinton, miin mi huccitinii hoor-am e mo nganndu-ɗaa ko kañum jeyi asamanuuji e leyɗeele, ceniiɗo mi wonaa ummiiɗo e renndinooɓe”.  Simoore an-aam : kaawise 78.

Caɗeele naamnde

Caggal nde Ibraahiima yettii galle mum en, o yiyondiri e jinnaɓe makko.  Caggal ɗuum o naamndi yummakko o wiyi : “holi joome ?” Yummakko wiyi mo Baaba maa. O wiyi : “baabam ne holi Joomum ? Yummakko wiyi mo Namruuja. O wiyi Namruuja ne holi joomum ?” Ɓe kaɗi mo haalde ɗuum, ɓe ngaynaani tan, haa o wiyi : “deweteeɗo alaa so wonaa Alla, ko oon woni joomi am, woni joom huunde fof”. Caggal ɗeen ɗoon kelme, Innde Alla yummakko e baaba makko fof ngoni e woyde ngam kulol bone ummoraade e Namruuja. O wiyi ɓe : “hoto kulanee kam ngam makko, miin ngon-mi ko e ndeenka deennooɗo mi ko mi cukalel, ko oon kadi reenata mi haa mi mawna”. E nder ɗuum Baaba makko woni e ɓaaƴde mo mbele o mo deƴƴa, kono ɗum wayi Ibraahiima kono bula wayi Nooro nih. Alla e kulol Baaba makko ummii yehi to Namruuja o wiyi ɗum : “cukalel ngel nananno-ɗaa ina jogori jibineede ngel, ngel jibinaama, ko o ɓiyam, kono o jibinaaka e nder galle am, ngel jibinaa ko bannge goɗɗo. Mi tinaani mi mataani haa ngel naati galle am, o woni e halande mi ko mi anndaa. Jooni noon, no njiɗ-ɗaa fof mbaɗaa mo. Ko ngam mbaasaa felde mi caggal ɗumɗoo.”

Namruuja wiyi: ngaddanee kam mo. Ɓe njehi ɓe nanngi mo, ɓe ngaddani mo Ibraahiima e yeeso Namruuja. Ndeen Namruuja yiyii mo tan heɓtini mo, anndi o wonaa hoore mehre. Namruuja wiyi ɓe : uddoyee mo nder kasoo haa weeta.

Ndeen yehii haa weetii, Namruuja woni e ñaantude jooɗorde batu mum, darni konuuji mum ha ɗi ndarii, o wiyi ɓe : “ngaddanee kam Ibraahiim”. Ɓe ngaddani mo Ibraahiim. Ndeen Ibraahiima arii haa yeettiima, woni e ndaarde yeeso e caggal, bannge ñaamo e bannge nano, o wiyi : “eehey mon banndiraaɓe, onon kam, ko ndewaton ? E konngol Alla toowɗo oo “o dursitii e dow maɓɓe fiyaaku Ibraahiim tuma nde wiyi baaba mum e leñol mum hol ko dewaton” . Simoore yimooɓe: kaawise, 69,70.

Namruuja wiyi: “eehey maa Ibrahiima, naat e diine am hee, miin mi wonaa bolle puuyɗe, miin oo, ko miin tag maa, ko miin arsogin maa”. Ibraahiima wiyi mo : “a fenii aan Naruuja. E konngol Alla toowɗo oo,  oon tagɗo mi, ko oon feewnata mi, ko oon kadi ñamminta mi, yarnata mi”. Simoore yimooɓe : kaawise:78, 79. Ndeen Ibraahim fennii Namruuja tan,  yimɓe fof mugaa giɗli Ibraahiim naati ɓerɗe maɓɓe, ngam Ibraahiim welde haala e moƴƴude ŋari. Namruuja e hoore mum mugaa wayi no kersuɗo nii. Ndeen ɗum ɓennii, Namruuja noddi Baaba mum Ibraahiima o wiyi: “nanngu ɓiye oo, nehto-ɗaa mo ngam o anndaa ko o haalata, hay huunde o nehaaki. Aaɓnotaako no mbay-mi nii, to bannge doole am e mawnugol-am, mbiɗo heñoroo cukalel potngel nii. So on njiyii o mo haala ko o haalata koo, firti ko o anndaa bonannde am e tooke am ɗo tolnii. Sinno o mo annduno ɗuum, o haalataa ko o haalata koo. Mi yiɗaa o ruttoo e ko haalatnoo koo”.

Ko ɗoon e ɗoon baaba makko nanngi junngo makko kañum e yumma makko, ɓe nawi mo to galle maɓɓe. Ɓe ngoni e waɗde feere e ɓe nehtoo mo sahaa e sahaa fof. Caggal ɗuum baaba o wiyi mo “ƴettu ɗiiɗoo sanamuuji njahaa njeeyaa ɗum” o wiyi Ibraahiima : “ooɗo Alla mawɗo, njeeyaa ɗum ɗumɗoo; ooɗo tokooso njeyaa ɗum ɗumɗoo”. Ko ɗoon o heɓɓitii o wiyi e konngol Alla “eehey maa baaba, ɗum ko ndewaton, nanataa yiyataa, alaa ko wonan maa hay huunde”. Simoore Mariyam : kaawise 42. Jaabawol baaba mum Ibraahiima e konngol Alla toowɗo o : “so ko tawii a reentaaki mi, ma mi huɗe, fer ko yaaccii.” Simoore Mariyam, kaawise: 46.

Hono Sadii wiyi: “laatiima Ibraahiima ina ƴettatno sanamuuji baaba makko, o haɓɓa ɓoggol e koyɗe hee, o wona e daasde ɗum caggal makko, o mo wiya : holi coodoowo ɗumɗoo ko lorlataa, nafataa ?” Etee yimɓe ɓee ina ndaara ko o waɗata koo, ina muusi ɓe kono e ɓe ndeƴƴi ɗum ngam hersude baaba makko Asra.

Nde yehi haa duuɓi makko timmi sappo e jeeɗiɗi, tawi laatiniima Sanamuuji ɗii mahanaama galle “marbre” mo hono mum weeɓaani e oon yonta; galle oo, heen bannge ina ranwi, heen bannge ko haako ñebbe. Wiyaama capanɗe jeeɗiɗi e tati sanam ina e nder heen, kañji fof, ɗi njoƴƴinaa ko e dow jooɗorɗe ciŋkiraaɗe cuɗorɗe basorɗe firti ko kaŋŋe e kaalis, gooto heen fof so a yiyi ɗum cikkataa ko neɗɗo guurɗo woni ɗoon, ngam ɗi mbaɗaa ko no sifaa neɗɗo.

Ñammingol Sanamuuji

Laatinooma leñol Ibraahiima en ngol e ɓe ndefanatnoo sanamuuji ñameele, ɓe njaha ɓe njoƴƴinoya e hakkunde sanamuuji ɗii. So ñalɗi weltaare ngarii, so ɓe ngaddii ɓe njoƴƴinii tan, ɓe njahat, so ɓe nduŋtiima seyɗaneeji lomtoo ɓe caggal maɓɓe, ɓe cikka ko sanamuuji ɗii ñaami ñameele gaddaɗe ɗee. Caggal ɗuum noon ɓe mbeltoo ngam Allaaji maɓɓe ñaamii ñameele maɓɓe, ɓe mbiya Allaaji men ɗii mbeltanii ma en.

Kala nde ɓe ngaddani ɗi ñaameele, so ɓe njaltii ɓe payi ko ladde e nder jeereende ɓe ngonaa e fijde toon ko ina tolnoo e yontere. Ibraahiima saloo yahdude e maɓɓe, o wiya ɓe, miin ko mi paawnguɗo. Baaba makko wiya ɓe ngoppee mo ɗoon, maa bone yane makko. So Ibraahiima luundiima maɓe, o ƴetta jammbere o wona e soppude Allaaji maɓɓe ɗii, o soppi ɗi o ƴetti jammbere ndee, o liggi ɗum e dow walabo ñaamo sanam mawɗoo, o hooti o heɓoyi galle maɓɓe. Ndeen kooreeji ɗii ngartii ɓe njahi to sanamuuji too, ɓe tawi kañji fof ɗi kelaama haa laaɓi, jammbere ina liggaa e dow walabo sanam mawɗo oo. Ɓe mbiyi bone waɗii ! Yaakaare men fof helaama haa laaɓi ! Woodi wiyɓe minen dey, min meeɗii nande sagata gooto ina wiyee Ibraahiima ina bonnitatnoo Allaaji men ɗii. Namruuja wiyi : “njahee ngaddanee kam Ibraahiim, ha yettoo ɗoo e yeeso yimɓe ɓee”. Ɓe njehi ɓe ngaddoyi Ibraahiima haa yettii. Namruuja wiyi mo : e konngol Alla toowɗo oo : “mbele ko aan waɗi nih Allaaji amen ɗii ? O wiyi : Alaa, ko mawɗo Allaaji waɗi ɗuum, naamndo-ɗee ɓe so tawii iɗi kaala. Ɓe nduttitii e pitaali, ɓe mbiyi : onon ko on tooñooɓe”  Simoore Annabaaɓe , kaawise 62, 64. Caggal ɗuum Ibraahiima wiyi ɓe : “penaale ngoodanii on e ɗum ko dewaton gaa Alla” Simoore Annabaaɓe, kaawise 67. E oon tuma woni ɗoon mawɗo maɓɓe e ndeen joɗnde ko Namruuja e jaagorɗe mum. Kamɓe fof ɓe keɓɓitii ɓe mbiyi : mbaree mo walla nduppee mo. E no Alla toowɗo o wiyiri : “nduppee mo mballee mo so tawii ko on golloɓe” Simoore Annabaaɓe , kaawise 68.

Duppugol Ibraahiima (MKWM)

Hono Sadi winndiyaŋke oo wiyi: “ndeen kanko e jaagorɗe makko ɓe ndentii ngam duppude Ibraahiima (MKWM), Namruuja yamiri yo ɓe ƴettu bamɗi pucci ɓe ndimnda heen leɗɗe, ɓe ndennina haa heewa. Ɓe mbiyi ko haɗi mbabba puccu jogaade ngoraagu? E ɓe ndenndina ko ina tolnoo e lebbi tati leɗɗe, nde ɓe puuɗɗii waɗde heen jeynge. Toweendi cuurki kii, leyɗeele takkinooɗe ɗoon ɗee fof njiyii ɗuum, Alla e jeynge ngee toowde. Wiyaa maa cuurki kii wonɓe ñawni ɗoon e nokku maɓɓe hee, hakke e mum wulde, yoga e yimɓe mbatti ko dogde ina cuuɗoyoo. Alla e lewlewndu nduu heewde doole ɓe ndonku anndude hol no ɓe mbeddorto heen Ibraahim. Ɓe njiɗi waɗande ɗum pom mbele wooda ŋabbuɓe e dow heen mbele ndaña no ɓe mberlorii Ibraahiim (MKWM) e nder jeynge ngee. Kono ndeen feere kadi ɓe tawi feewaani, haa Ibliis kuɗaaɗo oo ari e maɓɓe ina jogii mbaydi neɗɗo, o ñuumbanii Namruuja, o wiyi ɗum : “miin mbiɗo jogii feere no mbeddori ɗon Ibraahiim e hakkunde jeynge ngee.” Namruuja wiyi mo “ko aan ƴeewetenoo, haalan ɗum yimɓe ɓee”, Ibliis wiyi ɓe : “ma mi waɗan on lottundu lelnon heen Ibraahiim (JKM). Nde tawnoo Ibliis Alla hollii ɗum no lottuli jeynge wiyetee nge jahannama ngee no wayi, ko ɗum tagi o fewjani ɗum Namruuja haa waawa feewnitaade e duppugol Ibraahiim (MKWM). So ɗum ɓennii, Ibraahiim (MKWM), addaama lelnaama e dow lottundu. Ndeen ɓe lottii mo o yehi ko haa dow ɗo ɓuri toowde, Maleykaaji ɗii tini ɗum, ɗi ngiƴƴi, ɗi mbiyi : “eehey maa joomiraaɗo jom baawɗe, amin ɗaɓɓir maa nde paaboto-ɗaa maccuɗo maa, ngam alaa dewoowo ma to leydi too so wonaa oon.”  No hojom tawi Miikaayiila yettiima e Ibraahiim (MKWM) , o wiyi: “eehey maa, aɗa yiɗi mi roosan maa ndiyam e dow jeynge ngea ngam ñifde nge ?” Ibraahiim wiyi : “mi alaa e maa sokla”. Ɗoon e ɗoon kadi Jibiriil (MKWM) ƴetti mo, wiyi mo : “eehey maa Ibraahiim won ko cokluɗa ?” o wiyi mo : “geɗe am kala ngoni ko e juuɗe mum oo, ko oon tan anndi ɗo yiɗi waɗde mi, yo o waɗam heen.” Alla noddi Jiiriil (MKWM) o wiyi ɗum : “fiy bibje maa ɗe e dow jeynge ngee”. Jibiriil lappi bibje mum e jeynge ngee. Alla wiyi : “eehey ma jeynge wonan Ibraahiim ɓuuɓol e kisal”. Ɗoon e ɗoon jeynge ngee ñifi hay suurkude, suurkataa. Ko nii laatorii Ibraahiim (MKWM) nde wiyaa ina duppee. Jooni hol no laatorii e Ibraahiima, ɗeeɗoo peete diwooje fayi ko e Namruuja duppi comci mum fof, kono ɓanndu mum sumaani? Ko ha o annda jeynge lorlataa hay gooto so wonaa e kattanɗe Alla.

Naamndal : hol ko tagi jeynge ngee gaañaani Ibraahiim ? Laatiima Ibraahiim ina hulnoo jeyngol Alla naatni mo jeyngol ina anndina mo jeynge lorlataa hay gooto so wonaa e kattanɗe mum.

Hono biyeteeɗo Sadi wiyi : tawtorenooɓe ñalnde Ibraahim duppetee ndee no mbayi heewde nii fof njiyii no ɗum wayi haaɓnaade, e yurminaade e haawnaade, kono Namruuja ɗum addanaani ɗum ruttaade e Alla gooto oo. Nde wolde ndee gasi o wiyi: Ibraahiim waɗ feere njaltaa leydi amen, hoto bonnu diina amen.

Jaltugol Ibraahiim leydi Namruuja woni Iraak

Ibraahiim yaltii leydi Namruuja kañum e Saarata ngam ko debbo goongɗinɗo mo no feewi wonndude e ɓiy banndiiko Luuɗu (MKWM) e ɓe tiindii leydi Hawraan hedde Siiri, Alla wahiyii Ibraahiima, o wiyi ɗum yo res Saarata. O resi mo o waɗti yeeyde e nder ɗuum ɓe ndañi jawdi haa heewi o soodi bagiiji toof, o ƴetti Saarata ɓe peewi Misra woni Esipti.

Jibriil Muusaa Joop