Daartol Annabi Yaaguuba (2)

0
1847

 

Fitina Maleykaaji yurmeende. Hono winndiyankooɓe ɓee mbi’i : nde ɓe mberlii Yuusuf e nder ɓunndu nduu ndee, Maleykaaji yurmeende ngoyi. Alla neli Jibiril yo yaacco e faabade Yuusuf. Nde wonata majannde, tawi Jibiril wiyii mo teeɓ, hawri kadi Alla yaltinii haayre mawnde e nder ɓunndu nduu, Jibiril joɗɗini mo heen seesa hoto o gaañaade.

Wahab Bun Manmbahi wiyi : laatiima nduun ɗoon ɓunndu wonnoo ko e nder leydi Ordun (Jordani) .

Hono winndiyaŋke Sadi wiyi : gasɗo nduun ɗoon ɓunndu oo wiyatee ko Saam, ko o ɓiy Annabi Nuuhu (MJKM) inniri ɓunndu nduu ko ɓunndu mette. Ina anndaa kadi, ɓunndu nduu les oo ɓuri yaajde e dow oo, ndiyam ɗam ko lammuɗam, kono wiyaama nde Yuusuf werlaa toon ndee, Alla welnii ɗam. Wiyaama luggeeki ɓunndu nduu ko teemedde nay diraa e diraaji yimɓe ndeen.

Hono biyateeɗo Kataadatu wiyi : nde Yuusuf werlaa e nder ɓunndu ndee, Jibiril (MJKM), ko kañum addani mo wutte pattamlamo etee ko jinneeji peewni ɗum, ko ɗum ittani mo kolndam, ngam nde o werlaa ndee, hay tekkere alaa e makko. So ɗum ɓennii, nde Yuusuf werlaa haa timmii jammaaji ɗiɗi, ɓiɓɓe baaba makko en ɓe nduttii ɗoon, ngam ƴeewde so tawii ko o maayɗo walla ko o guurɗo, hono ɓiyi baaba makko biyateeɗo Yaahuusa oo, yettii yuurnii ɓunndu nduu, o eerii, o wiyi, “eehey ma Yuusuf” ! Yuusuf wiyi mo “naam”, o wiyi “aan kam limtete-ɗaa ko e maayɓe walla wuurɓe ? Yuusuf wiyi mo “ko e wuurɓe e dow kattanɗe Alla”. Nde ɓe nannoo ngolɗoon jaabowol tan, ɓe ɓeydi naatde fitina, ɓe njahi ɓe ƴettoyi kaaƴal mawngal ina wonnoo ɗoon, ɓe ngoni e etaade ƴettu ɗum e ɓe mberloo ɗum e nder ɓunndu nduu, mbele omo maaya haŋkadi. Kono ɓe nganndaa Yuusuf nattii hulde haŋkadi ngam nde Jibiril jaɓɓii mo ndee, wiyi mo ko hoto o hul, maa Alla addu faabu mum. Kono haɗi ɓe yoortinde e dow makko haayre ndee ko mawniiko biyateeɗo Yaahuusa oo, ngam oon fellitii wiyde ɓe, so tawii on mbaɗii ɗum, ko mi kaalanoowo baaba, ngam oɗon nganndi ɗo o woni ɗoo, jooni o waawataa yaltude haŋkadi” ko ndeen ɓe pelliti woppude mo.

Hono Sadi wiyi : laatiima, saanga nde Yuusuf weddetee e nder ɓunndu ndee, ko tawi o heɓii duuɓi sappo e nay.

Duttagol maɓɓe to saare maɓɓe

Nde ɓe pelliti hootde, ha ɓe njiyi bey, ɓe nanngi heen mbeewa ngoota, ɓe kirsi ɗum, ɓe ƴetti wutte Yuusuf ɓe moddini heen ƴiiƴam mbeewa baa, ko ɗoon Alla toowɗo o wiyi : “ɓe ngarii ina e dow wutte Yuusuf oo ƴiiƴam fenaande” simoore Yuusuf, kaawise:18. Ɓe njokki waaño maɓɓe, haa ɓe njiyi boy gooto ɓe mbari ɗum, ɓe ƴetti ƴiiƴam mbeewa baa, ɓe mbaɗi e hunuko boy oo, ɓe kaɓɓi koyɗe ɗee, ɓe mbaɗi heen leggal ko ɓe ndoondorii boy oo, ɓe mbakkii boy no hudusuru nii, ɓe tiindii wuro, ɓe ngari haa ɓe njettii baaba maɓɓe, ɓe tawi ɗum ina jooɗii e sara laawol ina fadi ɓe ngam Yuusuf, nde ɓe njettii baaba maɓɓe tan ɓe ngulli, ɓe ngoni e woyde. No Alla wiyiri ɗum e Ɓuraana tedduɗo oo “eehey maa baabi amen, minen dey min njahii ha min njettii, min tuddini, min ngoppi ɗoon Yuusuf e sara kaake amen, ndeke boy ñaami ɗum. A wonaa goongɗinɗo min hay sinno min laatiima a min ngoongɗi.” simoore Yuusuf, kaawise:17. Ndeen Yaguuba nanii ɗum ɗoon tan, o faɗɗii, alla e mette majjum. Nde Yaaguuba ɗiftii e faɗɗere mum, o hamdinii, o yetti Alla, o heddii e boyji. O wiyi : “maa ɗum artu e mon, onon e koye mon, muñal jooɗngal ko Alla woni ballikinteeɗo” simoore, Yuusuf kaawise, (18)

Caggal ɗuum, o wiyi ɓe, ɓadtinee kam boy oo e wutte oo. Ɓe ɓadtini mo ɗum.

Yaaguuba wiyi ɓe : “ee ndaw ko haawnii e ooɗoo boy ! Boy wara cukalel haa ñaama ɗum, tawa seekaani wutte mum ! jooni kay ngoppidee kam e boy oo haa mi yiyda e hakkille am.”

Hol ko Yaaguuba wiy boy ? O wiyi boy “aan boy, wallaahi aan kam a bettaani mi, ngonnndu-mi kay ko welsindaare, kono miin kay a bettaani-mi, a addii e amen sunaare mawnde, sinno wonaano hoddiro Alla, wonaa nii wayatnoo”.

Yaaguuba wiyi : “eehey ma joomi amen, mbiɗo ɗaɓɓi e maa, yo a haalnu boy oo, ɗo o woni maayɗo ɗoo.” Alla haalni boy haa laaɓi, wiyi mo “eehey maa annabi Alla ganndaaɗo ko kañum suɓi maa, mbiɗo anndin maa, mi waraani mo etee, hay kettel gootel mi ittaani e makko, mi ŋaacaani ɓalndu makko, hay huunde kadi alaa ko nganndu-mi e makko, so wonaa miin ko mi boy tumaraŋke tan, ummii-mi ko leydi Misra haa ɓe kawri e am, ɓe mbari mi, ɓe ndoondii-mi, ɓe ngaddi-mi ɗoo e yeeso maa, kono, minen boyiiji, Alla ina haɗi min ñaamde tebbuuli Annabaaɓe.”

Caggal ɗuum, Yaaguuba wiyi : mbiɗo naamndo maa mbele Yuusuf ina wuuri walla alaa ? Boy oo jaabi wiyi mo, miin mi wonaa penoowo etee mi anndaa kadi ko wirnii. Caggal ɗuum, Yaaguuba woppiti mo, kañum heddii e yeeweende mum, o woni e woyde omo hiiwtoo, haa gite mum mbaɗi donanɗi Alla e boyji. Ɗumɗoo fof o jooɗii ko e sara laawol, birtiiɗo mo fof naamndoo ɗum ko faamataa, ɗum fof ko sunaare makko e Yuusuf, haa Alla wahyii Yaaguuba wiyi mo “so tawii a ustaani gullitaali maa ɗii e yimɓe walla e tagooje hono maa, ma mi yaltine e falnde Annabaaɓe.”

Ko oon saanga o huccitini konngol makko fayde e Alla o wiyi : “miin kay so mbiɗo wullitoo, ngulittoo-mi ko tagɗo mbelemmaaji e sunaare oo, ɗum woni aan tedduɗo oo.

Hono Ibnu Abbaas  wiyi : “ko addi bone, mo Yaaguuba heɓi haa seerti e ɓiyum oo, waɗi ñalawma gooto o hirsi mbeewa, woodi juɗanɗo mo teewu mbeewa baa haa ɓenndi. Oon juɗnooɗo teewu oo, ɓe ñaami teewu nguu haa laaɓi hay huunde ɓe ñaamninaani ɗum heen, ɓe uddii bannge maɓɓe haa ɓe ngayni, o arti, o tawti ɗum ina manndili ngam caɗeele.”

Hol no Yuusuf yaltiri ɓunndu walla woyndu ?

E wiyde Sadi Yuusuf ñiiɓii e nder woyndu nduu balɗe tati. Ñalnde nayaɓiire ndee, woodi diɗɗal ƴoogooɓe ina ngummii to wuro Madiyana, to leydi Misra, ɓe ngari haa ɓe njettii e sara nokku ɓadtiiɗo woyndu Yuusuf woni e nder mum nduu, ɓe njippii ɗoon. Yoga e maɓɓe tiindii to woyndu too ngam ƴoogde ndiyam. Ɓe njettii, ɓe ƴetti baagal maɓɓe, ɓe mberlii to nder woyndu too. Nde Yuusuf yiyi baagal tan, o naati e nder baagal ngal, ɓe pooɗi baagal ngal ɗum teddiri ɓe, ɓe mbiyi ɗum de wonaa ndiyam ɓolam. Eɓe njokki fooɗde haa ɓe njiyi neɗɗo ina woni e nder baagal, keedɗo yeeso maɓɓe o wiyi, eehey mon yimɓe ! Ɗum dey ko cukalel ! Ɓe ngoni e fooɗde eɓe mbaɗi e nder ɓerɗe hankadi, ɓe ndañii somuya, haa o ƴeeŋi, gadiiɗo werlaade baagal ngal oo wiyi : haayoo mi dañii maccuɗo ! Waɗi noon, ko ndeen, so neɗɗo hoccii neɗɗo tan, dañii maccuɗo. Haadi koccaaɗo oo anndaaka ɗo o ummii, oon ina wayi no hiisetee tan ko maccuɗo. Nde Yuusuf nannoo ndeen daande tan, yeeso mum ñirɓinii, ɓernde mum taƴi. Ɓe ƴeeŋni Yuusuf dow, ɗum wonti mbeeɓeegu e kaawisaaji, ɓe njahdi e Yuusuf to ɓe ngummino too. Jooni kay, haadi ɓe ndañii somuya ngam ɓe ƴeewanno ko ndiyam, ɓe ndañii maccuɗo ɓurɗo yimɓe fof yooɗde, ina wayi no kaalise dañaama. Kono ɓe nganniyii yeewde mo ko coodgu maayngu. E nder diɗɗal maɓɓe ngal, heen gooto soodi mo sappo e jeeɗiɗi Dirham ; oon soodani ko jom suudu laamɗo Misra ngam debbo mum ina wiyee Akrami.

Hol ko jolti caggal nde Yuusuf ƴeeŋi dow, yahdi e ƴoogooɓe ? Nde diɗɗal ƴoogooɓe ɓee ruŋtii tan njahdi e Yuusuf, haa gooto e mawniraaɓe Yuusuf ɓee, biyeteeɗo Yaahuusa ari ɗo woyndu ɗoo, ina ƴeewtoo no Yuusuf woniri. Nde o yettii o jiimi e woyndu nduu, o noddi Yuusuf laabi tati hay huunde jaabaaki mo, o yeeƴii caggal makko tan haa o yiyi sawaawo diɗɗal ƴoogooɓe ɓee, o anndi ko ɓeeɗoo ƴeeŋni mo, nawi mo. O rewi heen omo heñoo, haa o sooynii ɓe, o wattindii dogde haa o heɓtii ɓe eɓe ngonndi e Yuusuf, o yahdi e maɓɓe, o waɗi feere haa o yiyi cooɗtuɗo Yuusu oo, o wiyi ɗum : “onon noon mo ngonndu-ɗon oo mbiɗo anndi ɗum no feewi. O wonaa neɗɗo peewɗo sanne ! Etee, so on ndeenaani mo, ma o dogru on tawa on tinaani. So oɗon mbaawi ndeenon mo no feewi, ko ɗum tan ñohantuno-maa-mi. Mi ruttiima.” Ɓe mbiyi mo, a jaaraama. E oon tuma Yuusuf ina waɗɗinaa e dow ngelooba. Ɓe njokki laawol maɓɓe faade Madiyana Misra, haa ɓe mbirtii genaale ɗo yumma mum Yuusuf ubbaa ɗoo, Yuusuf (birki ) firti ko o lelni baa ngam juuroyaade yumma makko, o yahi to genaale too, o woni toon e duwanaade yumma makko, ndeke nde o jippii ndee, ɓe tinaani ha ɓe kaɗtii mo, ɓe ndarni dimle maɓɓe ndiyam, ɓe ngoni e yiylaade mo, ha ɓe njiyi ngelooba baa ina lelii, ɓe celi bannge ñaamo seeɗa haa ɓe tawi Yuusuf ina jooɗii sara yenaande yumma mum, ɓe nanngi mo, ɓe piyi mo kelle e hakkillaaji makko. Heddii noon haŋkadi cooɗnooɗo mo oo, nattii hoolaade mo ngam siftorii ko mawniiko oo haalannoo ɗum e makko koo, etee goongɗinii ɗum. Ɓe mbiyi mo jeynooɗo ma adan oo, jeertiniino min no mbay-ɗaa, etee a fennaani ɗuum. Waɗi noon ɓe cikatnoo mawniiko keftinooɗo ɓe oo, ko kañum halfi mo, etee ko gañtuɗo mo, ɓe mbiyi mo, so tawii a waɗtii ko wayi nii, anndu ko maayde maa wonata.

Jettogol maɓɓe to laamɗo Misra bun jagara

Laamɗo nokku oo wiyatee ko Malik Bun jagara. Ndeen laamɗo o yiyii Yuusuf tan, weltii, anndi dañii maccuɗo jooɗɗo. O naatni Yuusuf nder to wirnii, o looti ɗum haa laaɓi, o ñaanti ɗum comci paarnorɗi haa yooɗi, hawri kadi ko jooɗɗo mo hono mum alaa, o yaltini ɗum boowal. Nde yimɓe ɓe njiyi Yuusuf tan, yimɓe ɓe ndiiri payi e makko, ngam no o wayi yooɗde nii, ina fakiti ! Ɓe ngari, ɓe taarii mo, wonti ɓiɗtondiral ngam gooto fof ina yiɗi yiyde mo. Ko ɗoon hankadi bun Jagara felliti yeeytude mo ngam ina anndi so yeeyii mo, maa heɓtu hoore e daande, o miiji wejoyde mo. Caggal ɗum o wejoyi mo. Gooto e tedduɓe Misra ɓee, ina wiyee Gadfiir, oon ko kañum wonnoo kalfinaaɗo golle laamɗo Misra ndeen, wonnoo laamɗo Misra tigi-rigi e oon saanga ko Reyyaan Bun El-weliid.

Wiyaama nde Yuusuf wejaa ndee, kaŋŋeeji njoɓaa heen, kaalis daneejo kadi yoɓaama heen, galleeji njoɓaama heen, kono cooɗɗo oo, nde tawno soodani ko laamɗo, hay daande reftaani heen, kañum tan nawi.

Ganndo biyateeɗo Gataatatu wiyi : laatiima nde Yuusuf nanngaa dahaa nde, e oon saanga o mo peesa hedde teemedere e noogaas kg, ko noon kadi o woniri njool, o nawdi heen mbaadi. Gadfiir cootɗo mo oo yiɗi huutoraade no ɓiɗɗo galle nii, ngam teddinde mo.

Hono Wahab bun Manmbahi, nde ari e galle Gadfiir tedduɗo to Misra, o wonii ɗoon duuɓi jeeɗiɗi haa timmi, saanga nde Jelika fuɗɗii jarribeede e Yuusuf (JKM), dewbo oo waɗti ƴettude peeje ngam yiɗde heɓde Yuusuf to bannge ngena, kono tan haɗiinde ina woodi, ko ɗum tagi hay huunde gasanaani mo kanko Jeliika feewde e Yuusuf so wonaa ɗukkude gite.

Hono Sadi wiyi : Jeliika, kañum ne ko debbo jooɗɗo mo hono mum weeɓaani, jom galle mum Gadfiir, kañum ne ko muñɗo, ko moƴƴo, kono ñalnde kala ina ɓeydoo yiɗde Yuusuf, ko e mum tan o waɗti hakkille. Ndeen jarabi mum teeŋtii fayde e Yuusuf, o tewni Yuusuf haa naati bannge mo o heedti e nder tata maɓɓe oo, o heñii kanko ne o naati nder, o tawi toon Yuusuf o falii ɗum, o heedi yeeso mum, o wiyi ɗum, miin ko aan coklu-mi. Yuusuf ɗuurnii mo, fayi bannge goɗɗo, o falii ɗum, o ɓoorii haa o laaɓi, o wiyi ɗum mbiɗo-mi, Yuusuf wiyi mo “mbiɗo moolii Alla, mi yiɗaa janfaade gorko maa, ko kañuum halfi mi”. Dewbo roŋki nande ɗuum, Yuusuf jooɗii, takkii e ɓalal tata oo ; ndeen o jooɗii ma tan, o dogi o yahi o uddi damuɗe tata oo fof, o soki ɗum, o arti e Yuusuf omo ɗaɓɓira ɗum lelnde ngena. Yuusuf salii ha yoori, caggal ɗuum, o roŋki muñde o diwi, omo yiɗi maɓɓaade e dow Yuusuf, Yuusuf wappii mo, wiyi ina doga o nanngi e caggal wutayel mum, ɗo o nanngunoo ɗoo seeki, ɗum duɓɓitii, Yuusuf jooɗtii les, takkii e ɓalal tata, o wiyi dewbo oo, hono Jeliika, haadi wontii ko nii, mi waɗtii ma jinnaaɗo am Yaaguuba. Ina wayi no ɗoo haŋkadi Yuusuf heɓi lommet.

Alla ceniiɗo oo wahyii Jibiriil (JKM), gila Maccuɗo Alla tedduɗo oo yanaani e goofi e woondoore. Nde Jibiril yettii Yuusuf tawi ɗum ina jooɗii ene ruŋtii Jeliika o wiyi ɗum : joome weltiima e geɗe maa, ɓeydu tiiɗnaare, ndeento-ɗaa jamfaade, ngam kala nde njanfi-ɗaa haa goof-ɗaa, ko o jaltinoowo ma e dental Annabaaɓe e goongɗinɓe Alla.

Jibriil Muusaa Joop / tel : 46 56 51 10 /
Ina jokki e tonngoode 146