Daawuuda e Sileymaani e jom ngesa (3)

0
1643
Daawuuda.jpg

Fawaade no Alla toowɗo o wiyiri : Daawuda e Sileymaani tuma nde ñaawata jom ndema, [simoore annabaaɓe, kaawise 78.] Hono Ibnu Abbaas, (Yo mbelemma Alla won e maɓɓe : (MAM)) wiyi: laatiima worɓe ɗiɗo ngariino e Daawuuda, heen gooto ko demoowo goɗɗo oo ko gaynaako. 

Fawaade no Alla toowɗo o wiyiri : Daawuda e Sileymaani tuma nde ñaawata jom ndema, [simoore annabaaɓe, kaawise 78.] Hono Ibnu Abbaas, (Yo mbelemma Alla won e maɓɓe : (MAM)) wiyi: laatiima worɓe ɗiɗo ngariino e Daawuuda, heen gooto ko demoowo goɗɗo oo ko gaynaako. 

Daawuuda wiyi : kaalee ko addi on ɗoo koo ? Jom ndema o wiyi : “ooɗo gaynaako woppii ndammiri mum jamma njanii e ngesa am, ñaamii ɗum haa laaɓi”. Daawuuda (KWM) wiyi kaɓdiiɗo keddiiɗo oo, “haadi a yeddaani ɗum, hokku jom ndema oo e ndammiri maa ñaamndi ngesa makko baa”.

Ndeke Sileymaani (KWM) ina jooɗii ɗoon, ina heɗii ko Baaba mum ñaawi koo. O wiyi Baaba makko, “miin dey, no ñaawru-ɗaa nii hawranaani mi.” Daawuuda (MKM) naamndii mo : “hol no ñaawirtaa ɗum ?”  Sileymaani wiyi : “yo jom jawdi ittu e ndammiri mum ndii, o yoɓa heen jom ndema kaa, nawa wonnda heen ina ɓira ina ñaama heen haa lewru ndu o bonnunoo ngesa baa arta, haa gawri ngesa bonnanooba baa tolnitoo ɗo tolninoo nde bonnetee ndee, o tottita ɗum ndammiri mum, ngam o jeynoo heen tan ko kosam ɗam.”

Daawuuda wiyi jaɓii no Sileymaani ñaawiri nii ngam ko ɗum woni goonga e nuunɗal. Refti heen ko Daawuuda lomtinde ɓiyum Sileymaani ngam jogtaade nguurndam Israayiilnaaɓe. E oon mudda, Sileymaani ina yahra e duuɓi sappo e tati (13), omo famɗi sanne. Ɗum ɓeydii muusde Bani Israa-iil en, ɓe ngoni e naamndondirde e koye maɓɓe, hol no cukalel keccel ardorto yimɓe, tawa ɓurɓe ɗum ganndal ina njooɗii.

Ndeen Daawuuda nanii yimɓe ina ñoha ɗuum, o noddi bani-israa-iilnaaɓe heewɓe, haa teeŋti noon e ɓesngu Yaaguuba (MKM). Ndeen ɓe ndenndii, o naamndii ɓe : “hol ko kaal-ɗon e fiyaaku Sileymaani ?” Jooni, gooto e mon fof yo addu sawru mum, winnda e dow heen innde mum, mba-ɗen cabbi ɗii nder nokku kidiiɗo, udden haa weeta, kala mo sawru mum wonti kaayit, ko oon foti lomtaade. Kala mo sawru mum heddii no wonirnoo, oon waawaa lomtaade, etee ƴeewee deenoowo mo kooli-ɗon. Ɓe ƴetti cabbi ɗii fof, ɓe mbaɗi e nder nokku gooto, ɓe uddi. Ɓe mbaɗi ɗoon deenoowo koolaaɗo. Ndeen yahii haa weetii subaka, kamɓe fof ɓe kawri ɗoon, ɓe njamiri yo denoowo uddit. Deenoowo oo udditi, ɓe njaltiniri cabbi ɗii wooturu wooturu, haa cabbi ɗii fof njalti, sawru heen fof ina woniri no wonirnoo, waylaaki, so wonaa sawru Sileymaani. Ko ndeen kamɓe fof ɓe kawri ko Sileymaani foti lomtaade baaba mum Daawuuda (MKM). Daawuuda jokki dewe mum Alla e ɗuufnaare haa o ruttii e joom makko.

Hono Ibnu kasiir wiyi : “nde Daawuuda ruttii e joom mum ndee, ko ina tolnoo e capanɗe nay ujunere duusoowo rewii e makko, kamɓe fof ɓe ɓoorni ko comci nandiri ɓaleeji, o ubbaa ko caggal jamaa Bayt El Mekdas, won wiyɓe kadi o ubbaa ko Antaaba, etee yenaande makko ina lolli ɗoon.”

Ko ɗoo ndee jubbannde haaɗi.

Jibriil Muusaa Joob