Daesh, dowla lislaam ne ?

0
1651
Daesh2.jpg

Ko ngaadorino-ɗen nande ko “Al Qaida”, konngol arab pirowol “Ardorde”, ardorde yeeytiiɓe umminde fiyannde diine walla mbiyen jihaadi e nder aduna hee kala, mbele ina compa diine lislaam e miijo maɓɓe “goonganteejo oo, lasli oo”, ɗumɗoon noon ko gila e maayirɗe kitaale 80.

Ko ngaadorino-ɗen nande ko “Al Qaida”, konngol arab pirowol “Ardorde”, ardorde yeeytiiɓe umminde fiyannde diine walla mbiyen jihaadi e nder aduna hee kala, mbele ina compa diine lislaam e miijo maɓɓe “goonganteejo oo, lasli oo”, ɗumɗoon noon ko gila e maayirɗe kitaale 80.

Ndeen fiyannde hay so tawii laataaki no ɓe njiɗirnoo nii, haljinii aduna oo kala, ownii hakkillaaji leyɗeele mawɗe ɗee, tengiti ngal dow fof ko njangu abiyoŋaaji e nehaande New York e leydi Amerik njooɓiingu pittaali keewɗi e lewru settammburu 2001. Ɗum ina jeyaa e sababuuji ɗi Georges Bush ɓiɗɗo oo fellitiri ummitinde wolde feewde e Iraak e hitaande 2003 yooɓiinde Saddaam Huseyni e lannda baasist en. Sabu e miijo Amerik, Iraak e laamɗo mum hono Saddaam ko kam en mooli ownooɓe hakkillaaji e nder leydi mum en haa mbewi, njaaji nde mbatti bonnande heddiiɓe ɓee (Ameriik e leyɗeele hirnaange), eɗen ciftora wolde adiinde hakkunde Amerik wondude e leyɗe hirnaange kaɓɓondirɗe e mum feewde e Iraak ko e hitaande 1990 lollirnde “Tempête du désert” (Mobbooru jeereende) , sahaa nde Saddaam Huseyni maapi leydi Koweyt, Iraak riiwaa e leydi hee fawaa kuule muusɗe, won e nokkuuji e leydi paltaa ndokkaa won ndeen wellitaare (yeru leñol kurd en), ɗum ko e ñaamgolluuje Georges Bush baaba jeyanoo, nde ɓiɗɗo oo laamii hono Bush ɓiɗɗo wii “so huunde juɗaama ɓenndaani, so juɗtaama yoo hooñ », ko ɗum yooɓii Saddaam. Kono ko e hitaande 2011 gardiiɗo “Al Qaida” hono Ben Laaden waraa to leydi Afganistaan to o suuɗinoo, ɗum fof ko e golle Amerik, ɗum ne ina limtee e ñaamgolluuji Barak Obomaa.

Hol ko woni DAESH (“Dowla lislaam”)?

Winndannde men ndee toɗɗi ko ko lolliri “Etat islamique” walla Dowla lislam, ina dooɓiree e ɗemngal arab “DAESH”, ina waawi siforeede no dental goomuuji keewɗi nodditooɗi wonde jihadiyaŋkooji (yeru Al Qaida), ko ɓuri heen heewde ko gonnooɗi e nder leydi Iraak (kumpital keɓangal e won e jaayɗeeli hirnaange) e ofisiyeeji baasist en tawtawtondirɓe e kasooji caggal wolde ɗimmere e Iraak. Hay so tawii eɓe ceerti miijooji e peeje ne, tawde wonii ɓe ndenndii hasboore, ko ɗum addani ɓe rentude, ɓe ndenndini kumpital maɓɓe e gannde maɓɓe ngam tafde ngalɗoo dental.

 Dowla lislaam to Irak sosaa ko hitaande 2006; ko maalde goomuuji jihadiyankooji ɗii, wondude e leƴƴi sunniyankooji (koreeji Saddaam) gonɗi e diwaan Al Anbaar hirnaange Iraak. Ndiin njuɓɓudi ardii ɗum ko Abuu Umar el Bagdaadi, nde ɓooynoo nii fedde Al Qaida ndee to Iraak saaytii e ko lolliri hannde Daesh koo. Won nde wiyaa nii hono lomto Ben Laaden, Aymaan Suhayiri bayyinii wonde Al Qaida nattii woodde”, saaytii e nder Daesh, jihadiyankooɓe mum njantoyii e Dowla lislaaam oo. E hitaande 2013, Dowla lislaam mo Iraak wontii “Dowla lislaam to Iraak e to Fuɗirde (naange)” walla arabeeɓe mbiyi “Shaam” pooɗaniiɗo huufde leydi Iraak e Siiri, etoo yaajnaade e leyɗeele Jordanii e Arabii Saudit mbele ina ɓura tuugaade e leƴƴi sunniyankooji. Anniya “Dowla” oo ko artirde sifaaji dowlaaji ganni gila e jamaanu Abbaasiid en.

Ko ñande go’o (1) koorka hitaande 2014, bayyinaango waɗaa wonde DAESH ko kam woni Dowla kuuftidinɗo juulɓe kala (Califat) etee goomuuji jihadiyankooji kala yo ɗoofto jamirooje oon dowla.Ɗum ɗoon noon jibinii darɗe ɗiɗi : ɓee heen mbiyi njaɓii ɗuum, heddiiɓe ɓee mbiyi ngalaa heen. Ko ɓurii teskinde ko goomuuji jihandiyankooji tokoosi keewɗi ɓuri reftaade “Dowla” oo yeru ko wayi no : Majlis shuura to Libi, Jund Al Khalifa serindiiɓe Aqmi to Alaseri, goomu Okba ben Nafaa to Tinisii, Bokku Haraam to Nijeriya ekn… Ko ɓuri heewde e saliiɓe ɓee ko fedde Al Qaida ndee wondude e won hoohooɓe teeŋtuɓe diiniyankooɓe e nder aduna oo yeru : Abuu Qatada ko jihaadiyanke ganndo diine, o wiyi “Alaa hakke mo sompuɓe dowla o njogii e ko mbaɗi koo tawi ndiisnondiraani hee juulɓe aduna he kala”, Yuusef el Qardawii mawɗo “fedde annduɓe diine e winndere he” oon ne wiyi “ko ɓe mbaɗi koo ina luulndi sariya lislaam” o jokki heen “goomu ganndiraaɗo wonde ƴiiƴiijo e darnde seɓɓitiinde waawaa naftude diine”, hono Abdel Ajiiju ben Abdallaahi mufti Makka holliti ko ɓeeɗoo sompuɓe Daesh “ngoni añɓe rowrowɓe diine lislaam” sabu e miijo makko “ko juulɓe ɓuri lorde e golle maɓɓe”. E nder lewru settammburu 2015, ko ina ɓura ujunere juulɗo, yoga heen ko almameeɓe, ɓee heen ko ardiiɓe duɗe Quraana walla pelle diine ndentii to leydi Enndo mbaɗi bayyinaango ngam laaɓtinande juulɓe yiyannde mum en e oo “Dowla”, e miijo maɓɓe “golle Dowla oo ina luutondiri e diine lislaam, diine mo nganndu-ɗaa ina salii warngo kuulon ladde tawi alaa daliilu saka noon innama aadee, diine ina salii koynugol debbo… Golle Daesh ina tunwina yiyannde yimɓe feewde e lislaam e nder winndere he…”

Miijo Daesh e peeje mum

Faandaare Daesh, wonaa tan fellude ɗoo, bonna ɗoo, wara ɓee, kono ɓe njogitii ko miijo ɓurngo ɗum ɓenndude, kappanɗe goɗɗuɗe, ɗum woni waɗde feere mbele ina firta dowlaaji aarabeeɓe no mahorii jooni nii, teeŋti noon e ñemmbooɓe tippudi demokarasii ɗi mbele ina waɗtaɗi “dowlaaji tuugiiɗi tan e diine”. Ko yowitaade e ɗuum goomuuji jihadiyankooji ɗii njiɗiri seeɗa seeɗa sompude goodaangal oon dowla, ɓe mbaawna ɗum dowlaaji aarabeeɓe e dowlaaji leyɗeele hirnaange e ameriknaaɓe. Ɗum ɗoon noon ɗaɓɓi e nder miijo gooto e hoohooɓe maɓɓe hono Abuu Bakri el Naaji ko: “sarde neegre e nder renndooji juulɓe haa addana ɓesnguuli majji nattude goongɗinde laamuuji mum en, mbele ina kuccita e men sabu ɗiin laamuuji alaa no njaabtortoo neegre men ndee so wonaa neegre dow mum. So tawii en mbaɗii feere haa fof burñitiimaa, en keɓii giɗgol e ballal ɓesngu nguu, cakken peeje no kisal artiri e renndo hee, ndokkiren safaara, nguura, njogto-ɗen njuɓɓudi laamu ndii. Ɗum maa addan leyɗeele ɗe jihadiyankooɓe ngardii yaajtude, wona ɓesnguuli ɗii, jaɓde ɗum en e salaade ɗum en dowla oo fof, mbattinta ko jebbilanaade laamu diine..”, o jokki “ownude hakkillaaji añɓe men e ɓesnguuli jebbiliiɗi ɗii ko ɗum woni feere ɓurnde yumtude ngam tabitinde ngardiigu men leyɗeele ɗee. Huutoraade peeje ɓurɗe waawde hulɓinde (warngooji, caynagol yimɓe, larbagol yimɓe, taƴgol daaɗe, duppugol yimɓe, taƴgol juuɗe…) ko ɗum tan waawi tabitinde faandaare men etee ko huunde dagiinde”.

Ina jeyaa kadi e peeje Daesh waɗde feere mbele wolde nde ummini ndee ina waasa haaɗde tan e jookli aarabeeɓe ɗii e sunniyankooɓe, nde daranii ko naatnude heen leyɗe hirnaange ɗee e Ameriik, teeŋti noon e leyɗe jeyaaɗe e maalde daraniinde haɓaade ownooɓe hakkillaaji e nder aduna oo. Seedtini ɗum ko haala gooto e yooɓnaaɓe konngol maɓɓe Abuu Muhaamad el Adnaani : “So tawii on mbarii ameriknaajo walla oropnaajo, teeŋti noon e faraysenaaɓe bonɓe, jaasɓe ɓee, walla Ostaralinaaɓe e Kanadaanaaɓe e kala jeyaaɓe e maalde tuubakooɓe haɓotoonde Daesh, maa Alla yoɓ on njoɓdi moƴƴiri. Mbaree ɓe, no oɗon mbardira ɓe fof, so tawii on mbaawaani dañde conndi e kure, nanngee ameriknaajo keefeero oo, faraysenaajo keefeero oo, walla gooto e yimɓe jeyaaɓe e maalde hee, mbirnon mo jeese yimɓe, pusron hoore ndee kaaƴe walla mbardon mo paakaaji, walla ƴetton oto mon pero-ɗon mo, walla nduñon mo e ngaska, ɗeɗ-ɗon mo, walla posnon mo”.

Ko fayi arde maa en njokku e tonngooɗe f.ɓ. paaɗe njuɓɓudi dowla oo, dañal mum, konu mum e bonanndeeji mum ɓurɗi maantinde.

Gelaajo