Eɓɓaaɗe 10 faggudu bonannde jawdi

0
2018
9708797-15648701.jpg

Lowre internet wiyeteende Mauriweb ina waɗi winndannde yowitiinde e faggudu leydi Muritani, winndannde tiitoriinde « Les 10 éléphants blancs de la présidence de Aziz », woni, so en pirdii ɗum noon « Ñiibi daneeji 10 hooreleydaagu Asiis ». So a nanii « éléphant blanc », woni « ñiiwa ndaneewa », anndu ɗum firti ko huunde yaakoranoonde ko huunde mawnde heewoore nafoore, kono wontanoore yimɓe doŋngal ngal alaa nafoore so wonaa heewde lorla e bonannde.

Lowre internet wiyeteende Mauriweb ina waɗi winndannde yowitiinde e faggudu leydi Muritani, winndannde tiitoriinde « Les 10 éléphants blancs de la présidence de Aziz », woni, so en pirdii ɗum noon « Ñiibi daneeji 10 hooreleydaagu Asiis ». So a nanii « éléphant blanc », woni « ñiiwa ndaneewa », anndu ɗum firti ko huunde yaakoranoonde ko huunde mawnde heewoore nafoore, kono wontanoore yimɓe doŋngal ngal alaa nafoore so wonaa heewde lorla e bonannde.

Winndannde ndee idii ko firde konngol “ñiibi daneeji” ngol. Konngol ngol ummii ko e pinal Iñnjee en. Ndeen Budaa toɓɓaama, ina woni e reedu yummum jibinaaka tawo, ina wiyee yumma oo hoyɗii ina yiyi ñiiwa ndaneewa. Gila ndeen, ñiibi ngalaa toon memaandi, ko jawdi kormaandi haa ɗoon waawi haaɗde, haa teeŋti noon ina haɗaa gollinde ɗi. Wonti hankadi, so ɓiy laamɗo yiɗii moƴƴude e teddinde ɓiy laamɗo goɗɗo teddungal moolanaangal, ko ñiiwa ndaneewa rokkata ɗum. Ɗum ɗoon noon wontani won e maɓɓe caɗeele teeŋtuɗe nde tawnoo wonaano huunde newiinde. Haa teeŋti noon kadi, so a heɓii njeenaari maa ñiiwa ndaneewa, a dañii haaju mawɗo e doŋngal teddungal sibu, go’o, ina waɗɗi maa toppitaade ba no moƴƴi, ɗiɗi, a fotaani gollinde ba.

Ɗum noon konngol ngol toɗɗii ko golle ñaamooje jawdi, ɗe ngalaa nafoore (golle faaro haangaango) tee ɗe toppitagol mum en ko ɗaɓɓi ngalu keewngu tee ina heewi caɗeele.

Jooni, kayre winndannde mauriweb ndee, nde yiɗi hollitde yimɓe ko “ñiibi daneeji 10” laamu Abdel Asiis.

Ñiiwa ndaneewa ngadana, e wiyde maɓɓe ko « Fuunti diwooje ‘’made in Mauritania’’ (peewnaaɗe e Muritani) walla ‘’avions renifleurs’’ (diwooje cusooje) Muritani ».

‘’Diwooje cusooje’’ (avions renifleurs) noon ko ajaande faggudu waɗnoonde to Farayse. Ma en ngartu heen les. Ɓe mbiyi « E nder daartol leydi Muritani, hafeere abiyoŋaaji peewnaaɗi e Muritani (made in Mauritania) ndee, kam fof ɓuri fuuyde e fuŋŋinaade. Fewjunooɓe feere ndee mbaawii heɓde e leydi njeyaandi e leyɗe ɓurɗe waasde e winndere ndee, miliyoŋaaji keewɗi dolaar nde fuuntiri ɗum ɓiɗɓe naange, so jaɓnude ɗum wonde aɓe mbaawi sosde e Muritani ‘isin diwooje’ », tee waɗta yeeyde ɗum en leyɗe goɗɗe.

Kono, goonga oo, e wiyde winndannde ndee, ko kaalis leydi ndii fotnoo difaade heen, hakke 23 650 000 USD (8 277 000 000 = miliyaaruuji 8 ugiyya), tawi jaltingol mum ɗooftaaki laawol. Gaa gaa ko ɗum porlugol jawdi buur, ina yanti heen faktiir oo ko ƴuufnaaɗo (woni ɓurtinaako no feewi), sibu laana mbiyaaka ina tafee ɗoo kaa, hono ‘’Lancair Evolution 2012’’ e yeru, yeeyetee ko hedde 1 450 000 USD, tawi noon e nder nanondiral ngal Muritani foti soodde heen laana fof ko 4 220 000 USD (21 100 000 USD wonande laaɗe 5 ɗee). No paamirten, leydi ndii fotnoo soodde ko laana ceŋtaaka, renndina ɗum e Muritani, ko wiyetee ‘kit’ koo. Oon kit noon, e wiyde winndannde ndee, « 5 000 USD » ina heɓa ɗum.

E wiyde Tom Gibson e nder winndannde jaabtagol haala njaltunooka e jaayɗe Muritani e lewru suwee 2014, « Ndiwoowa kaalaaka e winndannde ndee, foti tafde ɗum e Muritani ko haralleeɓe Muritaninaaɓe, to Duɗal Hakkunde leyɗeele kesal, potngal heblude diwnooɓe diwooje Muritaninaaɓe, potnongal naattineede e boowal diwooje hakkunde layɗeele kesal ngal », gonnongal e maheede e oon sahaa. « Ndiwoowa ngadana kaa fotnoo yaltude » e ‘isinaaji Muritani’ « ko lebbi 6 caggal ɗuum !!!! ».

Mauriweb limtii inɗe yooɓtoraaɓe e kaa nguyka….

Ñiiwa ndaneewa ɗiɗma baa, e wiyde winndannde ndee…

E ɗanngal makko laamu to Sudaan e lewru saawiyee 2010, persidaa Muhammed Abdel Siis ardinooma ciifondiral nanondiral jowitiingal e wiɗto gaaɓnogol sosde mbaylaandi suukara e gaas biyeteeɗo Etaanol.

Nanondiral ciynugol mum sifaa ko e lewru oktoobar 2011, tee fotnoo siyneede ko e nder duuɓi 5. Kaalis mum fof ko 335 miliyoŋ dolaar ngam ndema gawƴe suukara, mahngo isin peewnoowo suukara daneejo baawɗo yaltinde 6 000 ton ñalawma kala, kam e peewnugol etaanol. Omo fotnoo gollinde 2 000 neɗɗo. Caggal ɗuum nanaama 440 miliyoŋ USD tawi 60% ko Muritani foti yaltinde ɗum, gollodteeɗo sudaannaajo oo adda 40% keddiiɗe ɗee. E wiyde kalifu Muritani kalfinaaɗo geɗe faggudu hono Siidi wul Tah, « ko eɓɓaande ndema e mbaylaandi nguura ɓurnde mawnude e nder daartol Muritani ».

Caggal nde cosgu isin suukara oo e toɗɗagol ardiiɓe ɗum, sudaannaaɓe fotnooɓe gollodeede ɓee njahri caggal : ‘’Kinana Soudan’’ gollodiiɗo mawɗo oo, wiyaa jaɓaani yaltinde miliyoŋaaji 5 ngam ballal to bannge karallaagal ; tee, e oon sahaa gooto, Sawuudnaaɓe kadi tawi ndumtiima eɓɓaande ndee.

Muritani kañum ɗaɓɓiri won ɗeen juɓɓule laamu ngenndiije nde ndenndinta kaalis geɗal leydi ndii, hono CNAM e PANPA e bankeeji leydi ndii e SNIM e goɗɗe. E wiyde winndannde ndee « Laamu nguu, kañum fof e anndude wonde eɓɓaande ndee ko boosnde, jokki, rewrude e peeje jiilyiilte, jokki yoɓde ardinanooɓe ndee eɓɓaande laatiinde ɓiɗɓe naange, njoɓɗeeje kulɓiniiɗe. Ine jeyaa e ɓeen heɓatnooɓe njoɓdi ndee eɓɓaande nde woodaani, gardiiɗo parti laamu oo, ko jiidaa e njoɓdi wiɗtooji ɗi ngalaa nafoore, haa arti noon e dokkugol gollirde Marukneere wiyeteende STAM marseeji miliyaaruuji keewɗi, gollirde ɓalliinde no feewi gooto e ardiiɓe leydi ndii. Njeñtudi mum : capanɗe miliyoŋ dolaar njahdii e koyɗi », koyɗi dabbunde.

Ñiiwa ndaneewa tataɓa : Sosiyetee Ngenndiijo ISKAN

Iskan, woni « Société Nationale d’Aménagement de Terrains, de Développement de l’Habitat et de Promotion et de Gestion Immobilières » woni Gollorde Laamu Ngendiire Toppitiinde mahngo Galleeji e Ɓamtugol Koɗorɗe e Ƴellitgol e Jiilgol mahaaɗe. Innde juutnde, konngi ɓutti… O sosaa ko e 2010, o lomtii ko Socogim ngam siynude politik laamu nguu paatuɗo e koɗki.

So tawii Gollorɗe ɗe o lomtii ɗee, inɗe mum en haa hannde ina keddii, sibu ɗaccanii en leeɗe lolluɗe e nder Nuwaasoot e Nuwaadibu, Iskaam kañum ko gaw, ko ŋaaɓoode mawnde nde alaa tawo ko maantoraa so wonaa waawde moɗde kaalisaaji. E nder duuɓi 5 fat, 60 miliyaar ugiyya njooliima e gure laatiiɗe biiɗle, ko wayi no Chami, Termesse, Nbeykat lahwach, Benichab kono kadi PK 7 Rooso e Tarhil Nuwaasoot e Nuwaadibu.

Eɓɓaande mahngo 4 000 hoɗorde e nder Nuwaasoot, tawi ko dokkirteeɗe ñamaande (luwaas njeeygu) laatiima koyɗol muumo. Sibu, gila e 2011, 1 000 hoɗorde potnoo maheede, heen koɗorɗe 1 350 mahee e 2012, koɗorɗe 1 650 mahee e 2013 : ɗiin duuɓi mbirtiima en ina nguuɗa mehru… Ko ɗoon kadi nanondiral ciifdanoongal e sosiyatee Sawuudnaajo potnooɗo mahde 30 000 hoɗorde e Nuwaasoot e nder gure nder leydi, e lewru mee 2011, rewi.

Ñiiwa ndaneewa nayaɓa : Mauritania Airlines walla “Icare” Muritani

Mauriweb jokki : Mauritania Airlines International (MAI) sosaa ko e hitaande 2009, fuɗɗii golle e 2010, caggal nde Mauritania Airways woppi golle. Yimɓe fof miijinoo ko ɓurnoo newaade ko ɓamtude Mauritania Airways sibu laamu ina joginoo heen 10%. Kono laamu nguu suɓii ko sosde sosiyatee keso pul, hono Mauritania Airlines International (MAI), puɗɗoriiɗo golle mum soodde Boeing 737-700 gonnooɗo to Perpignan (Farayse) mo nganndu-ɗaa jeynoo ɗum ko Air Senegaal lelnunooɗo golle e lewru abril 2009. Kaa ndiwoowa kiiɗka soodtiraa ko 25 000 miliyoŋ dolaar (hedde miliyaaruuji 7 e feccere ugiyya) E wiyde haralleeɓe, coodgu nguu ina ɓurti. Caggal ɗuum ɓe coodti kadi e sosiyatee diwooje Cekoslowaki (CSA) laaɗe ɗiɗi goɗɗe Boeing 737-500, ine wiyee fotde 40 miliyoŋ dolaar. Fof soodiraa ko kaalis SNIM. Duuɓi 5 jooni ko golle puɗɗaa, kono haa hannde, hay sige, saka sonndu, saka noon kadi ndiwoowa mbeeyaani e kanndaaji Neema e Sehilbaabi e Tiisiksa e Kiifa e Ayyuun. Ɓuri ɗoon bonde nii, sibu diwooje 3 coodanooɗe ɗee, ndiirdata ko motoraaji luwaaɗi.

MAI, gila sosaa, meeɗaa waɗde hay seedantaagal golle gootal, meeɗaa horeede, meeɗaa yoɓde hay koppoor kubbal, wonaa laamu, wonaa hay njaru luwaas kuutorɗe e mahaaɗe huutortoo ɗee. Laaɗe makka nattii yahde Pari, nattii yahde Afrik hakkundeejo. Yimɓe ina njenanaa kaalis buur keewɗo yooliima heen.

Icare : E nder daarti Gerek en, Icare (Ikaar) ko ɓiy karallo mahdi biyetenooɗo Dedale. Ngam daɗndude mo, baaba makko seŋani mo bibje tawi ko sigeeji ɗakkiraaɗi ɗacce, mbele omo diwra, o doga hoto o wareede. O reentini mo noon ɓadtaade naange walla ndiyam. Kono ndeen Icare heɓii hakkunde weeyo, Alla e welo welo o murti, ndeke o ɓalliima naange o tinaani, ɗacce ɗee caayi, bibje ɗakkitii, o yani e maayo.

Avions renifleurs : (diwooje cusooje). 

Huunde haawniinde kewnoonde to Farayse e hedde 1970. Oon sahaa, Farayse ina wondi e caɗeele mawɗe kuɓɓam. Yimɓe ina keewi wiyde ko sahaa “Mo Farayse alaa petroŋ, kono ina jogii miijooji”. Ina jeyaa e ɗiin miijooji feere haangaande haralleeɓe ɗiɗo : “jolnude e diwooje kaɓirgal cusirgal petroŋ cuuɗiiɗo nder leydi.” Heewɓe njarribaa e miijo hee, sibu yenaneede, so ngal laatiima kanngal tan angal waawi daɗndude Farayse e caɗeele kuɓɓam. Gila e gardiiɗo leydi oo e oon sahaa haa e heddiiɓe ɓee, ko ɓuri heewde e yimɓe ɓee miijii ko ɗum feere moƴƴere ! Nii woni sosiyatee dowla biyeteeɗo Elf-Aquitaine, ƴetti ko ina wona 250 miliyoŋ Oroo (hedde 100 miliyaar ugiyya), kaalis buur, waɗi ɗum e ciynugol feere ndee, kono ɓamdi ko e laamu Farayse e suuɗaare. On paamii oon kaalis ko pertuɗo ! 

Haa toongoode aroore njokken

Bookara Aamadu Bah