Garbaaji Maafoondu kawii Kummbu

0
1422

 

Ñalnde dewo 10 lewru duujal hitaande 2015, sukaaɓe Maafoondu Lelnde Bani  e gardagol Mohammadu Mustafa Sih lollirɗo Garde Sih mbaɗii gollal maantiningal, ngal daartol jogori teskaade e nder njuuteendi nguurndam so hawde Kummbu e fijannde fuku koyɗe wattannde to Dingiral Nettek e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani. 

 

Ñalnde dewo 10 lewru duujal hitaande 2015, sukaaɓe Maafoondu Lelnde Bani  e gardagol Mohammadu Mustafa Sih lollirɗo Garde Sih mbaɗii gollal maantiningal, ngal daartol jogori teskaade e nder njuuteendi nguurndam so hawde Kummbu e fijannde fuku koyɗe wattannde to Dingiral Nettek e nder Nuwaasot, laamorgo leydi Muritani. 

Kawgu nguu ko laaɓngu cer, ngu alaa guli sabu ko ngaari 3 e ngaarol gootol (3-1). Fijannde ndee fuɗɗii ko 17 w00 h. Nde dogii haa nde gasi, waɗaani pergitte to bannge ñaawooje, waɗaani kadi duko walla luural hakkunde fettooɓe alaa ko haali hare. Nde waɗi ko e nder hakkilantaagal coftal ɓalli mawngal nde tawnoo ɗowi nde ko ñaawooɓe nayo fattamlamɓe, ummoriiɓe to Federasiyoŋ Muritani Fuku Koyɗe (FMFK):

–     Asan Gey, ñaawoowo hakkunde

–     Huley Diba(oo ko debbo), ballo gadano

–     Moktaar Keneme, ballo ɗimmo

–     Janngoo Koytaa, ñaawoowo gonɗo e resorde (réserve)

To bannge ngaari(buts), ko Maafoondu adii ngaarnude. Ɓe ngaarnii ngaari tati. Ngaari tati ɗii fof kadi ndeggondiri. Gadanol ngol waɗi ko 29 hojom, caggal nde fijannde ndee fuɗɗii. Naatni ngol ko suka biyeteeɗo Sayeed Yuusuf, mo tonngoode 17. Ngaarol ɗiɗaɓol ngol ko gollal biyeteeɗo Demmbele Aamadu, mo tonngoode 7, caggal 52 hojom. Tataɓol ngol ɓuri yooɗde. Ko luujannde diwnere nde 30m, ummoraade e Demmbele Muusaa Mammadu, mo tonngoode 8. E oon sahaa, fijannde ndee yahratnoo ko e 66 hojom. Ngaarol Kummbunaaɓe ngol ummorii ko e biyeteeɗo Sumaare Haaruuna, caggal 69 hojom.

Huufi fijannde wattannde ndee ko fedde toppitiinde geɗe fuku koyɗe e nder diiwaan Gorgol e gardagol Saydu Tuure mo Ganki Siree Binta e yeeso koroowo geɗe cukaaku ena wiyee Joop Hammadi. Rokkaa teddeendi e teddungal wonde nulaaɗo fijannde ndee ko Demmba Gise Maabo, jeyaaɗo to Ɗalhaya. Caam Aamadu Kaaw, koolaaɗo kuuɓal fedde ndee e Abuu Accee, kalfinaaɗo korgol ngalu fedde ndee tawtoraama fijannde ndee haa nde gasi.

Nde fijannde ndee joofi, Maafoondunaaɓe e Kummbunaaɓe mbaɗi gori, tiindii e taabal raayuuji(trophées) e yeeso hilifaaɓe laawɗuɓe ɗowɓe fijannde ndee. Kummbunaaɓe ngadii arde, ngardi ɓalli maayɗi, jeese ñirɓiniiɗe e gite ciimtinooje gonɗi, keɓi raay ɗimmo e juuɗe koroowo geɗe cukaaku hono Joop Hammadi, payti to koreeji mumen, arnooɓe semmbinde ɗumen. E siftinde wonde tuggude e wuro Kummbu ngoo haa e gure saraaji mum, ko wayi no Saŋe Loobaali, Wompu, Haatabere, Yeerma, Goojoowel, Ar, Luggere-Pooli-boɗeeji haa e Ñaaruwal, gonɗe ɗoo e Nuwaasot, alaa heen ngo araani wallude ɓe e keewal.

 Ko ɗoon nganndu-ɗen wonde wune ena heewi doole. Mo ƴiiƴam ndimaagu dogata e ɗaɗi ɓanndu mum, so waasii wune walla teddungal ngal ɗaɓɓitatnoo, ena haani ɗum yalta e mum. Kummbunaaɓe, hay so ɓe kawaama e nder dingiral ne, nganndinii jamaanu nguu wonde won ko ɓe ngardunoo goɗɗum ko wonaa…..

Maafoondunaaɓe ngari ko caggal nde Kummbunaaɓe keɓi raay mumen, muññitaa, njalti dingiral. Gaalal ekip oo ari, jaɓi raay mawɗo oo e juuɗe Mariyam Mbooc, cukko jiiloowo geɗe beytorɗe (loisirs), wulli, luuki sabu weltaare. Nii woni garbaaji Maafoondu poli, poldi e raay mumen, njaɓɓi e taabal, perii jooɗorɗe, ndogani mawɗo mum Garde Sih. Ɗi ñukii e makko, ɗi cuuti mo haa dow, ɗi teɓɓii mo, ɗi mberlii mo kadi dow, ɗi teɓɓitii mo. Ɗum fof waɗi ko yeeso Siley Sammba Maymuuna Jallo, Aliwel Jallo, Ibraahiima Sih lollirɗo Baayiin, Sammba Geelel Labbo, Huudu Sih, Yuunus Belal Soh, Haashim Jaako e Demmba Sanngoot Maabo ko jiidaa e gure diiwaan Ligisayba gonɗe e Nuwaasot, garɗe nootitaade e wolde Lelnde Bani: jibinannde wuro Maafoondu e hoore mum, Loƴol, Ɗalhaya, Maraysa, Jiinge, Lobbudu, Awoynaat, Siñcaan Njaakiri, Agiriis e Ligisayba. Ndeke so mawɗo weltiima tigirigi wontata ko cukalel. Ngamri e njimri kay so tawii mawɗo e huunde, tawata ko haaranduru daɗɗii kono ko weltaare fantunde addata ɗum. Oo kikiiɗe ne, mawɓe heewɓe ngiirtii bayraaɗi, njiilii koye.

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu