Kaaƴe weeyo

0
6255

Haayre mawnde, nde peccol mum tolnii e 45 meeteer, wootiima e leydi men ndii ñalnde aljumaa 15 feebariyee 2013, kono, alhamdu lillaahi, alaa ko bonni. Oon sahaa, 27 600 kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde men e mayre, ɗum woni, nde rewi ko les jowitiiɗi (satelitaaji) jirlotooɗi leydi ɗii, ɗi aadee werlii ɗii. Nde rewi ko dow tufɗe Sumatara to Inndonoosi. Oon sahaa njaaweendi mayre ko 7,8 kiloomeeteer leƴƴannde kala, woni 468 km nder hojom gooto (hakkunde Nuwaasoot e Mbuun e nder hojom gooto).
Annduɓe meeɗaa seedaade haayre weeyo fotnde e mayre mawnude ina ɓallorii nii Leydi. Kayre ndeeɗoo haayre inniraande 2012 DA 14, teddeendi mayre ko 135 000 ton. Nokku Amerik toppitiiɗo ko faati e weeyo (NASA) ina waɗtunoo e mayre hakille no feewi, ina reeni nde gila nde yiytaa e lewru feebariyee 2012.

Haayre mawnde, nde peccol mum tolnii e 45 meeteer, wootiima e leydi men ndii ñalnde aljumaa 15 feebariyee 2013, kono, alhamdu lillaahi, alaa ko bonni. Oon sahaa, 27 600 kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde men e mayre, ɗum woni, nde rewi ko les jowitiiɗi (satelitaaji) jirlotooɗi leydi ɗii, ɗi aadee werlii ɗii. Nde rewi ko dow tufɗe Sumatara to Inndonoosi. Oon sahaa njaaweendi mayre ko 7,8 kiloomeeteer leƴƴannde kala, woni 468 km nder hojom gooto (hakkunde Nuwaasoot e Mbuun e nder hojom gooto).
Annduɓe meeɗaa seedaade haayre weeyo fotnde e mayre mawnude ina ɓallorii nii Leydi. Kayre ndeeɗoo haayre inniraande 2012 DA 14, teddeendi mayre ko 135 000 ton. Nokku Amerik toppitiiɗo ko faati e weeyo (NASA) ina waɗtunoo e mayre hakille no feewi, ina reeni nde gila nde yiytaa e lewru feebariyee 2012.

Kayre fof e famɗude, so nde yaniino e leydi, ende waawi mumtude wuro mawngo, doole buɓɓannde ndee maa cowotono laabi teemedde doole bommbo atomik mo Amerik werlinoo e wuro wiyeteengo Hiroshima, wontunoongo karawal e oon sahaa.

Risinaaɓe keɓaani oon fartaŋŋe sibu, oon ñalawma gooto, haayre weeyo (meteyorit) kalitii toon e leydi, gaañi ko ina ɓura 1 000 neɗɗo. Ko ɓuri heewde heen, ko cetetine weeruuji pallanteeje e kuɓeeje keli, njani e mum en. Ɗum waɗi ko dow wuro ina wiyee Tchelyabinsk. Kono, e wiyde annduɓe ɓee, hay dara jokkondiraani geɗe ɗiɗi ɗee, sibu hay tiindo majje jiidaano.

Annduɓe siyaas ina kiisii wonde ko ina tolnoo e 90 haa 95% e ɗee kaaƴe weeyo, njaajeendi mum en ɓuri kiloomeeteer. Heen 9 500 ina mbaawi felɓondirde e Leydi, mbooma en. Ko ɗum tagi annduɓe ɓee ɗaanaaki, inan njiyloo peeje no jiiltiri ɗe, kaɗa ɗe buɓɓondirde e Leydi. Ɗum fof e wayde noon, boli majje fof e mettude huɓindaade, sibu ɗo ɗe njirlotoo e kammu ɗoo, ɗee ina pooɗaa ɗeya, walla nduña ɗum en (no culɗaaje mbaɗdata nii), mbayla tiindo mum en… Kono annduɓe ɓee ina koolii koye mum en, sibu, e miijo maɓɓe, peeje caytinirɗe kaaƴe ɗee ina ndañoo. Wonande musibaaji ketɗi Leydi men ndii, ko ɗumɗoo ɓuri newaade faddaade, nanndaani e ɓeydagol nguleeki weeyo saɗtude marde.

E ɗeen peeje jiiltirɗe kaaƴe weeyo, ɓe mbiyi, « so tawii woodii haayre yiytaa, sikkaande ina waawi buɓɓondiroyde e leydi men ndii, eɗen njogii duuɓi ɗiɗi haa tati ko famɗi fof ngam sakkude feere, tee won peeje puɗɗaa miijeede». Feere ɓurnde ɓadaade ko «cinndol fooɗo yiroonde» (remorquage gravitationnel). Ɗuum firti ko werlaade laana njirlotooka ndeen haayre, mbele ina fooɗa nde, selna nde bolol mayre. Ɗuum ina yaakoraa ina yuumta fotde 80%. So Apofis yilliima leydi e hitaande 2029, maa en mbaaw hoolkisaade ndeen feere. So won ɗo foti feewniteede e mayre feewnitee ɗoon e gartugol mayre e hitaande 2036.

Bookara Aamadu Bah