Kabaruuji ganndal daɓɓi

1
3131
  • Boros ñiiƴe, sabbundu mborosaaji

Ko ina tolnoo e miliyoŋaaji sappo mboros ina cabbini e boros ñiiƴe. Ina heen mborosaaji caabotooɗi maɓɓo girip e goɗɗi gaddooji ñawbuuli ɗakkudi, njula ñiiƴe. Ko ɓuri heewde e ɗii mborosaaji tookaaɗi keewi ummoraade ko taarorde e suturaaji. Ɗum ɗoon ɓuri heewde heɓtaade ko borosaaji goppeteeɗi e nder duusuuji teeru (heewɓe ko noon keewi waɗde). Waɗi noon, ko boros ina waɗi fof, ko ñamee e ko yaree fof. Ɗum noon, so neɗɗo ƴettitii oon boros, soccoriima, mborosaaji heewɗi ina naatira ɗoon e ɓalndu mum. Haali ɗum ko annduɓe, wiɗtooɓe ko faati e cellal (Doktoor Tom Glass, karallo ñawbuuli hunuko e ñiiƴe to Duɗal Jaaɓi Haaɗtirde Oklahoma, to Amerik).
Ngam hisnude boros maa e ɗiin mborosaaji, aɗa foti ɗooftaade ɗee geɗe :
– Boros renndetaake, ko gooto tan foti soccoraade ɗum.
– Lawƴu boros maa haa laaɓa caggal nde cocci-ɗaa kala
– Yoornu boros oo, caggal nde cocci-ɗaa kala
– Hoto waɗ boros maa e nokku uddiiɗo
– Werlo boros maa, coodaa goɗɗo, caggal nde ceertu-ɗaa e maɓɓo walla girip.
Tesko : Ko toɗɗii boros kala, ina toɗɗii coccorgal.

  • Fooftere heewnde moƴƴaani

Fooftere heewnde wayi ko no jaawinde nii bonde e cellal. Wiɗto annduɓe hollii wonde fooftere ɓurtunde ina wara neɗɗo e nder yimɓe sappo ; ɗum ɗoon noon yerondiri ko e limoore maayɗeele ɗe ñawbuuli ɓernde e simme e jabet caabotoo kam en tati fof. Wiyaama wonde fooftere ɓurtunde ina warda ñawbuuli ɗaɗi, walla jabet, walla kaaseer enɗi maa tektegol mawngol. Ɗum woni ina yooɓoo fotde miliyoŋaaji joy aadee e winndere ndee (limoore 2008).

  • Puɗi ina kaalda

Wiɗtooɓe Biritaannaaɓe e Ostoralinaaɓe njaltinii njeñtudi wiɗto mbaɗnoo, hollitoowo wonde puɗi ina kaalda ; wonaa tan rewrude e cebam simi (diƴƴe simiije), kono kadi tawa ko rewrude e coññugol walla pettagol. Won annduɓe kollunoo wonde suppome ina tintondira so gilɗi njilliima ɗum en, tawa kuutorii ko jaltingol henndu (gaas) uurooru ɗum en. Jooni, annduɓe woɗɓe kollitii puɗi ina mbaawi haaldude tawa kuutorii ko dille. E nder ɗuum, ɓe « ñukkindiima » basaale makka, ɓe nani ɗaɗi majji ina pettoo.

  • Wilwilnde, ko hoɗorde mborosaaji

Won annduɓe kolliti ko ɓooyaani koo, wonde bilwile ina njeyaa e geɗe baawɗe boomɗe winndere ndee. Waɗi noon, ko ñabbuuli keewɗi ina cabbini e kon kullon, ñabbuuli yimɓe e jawdi fof noon. Ina jeyaa heen came, kulikenke, ñabbuuli poofirgol, e goɗɗi, bayɗi no Ebolaa walla sayo … Ko bilwile ndaaɓi denndaangal kullon keddikon kon. Wiɗtooɓe ɓee tawii ko ina tolnoo e 60 mboros keso ina cabbini e majje. Ko ɗum tagi, hay ñabbuuli yimɓe cikkatnoo ngontaa heɓ yimɓe, bilwile maa ngartir ɗum en, yeru came. Tee wilwilnde alaa fof ɗo tawetaake e winndere hee, alaa fof kadi ɗo heddata. Denndaangal leƴƴi mborosaaji tawaama e majje, heen sahaaji tawa ko e nokkuuji ɗo hay gooto sikkaano.

Renndi ɗum ko Bookara Aamadu Bah

YOWRE 1

Comments are closed.