Kawisaaji Google: Otooji nawooji koye mum en

0
1569

Duuɓi ɗiɗi jooni, Google woni ko jarribaade otooji kattanɗi nawde koye mum en hakkunde otooji goɗɗi, ɗi coklaani konndireede. Miijo-ɗaa tan, ɗo njagguno-ɗaa e walaŋ oto maa, ina doga doole, tan ngoppaa, leƴƴitaa joɗnde (siis) njoɗi-ɗaa oo, poocco-ɗaa, mbiyaa « yo neɗɗo ngofƴo ɗoo seeɗa, ɓayri ina woɗɗi yettaade tawo !» Oto jokka dogdu, aan aɗa ɗaanii, ina reega hakkunde otooji, ina doga fotde 160km/w.

Duuɓi ɗiɗi jooni, Google woni ko jarribaade otooji kattanɗi nawde koye mum en hakkunde otooji goɗɗi, ɗi coklaani konndireede. Miijo-ɗaa tan, ɗo njagguno-ɗaa e walaŋ oto maa, ina doga doole, tan ngoppaa, leƴƴitaa joɗnde (siis) njoɗi-ɗaa oo, poocco-ɗaa, mbiyaa « yo neɗɗo ngofƴo ɗoo seeɗa, ɓayri ina woɗɗi yettaade tawo !» Oto jokka dogdu, aan aɗa ɗaanii, ina reega hakkunde otooji, ina doga fotde 160km/w.

So neɗɗo haalii ko wayi nii, maa heew yeddooɓe; walla wiyee woni ko e ruuytude. Wonaa koyɗol, sibu ɗoo e duuɓi 10, maa ɗum aaɓno, maa jiɗɗo kala waaw soodde oto konndiroowo hoore mum hakkunde otooji, ina ruppoo yimɓe, dartoo ɗo foti darteede, fokkita nde foti fokkiteede… tawa ko hakkunde wuro.

Hono ɗii otooji ina ngoodi jooni ko ina wona duuɓi ɗiɗi (2) to Dental Leyɗe Amerik : ko Google kadi miijii ɗum. Nde Google yaltini kabaaru jarribo mum ngoo e lewru oktoobar 2010, yimɓe fof mugaa Alla e haaweede. Ndeka hay gooto tinaano aɓe njogii otooji jeegom (6) biyeteeɗi «Toyota Prius» e « AudiTT » gooto. Nde kabaaru oo saaktaa tawi ɗii otooji jeeɗiɗi ndogii fotde 225 000 km, tawi heen 1 500 km, ko kañji nawatnoo koye majji, neɗɗo jillaani heen. Ɗi ndewii e laawol biyeteengol « Hollywood » to Los Angeles, e laawol « Lombard Street » to San Fransisco, laawol « Pacifik Road », laawol otorut Kaliforni takkingol Geec ngol.

“Google Aumomated Cars” (Otooji Google Nawooji koye mum en) nanndi ko e otooji ɗii fof, hay so tawii aɗi ceedtini, mbeeɓi heɓtinde hakkunde otooji, nde tawnoo aɗi njolni geɗe (kameraaji e anntenaaji) ɗi keewaani wonde e otooji gaadoraɗi ɗii.

E nder jarribo hee, otooji ɗii kala ngolloriima no haanirta nii, tee mbaawii waɗde ko foti waɗeede so woodii ko betti, ko wayi no neɗɗo jahroowo koyɗe tacciroowo ɗo fotaano taccirde, walla oto goorɗo laawol mum, walla guusngo bettungo … Tawaama konndiir majji ɓuri yuumtude e konndiir neɗɗo: waɗi noon ko neɗɗo dognoowo oto, yiyata tan ko bannge gooto (yeeso, walla bannge nano, walla bannge ñaamo, waawaa yeccitaade), kanji noon, aɗi njiya banngeeji ɗii fof e waktu gooto : yeeso, sawndooji, caggal, dow, les, alaa fof ko ɓoccittoo ɗi.

Firo : Bookara Aamadu Bah

Ƴoogirde : SVM