Koolol keewal pine : Kayhayɗi e jeeriyel

0
1774
Kaedi_expo3.jpg

Ñalnde aljumaa 29 e 30 abriil koolol keewal pine waɗii e wuro Kayhayɗi, Kay Dimmbee jooroo, sammee naayoo. Yuɓɓini koolol ngol ko Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina wonndi e fedde Sifaa hanki Pinal hannde, e ballondiral e Dental Leyɗe Orop e rogere mum PESCC. Koolol ngol toɗɗii ko gure 5 : Nuwaasoot, Nuwaadibu, Rooso, Kayhayɗi e Ɓoggee.

Ñalnde aljumaa 29 e 30 abriil koolol keewal pine waɗii e wuro Kayhayɗi, Kay Dimmbee jooroo, sammee naayoo. Yuɓɓini koolol ngol ko Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani ina wonndi e fedde Sifaa hanki Pinal hannde, e ballondiral e Dental Leyɗe Orop e rogere mum PESCC. Koolol ngol toɗɗii ko gure 5 : Nuwaasoot, Nuwaadibu, Rooso, Kayhayɗi e Ɓoggee.

Caggal ɗuum, ñalnde alet 01 mee 2016, ko njillu to Jeeriyel Tummbere e yeewtere yowitiinde e :

Ñalnde aljumaa 29 : Koolol ngol fuɗɗorii ko seppo e saanga njontu 10 ina fawi hojomaaji 30. Seppo ngoo ummorii ko  lopitaan rewi Gataaga, rewi Siñcaan Sammba Cillo, rewi Kebbe, rewi Gurel Saŋa, rewi Tulde caggal ɗuum yettii to joɗnde yimɓe nootitiiɓe e koolol ngol, ɗoon woni galle luumo. Eɗen teskoo hono Teen Mammadu Gey waawii nootitaade e koolol ngol ina ardii e diɗɗal mawngal. Caggal ɗuum ko gudditgol koolol ngol :

1. Jaŋde Ɓuraana
2. haatumere golle ɗee kaala,
3. konngol bismaango waɗi ɗum ko kalfinaaɗo koolol ngol ɗoo e Kayhayɗi ; 4. mawɗo koolol ngol ;
5. konngol nulaaɗaaɗo PESSC ;
6. konngol cukko Haakem diiwaan Kayhayɗi.

Nde ɗum ɓenni ko hoohooɓe tedduɓe ɓee mbaawii yeeɓoyde wejo fitiram golle en :  Lawɓe, sakkeeɓe , wayluɓe, ….ekn mbaawii hollitde geɗe men gaadanteeje, tawi ko leƴƴi tati gonɗi ɗo e kayhayɗi kolliti ɗum : Fulɓe, Sooninkooɓe e Safalɓe. Kamɓe waɗɓe wejo ngoo ɓe mbaawii famninde yimɓe ɓee nafoore geɗel heen kala e hol no feewniraa. Wejo ngoo waɗii faayiida. Caggal nde takkusaan juulaa, ko ƴeewde ñameele e njarameeje men hanki. Arɓe ɓe njeeɓii, ñaamii, njarii ko waɗi faayiida. To bannge njarameeje, tufam kosam jawdi, tufam follere e tufam ɓohe, tufam e kodde gawri cahaandi. To bannge ñameeje : fonnde (karaw), haako e teewu e poɗɗe, kodde ndiyamiri cahaandi, caakiri, ñiiri gawri.

Jamma 29 e jamma 30 ko kiirɗeeli ɗiɗi mbaɗi e galle luumo hee. Jirwini  ɗiiɗoo kiirɗeeli ko diɗɗe tati : diɗɗal Fulɓe, diɗɗal Sooninkooɓe e diɗɗal Safalɓe. Jammaaji ɗii mbaɗii ngamri, jime, haaliyankaagal e rap. Rewɓe fewjatnooɓe ñameeje e njarameeje men hanki, wonndude e jom ñeeñal en hollitnooɓe geɗe men hanki, gooto e mum en fof heɓii njeenaari.

Haaliyankooɓe, yimooɓe Rap, yimooɓe jimɗi, e fannu fof tato keɓii njeenaari.

Ñalnde alet 01 mee, njillu waɗaama to Jeeriyel Tummbere. Otooji keewɗi ndawanii Jiinge e saanga njontu 9ɓo, ɗoon nde wonata njontu 10ɓo tawi otooji ɗii ŋabbii e tulde Jeeriyel. Jiingenaaɓe mbaɗii jaɓɓungal baɗngal faayiida, baɗngal njuɓɓudi e gardagol Gelongal Fuuta, lollirɗo Njaay Saydu Aamadu. Caggal calminaali e kollirgol arɓe ɓee, yimɓe ɓee tiindii  yenaande Seek Sileymaani Baal, caggal ɗum ko Ɓokki Sammba Gelaajo Jeegi, caggal ɗum ko yenaande Maalik Gallu Bah, fof tawi ina wondi e faccirooji Njaay Saydu Aamadu. Ñalawma oo fof e wulde, tawtoraaɓe ɓee keɗtiima no feewii ko haalatee koo. Caggal ɗum yimɓe nduttii les tillisaaji ngam heɗtaade, e daande Njaay Saydu Aamadu, daartol nokku oo. Musiɗɗo Njaay Saydu Aamadu jaarii tawtoraaɓe ɓee fof. E wattan defte ndokkiraama arɓe ɓee, defte ɗee mbaɗaa ko e Arab , Farayse, Pulaar, Sooninke e Wolof.  Yimɓe ɓee mbeltiima no feewi, ñaamaama, yaraama, hay dara ŋakkaani. Gure saraaji ɗii fof mbaawiino nuldude hoolaaɓe mum en : Jowol, Likseyba, Ganki, Awoynaat, Lobbudu Barogal, Loƴol, wuro Saŋre, wuro Gijile e Wuro Jibi Guuru. Jiingenaaɓe mbaɗii golle jooɗɗe gonduɗe e njuɓɓudi. Sikke alaa faayiida Tummbere ɓeydiima, nokku oo ɓeydiima anndeede. Eɗen ciftina ardinoo ɗeeɗoo golle, ko Goomu ɗowoowu koolol (terɗe FƁPM e terɗe SIFAA) tawtoraaɓe golle ɗee, mballiti no feewi. Njettoor feewde e terɗe Catal Kayhayɗi e darnde maɓɓe maantiniinde, njettoor feewde e ardiiɓe diiwaan, njettoor feewde e PESCC, njettoor feewde e diɗɗe tati e feewde e kala baɗnooɗo junngo mum e koolol ngol. Njettoor teeŋtuɗo feewde e Sileymaani Yero Loh e ballal mum keeringal.

Usmaan Ñaan, hooreejo Catal Kayhayɗi

Huunde e nate koolol ngol