Koolol Maayo : anndinnde wuro Ɓoggee

0
2121

Tuggi 7 haa 9 deesaambar 2012, Ɓoggee (Muritani) e Demet (Senegaal) njuɓɓidinii koolol « Blues du Fleuve » gaadorinoongol yuɓɓineede to wuro Podoor (Senegaal).  Faandaare ndeeɗoo winndannde ko hollitde wuro Ɓoggee jogorɓe arde tawtoreede koolol ngol ɓe nganndaano wuro ngoo.

  • Ɓoggee e daartol mum

Ɓoggee ko innde wuro, laamorgo falnde (departema) kam e komin/meeri). Ngo woni ko hedde 320 km bannge fuɗnaange worgo Nuwaasoot, dow fonngo rewo maayo Senegaal, e nder bannge worgo wilaaya (diiwaan) Barakna. Ko leeɗe tati ngoni e Ɓoggee : Ɓoggee-dow (Ɓoggee keedɗo dow), e Ñooli, e Ɓoggee-les (Ɓoggee keedɗo les). Ɓoggee ina anndiraa inɗe ɗiɗi : Dubaango e Ɓoggee :

Dubaango : Aada jaŋtaaɗo nokku oo (aada ɓooyɗo mo ñalɗi mum nganndaaka) nanngi wonde ko biyeteeɗo Dubaango Bellal Demmba Baawuura Aali Paate inniraa tulde ceenal e gure ɗiɗi koɗnooɗe e dow mayre, hono Dubaango, to bannge hirnaange (kam wonnoo lasli Ɓoggee-dow, nattii woode hannde), e Tulde-Dubaango, to bannge funnaange.

Ɓoggee : E nder leegal Ɓoggee-dow leɗɗe ɓowde ina keewnoo heen no feewi. Hoɗɓe e wuro ngoo ina keewnoo waɗde ɓogge (ɓoggude ko sammude/ittude paali ɓohe ina ñaama, e sirde kobje ɓowde ɗee ina moccira ɓoggi). Ine wiyee wonde innde Ɓoggee ndee iwi ko e ɓogge (cammugol ɓiɓɓe ɓowde) ; ko laamu koloñaal njiimnoongu leydi ndii haa e hitaande 1960 winndiri innde wuro ngoo Boghé.

  • Leegal Ɓoggee-dow

Kam woni lasli walla fuɗɗoode Ɓoggee, ɗo wonnoo gurel tokosel, ƴellitii haa wonti hannde sahre (saare) mawnde. Ɓoggee-dow woni ko rewo caaɗngol Jiñcu; caaɗngol ngol woni ko hakkunde leegal Ɓoggee-dow e legal Ɓoggee-les. Woni ko rewo caaɗngol Jiñcu. Ko pom mahaaɗo e hitaande 1958 jokkondiri leeɗe ɗiɗi ɗee. Ɓoggee dow woni ko e jeeri, e dow tulde ɓooynde, jiimti e kolaaɗe gonɗe e saraaji mum, ɗum addani ɗum wiyeede Ɓoggee-dow.  

  • Leegal Ɓoggee-les (walla Ɓoggee-eskaal)

Waɗi ngalɗoo leegal innireede nii ko sabu kanngal ɓuri legal Ɓoggee-dow lesɗude. Ɓoggee-les woni ko e waalo, e kolangal, e daande maayo Senegaal, hakkunde mayo ngoo e caaɗngol Jiñcu. Haa e hedde 1950, woon innirtunooɓe leegal ngal Huɓeere e fawaade e huɓeere jippunde (eskaal) nde julankooɓe faraysenaaɓe mahnoo hedde 1905 sara estaad meeri hannde oo. E hitaande 1908, leegal Ɓoggee-eskaal siiñcaa bannge hirnaange, tawi woɗɗaani huɓeere ndee : no innde mayre holliri ɗum nii, ngalɗoo leegal kesal ko jippunde kompañiiji julaaɓe (julankooɓe) oropnaaɓe, haa teeŋti noon e faraysenaaɓe, hono jippule Dagana (Daŋana) e Podoor e Kayhayɗi e Maatam e Bakkel, e ko nanndi heen (ekon). Gila nde leegal ngal sosaa, ko ngal nehaande nguurndam wuro Ɓoggee e diiwaanuuji saraji mum fof, to bannge njuɓɓudi laamu, to bannge njulaagu e faggudu e to bannge pinal.        

  • Leegal Ñooli

Leegal Ñooli woni ko funnaange leegal Ɓoggee-dow. Hono leegal Ɓoggee-dow nii, ko ɓuri heewde e Ñooli woni ko e nokku wuro Dubaango ɓooyngo ngoo. Ko ɓuri heewde e leegal ngal ko gese jeeri wonnoo haa e kitaale 1960-1970. Cosgol ngal leegal e yaawde ngal yaajde, ceedtinta ko wuro Ɓoggee nana wonta sahre mawnde nde alaa ɗo haaɗi, teeŋti noon gila e yooro mawngo ngo kitaale 1968-1973. Nokku oo ko laabi-celi laawol Ɓoggee-Eeleega e laawol Ɓoggee-Kayhayɗi.

  • No Ɓoggee woorunoo ndeen

Ɓoggee ko nehaande diiwaan ganndiraaɗo halayɓe, baɗɗo ko ɓuri capanɗe nay wuro (rewo e worgo maayo Senegaal), jeyaaɗo e Fuuta Tooro, pecciiɗo hannde hakkunde Muritani e Senegaal. Gila hanki haa hannde Ɓoggee e saraaji mum ko nokku ndema e ngaynaaka, e njulaagu, nokku kawral walla pottital leƴƴi e ɗemɗe e pine, e dow fawaade e ngonka nokku oo e daande mayo Senegaal, hakkunde sewnde maggo e geec, kadi e fawaade e ngonka nokku oo hakkunde laabi celi, ummoraade maayo walla dow mum, ummoraade rewo maa funnaange walla hirnaange Muritani, walla feewde rewo Senegaal (hono diiwaan reerde, walla hakkunde-maaje). Wuro Ɓoggee ɓurnoo anndireede fof ko wonnoode ɗum :

  • Nokku pinal ganndaaɗo e kakkunde leyɗeele

Duɗe Quraana walla mahadaraaji keewɗi ina ngoodnoo, ine limtetenoo e nder  Ɓoggee e diiwaan mum. Sikke alaa, duɗal ɓurnongal maantinde heen, gaddannongal Ɓoggee yaynaade to bannge pinal, duɗal keblunongal seerenɓe daande maayo Senegaal heewɓe ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndiranoongal Duɗal Galle Saakooɓe, cosanoongal e hitaande 1905. Ngalɗoo duɗal ene lollunoo sanne, engal fooɗtatnoo almuuɓe ummoriiɓe baŋ-yoo-baŋ e leydi ndii kam e diiwaan oo fof, sabu mbaawka e ɓure cosnooɗo ngal oo, hono Ceerno Aamadu Muttaar Saako (1867/70-1934), gonnooɗo Qaadi (Ñaawoowo) diiwaan Ɓoggee tuggi 1905 haa nde o ruttii e joom makko e hitaande 1934.

Ekkol Ɓoggee jeyaa ko e ekkolaaji gadiiɗi e Muritani. O sosaa ko e hitaande 1908, kono o fuɗɗii gollaade tigi rigi ko e 1921-1922 sabu darnde afriknaajo gardinooɗo mo oo, tuggi 1922 haa 1952, hono Ndarnaajo biyeteeɗo Njawaar Saar. Jagge Muritani keewɗe caggal jeytaare Muritani ko ɗoon tutaa.

Kewuuji pinal e coftal ɓalli baaɗi no jaŋde e nder guurti (cours de vacances) e tiyaataar e gaaci e basket ball, ekn, kam e golle nafoore renndo (jokkere enɗam) meeɗaa seerde e yuɓɓineede e wuro hee. Nde wonnoo ɗee golle ina tiiɗnoo sukaaɓe wuro ngoo no feewi, ene saɗnoo yiyde almuuɓe walla sanɗaaji wuro ngoo waɗoytunooɓe guurti mum en banngeeji goɗɗi ko wonaa Ɓoggee.

  • Nokku wiɗto e heblo safaara jawdi

Hanki, e nder duuɓi sappooji limtinɗi haa nde Muritani heɓti hoore mum, haa teeŋti noon hakkunde golwole adunayankooje ɗiɗi ɗee, Ɓoggee ene jeyanoo e nokkuuji ɗiɗi e nder hirnaange Afrik toppitinooɗi wiɗto e njiilawu e heblo safaara e feso jawdi kam e heblo haralleeɓe mum (nokku goɗɗo oo walla duɗal goɗngal ngal wonnoo ko e wuro Dogondoutchi to leydi Niiseer); Bosori Ɓoggee, e ballondiral e ngaal duɗal, ko kañum heblatnoo tewbuuli neldetenooɗi to Farayse, haa teeŋti noon e sahaa wolde adunayankoore adannde e ɗimmere.

  • Nokku wiɗto e njiilawu ko faati e ndema

E hitaande 1910, Sardiŋŋe ƴeewndo sosaama e Ɓoggee. Gila ndeen, perefeeji hono ardinanooɓe falnde ndee haa e yonta jeytaare leydi ndii toppitiima sardiŋŋe oo no haanirta nii. Sardiŋŋe oo, kam e leɗɗe falambuyaaji ɗi piindi mboɗeeri gaawanooɗi e pom hee, e laabi, e nokkuuji laamu, ina ŋarɗinnoo (njooɗnunoo) wuro ngoo no feewi (haa jannguɓe farayse mbaɗti yimde ɗum e nder jime mum en). 

Gila e hitaande 1911, nokku (sarwiis) toppitinooɗo geɗe ndema e nder nokku hee ene ƴeewndotonoo ndema maaro beeli, nde wonnoo eɗum sarinoo e diiwaan Ɓoggee hee. Ko oon sarwiis kadi halfinanoo ngalɗoo donŋngal teddungal hono naatnugol ndema maaro kesa e nder Muritani, tuggi hitaande 1965 : o fuɗɗii jarribaade ɗum ko to Daarel Barka e Bakaw e Wenndiŋ, oon sahaa ɗii nokkuuji fof jeyanoo ko e njiimaandi falnde Ɓoggee.

 

  • Deestagol wuro Ɓoggee

Wuro Ɓoggee ɓamtaaki e nder duuɓi noogaas dewɗi e jeytaare leydi ndii. Hay so tawii engo jeyaa e wonde e gure laamorɗe ɓurɗe heewde yimɓe e leydi ndii (nde jiimnoo ko nokku ummiiɗo gila Daar el Barka haa Mbaañ), nde alaano njogitaje mahaaɗe ngam faggudu walla goɗɗum. Ko woodnoo ɗoon ko ne yeebaa, helaa walla yani : hono safrorde ndee (dispaaseer), duɗal nehngo jawdi (élevage), ekkol jaŋde leslesre, sardiŋŋe jarriborɗo, duttorɗe njuɓɓudi laamu, ekon. Yanti heen ko  luure e pecce hakkunde yimɓe nokku oo jooɗtoriiɓe geɗe dawrugol (politik). Nii woni wuro ngoo deestii ko juuti. Kono sukaaɓe ɓee kam en ceeraani e jokkude e wuurnude golle pinal e nder wuro he.

  • Wuro wonngo e ƴellitaade

Tuggi e kitaale 1980, yiyaama e Ɓoggee kam e gure catiiɗe ɗum waylowaylooji keewɗi : hono compugol e puɗɗagol ngesa maaro Kolangal Ɓoggee; naatgol kuuraa (jaynagol wuro ngoo), baɗgol gudroŋ e laawol Ɓoggee-Eeleega kam e laawol Ɓoggee-Kayhayɗi, e ko ɓooyaani ko e laawol Ɓoggee-Rooso; ƴellitgol ndema  sewo-sewo wonande rewɓe ɓee; naatgol telefon portaabe e internet; compugol bankeeji e wuro hee ; cosgol duɗal heblo wonande hoɗɓe e nokkuuji dowri; compugol duɗal heblo mecce e karallaagal; compugol nokku ngam renndinde (ƴeftude) kocce; compugol pelle ballondiral e ñamaale kaalis; jettagol kuuraa Manantali (OMVS); garaangal e nokku hee pelle keewɗe ɗe ngonaa laamuyankooje (ONG) toppitiiɗe ƴellitaare e nokku hee; softeende sukaaɓe nokku oo, ekon.

Hannde oo, wuro ngoo fof e wondude caɗeele (gallugol ndema maaro, teddeendi ñamaale e dow koye remooɓe, caɗeele cellal haa arti e ñawu jontinooje ngonngu  sabaabu gadano maayɗeele e nokku hee, baasgol woodde lopitaal e nokku hee), ɗum haɗaani Ɓoggee tijjaade janngo moƴƴo, e fawaade e ngonka nokku oo to bannge leydi, e fawaaade ko yiyaa e wuro ngoo to bannge ɓure e mbaawkaaji e waylowaylooji.

Nuwaasoot, ñalnde 30 oktoobar 2012
Aamadu Umar Jah, porfesoor gonɗo e alateret
Fulo : Bookara Aamadu Bah e Aamadu Umaar Jah