Mammadu Sammba Joop yahdii e teddungal

0
2473

 

“Miin, pulaar jaranii kam karwaas, kasoo e kasaŋka ; ko pulaar ɓurani mi hoore am, neene am, baaba am, ɓiɗɗo am. So pulaar wuurii, ngenndi men wuura ; so pulaar maayii, ndi falja. Ndeke ɗemngal famɗaani e leñol e renndo, ko kanngal ɓamtirtee, ko kanngal lesɗinirtee, boomirtee leñol.”

 

“Miin, pulaar jaranii kam karwaas, kasoo e kasaŋka ; ko pulaar ɓurani mi hoore am, neene am, baaba am, ɓiɗɗo am. So pulaar wuurii, ngenndi men wuura ; so pulaar maayii, ndi falja. Ndeke ɗemngal famɗaani e leñol e renndo, ko kanngal ɓamtirtee, ko kanngal lesɗinirtee, boomirtee leñol.”

“Kala ko mawni famɗittu ; kala ko famɗi ene wuuri, toppitaa, mawnat. Aduna ko sippiro, ko gorle, ko goobe jiile. So won ko neɗɗo goongɗini, yo o niiɓ e fiɓnde makko. Ko ndimaagu ɓuri ngalu. Galo mo riiwtataa fenaande, wallittaa tooñaabe, ngalu mum ene nefnii. Ganndo mo heedanaani goonga, jeyba mum, wutte mum, wuttulo mum, oto mum, galle mum, haarannde mum e haarannde ɓurani ɗum huunde fof ; ganndo mo faalaaka so wonaa nguurndam mbelɗam ɗam, ganndo mo wallataa miskineeɓe, oon, ganndal mum ko jiiba, so wonaa dutal hatojinaani e mum.”

Fooyre Ɓamtaare ina yaltina on ɗo konngol udditirgol deftere Murtuɗo wiyetende «Wullaango boolumbal», nde ARED muultinoo hitaande 2002.

_________________

 

“Ndeeɗoo deftere, jubbannde e jime am pulaar ɗe ARED muuli, ari ko e sahaa mum. Mi winndii, firii defte keewɗe, nde wonnoo ɗum ɗabbi ko ngalu keewngu, doombi e come ndakmitiima e majje. Gila nde puɗɗii-mi waɗde jime e ɗemngal pulaar e hitaande 1973, ko e leppi haala tlan ɗe loowetenoo, ɗe caree, ɗe caakee, kañum e denndaangal jeewte limtilimtinɗe de mbaɗatnoo-mi to Moritani, Senegaal, Gammbi, Burkinaa Faaso, to Farayse, Holannde, Belsik, Espaan, Itali, ekn.

Miin, pulaar jaranii kam karwaas, kasoo e kasaŋka ; ko pulaar ɓurani mi hoore am, neene am, baaba am, ɓiɗɗo am. So pulaar wuurii, ngenndi men wuura ; so pulaar maayii, ndi falja. Ndeke ɗemngal famɗaani e leñol e renndo, ko kanngal ɓamtirtee, ko kanngal lesɗinirtee, boomirtee leñol.

Kala ko mawni famɗittu ; kala ko famɗi ene wuuri, toppitaa, mawnat. Aduna ko sippiro, ko gorle, ko goobe jiile. So won ko neɗɗo goongɗini, yo o niiɓ e fiɓnde makko. Ko ndimaagu ɓuri ngalu. Galo mo riiwtataa fenaande, wallittaa tooñaabe, ngalu mum ene nefnii. Ganndo mo heedanaani goonga, jawba mum, wutte mum, wuttulo mum, oto mum, galle mum, haarannde mum e haarannde ɓurani ɗum huunde fof ; ganndo mo faalaaka so wonaa nguurndam mbelɗam ɗam, ganndo mo wallataa miskineeɓe, oon, ganndal mum ko jiiba, so wonaa dutal hatojinaani e mum.

Neɗɗo ene waawi wonde haaside, kono leñol e leydi mbaawaa wonde haasideeji. Kala ko ndi walla ko ngol waɗanaa yejjittaake. Ko annduɓe e alɗuɓe e naalaŋkooɓe e jaambareeɓe darodinooɓe e tooñaaɓe mbayli aduna oo.

Konngol ko semmbe, ene bonna ko fetel waawaa bonnude, ene feewna ko kural waawaa feewnude. Ko ɗum waɗi jime haaliyaŋkooɓe sirŋinaniiɓe sañtude tooñannge, ko ɗe kaɓirɗe tookaaɗe. Ko ɗe nguura, naantorɗe, e kaɓtorɗe kala renndo. Renndo fof ene jogii haaliyaŋkooɓe mum e annduɓe mum dowrowɓe teskoraaɓe goongirantaagal.

Koli Tengella Bah, Sileymaani Baal, Umaral Fuutiyu’en, Alfaa Yaayaa Jallo’en, Usmaan Dan Fojo’en e wodɓe, ene njeyaa e hilifaaɓe ɓe ngenndi Pulaar yejjittaa. Wiktoor Higoo, Laamartiin, Laa Fonten, Deegool e woɗɓe ene njeyaa e ɓe Faraysenaaɓe tuugnortoo. Gogol, Puskiin, Mayakowsoki, Goorki, Taras Geregoriwitshe Shefcenko ko to leydi Riisi, ko hormaaɓe. Haaliyaŋkooɓe, naalaŋkooɓe nannduɓe e Baaba Maal’en to Senegaal, Felaa to Niseriyaa, Alfaa Bolonndii to Kootdiwaar, sukaaɓe Senegaalnaaɓe yimooɓe jimɗi “rap” ɗii, e woɗɓe to leyɗeele Wiyetnaam, Alseri, Palestiin, ekn., caaktii mette ɓittaaɓe, siiɓaabe, coftinii monaaɓe jattinanaade goonga.

Haaliyaŋkaagal ko leelewal ɓerɗe niɓɓiɗinaaɗe, ko pindinirgal hakkillaaji koomtaaɗi. Minen tuuyaaɓe wellitaare, teeɗantooɓe tiɗɗitaare, ko ngal gootal e njogitaaje amen, hono ngal wonirnoo njogitaari taaniraaɓe men, jiimanooɓe, dahanooɓe to leyɗeele woɗeeɓe, kaɓtorii jime mum’en paayondinde e nder aduna oo. Tijjaani Aan gooto e konuŋkoobe men mawɓe duttiiɗo saare goonga ene jeyanoo e wallitɓe en lollinde jime am ɗee e nder jeewte mum’en pindinooje : “Anndu; so a anndii, anndin.” Geggugol makko aduna oo, ko ɗum baasal mawngal haalpulareeɓe aduna o, ndeen yolnde ene foti sukkireede dental, golle, njuɓɓudi, himme. Taarik yejjittaa mo.

Ɗemɗe ngenndiije

Kala e nder aduna oo ɗo yimɓe mawnikinii, laamɓe mum’en canndolini kimmiri fawde ɗemngal mum en e dow ɗemde godde, du m jibini ko fitinaaji ɗi mbeeɓaani ñifde. Ko fitina ɗemɗe Dental Sowiyetik ngal. Ko kanngal addi jiiɓru hakkunde Korsenaaɓe, Breton’en ɓee, Oksitan’en, Baske’en, e ngenndiyagkooɓe Farayse ɓee. Korse’en ene kaɓanoo jeytaare duunde mum’en ngam añde ñifireede ɗemngal Farayse ngal.

Nduun jiiɓru layi to Espaaiï hakkunde haalooɓe ɗemngal Baske ɓee e haalooɓe Español. Ndu wifii to leydi Belsik hakkunde Falama’en e Wallon’en. Ndu yerɓini Kebek hakkunde Farayse’en e Engelenaaɓe. Ndu duniino Tamul’en to leydi Seylan Shik’en to Ennde, Añañaa’en to Sudan, Kirde’en to Irak, Beerbeer’en to Alseri e Marok, Tuwaareg’en to Maali e Niseer daranaade ɗemɗe mum’en.

Nduun duleendu fitina dalƴiniino leydi Niiseriyaa e hitaande 1968. Ko Kolonel Osukwu to Biyafra huɓɓunoo ndeen hare ngam saltaade kiiɗal ngenndi mum. Boneeji Ruwanndaa e Sayiir fof ko e majjum jeyaa. Ndee ñawannde ko adunayaŋkoore ; ko nde ñawu politik cafrirteengu safaara gabbitiiɗo e politik, kono wonaa waɗooɓe politik fof walla annduɓe fof kumpitii oon safaara. Nguun nawu wiyetee ko “naamndal ngenndiyaŋkeewal”. Mo anndaa ngal wallittaa e safaara maggal. Ko kanngal dalƴinnoo leyɗeele Orop ɗee fof gila e sahaa njilaŋkooɓe Kaarle Maksee en, Ferederik Engelse en, Lenin, Estalin’en, Roosaa Liksammbuur en. Dillere Irlannde ɓooyii, abbitii ko e maggal.

Rennduɓe huunde peccat, walla mbaɗa gooɓe jiile. Ko faamde min oo musiiba addanii min daraade e riiwtude ɗum. Laamuuji ɗii, faaydude ɗum en Lislaam e aarabaagal ene jeyaa kadi e ko ɓeydi tooñde min. Al quraana ko timmal ɓuri huunde fof kono ko ɗemɗe fof poti. Annebi kala nelaa ko e ɗemngal mum, etee ɗemngal kala ko semmbe kattanɗe saaktude ɓure Alla. Ko kaŋko tan jeyi, rokkirde mo o welaa, ngam o wiyi e Al quraana : “Ɗemɗe mon ɗee e goobuuji ɓalli mon ɗii, ko e maale Alla ɗum jeyaa.” Ko Alla waɗi maale mum rokki min, min mbeltii heen. Hol sabaabu woɗɓe ene mettina heen, njiɗa ittude min heen. Moƴƴinta koɗdigal ko kormondiral jojjanɗi.

En njaawataa ɓamtaade. Alaa e sago cosen Njuɓɓudi Afrikiyaŋkoori mbiy-miyaŋkooɓe ndarantoondi geɗe men kuuɓtidinɗe. Ɗemɗe men ene poti laamoreede e liggoreede. Kono ndeento-ɗen mejol ngol añɓe peewnani en ngol. Ɗemngal men fotaani jogaade abajadaaji ɗiɗi – ɓee tuugnoo e alkule laten ɗee, woɗɓe naftoroo alkule arab ɗee. Ko ɗum huunde leeltinoore. Ko alkule laten ɗee ɓuri yaajde e nder aduna o, ndeke ko kañje ɓurata en yaawde wallitde ɓultaade gannde  kese ɗee, ɗe  mbaɗtee e ɗe  haŋki, ɗe  cukkana  en  jolɗe tampinɗe en ɗee.

Leydi fof ene foti waɗde saggitorde ngaddiin mum. Caggitorɗe ngaddinaaji pulaar e fulfulde ɗïi fof mbaɗtee saggitorde wootere ɓurnde mawnude e alɗude e saggitorde pulaar nde ganndo Riisnaajo biyeteeɗo Subkow waɗnoo ndee. Ɗeen golle ene ɓeyda akɗinde e semmbinde ɗemngal men. Ngaddinaaji men poti, ko ɗi nafoore, kono ko pulaar woni yumma e baaba majji.

Kañji fof, ko Fuuta Tooro woni fooɓre majji. So ɗuum ɓennii, fotii ko annduɓe men ɓee nanondiri e no limto pulaar ngoo foti wowlireede. Jannguɗo farayse wowlira ɗe no alkule laten ɗee ; jannguɗo arab wowlira ɗe no arab nii. Ɗuum kadi ko e caɗeele jeyaa.

Pulaar ene jeyaa e ɗemɗe ɓurde ɓooyde, luggiɗde e yuɓɓude e ɗemɗe aduna ɗee fof, engal jogii noogaas e go’o lawirde ; so lawirɗe jeeɗiɗi fulfulde ɗee njantii heen, wona lawirɗe noogaas e jeetati. Hono majjum weeɓaani dañde e ɗemɗe winndere ndee fof. Ndeke ko semmbe kattanɗe roondaade kala gannde. Jannguɗo fof yo janngu ngal, o waɗta gannde makko e maggal, ko ɗum wonata lottundu ɓamtaare maggal.

Kaalen ngal e nder galleeji e boli e nder gollorɗe. Mbaɗen feere arani’en njiɗa ngal, naftoroo ngal. Sikke alaa engal ñisi, won e men mbinndataa helmere so wonaa peeñnina ɗaɗol, woɗɓe mbinndirta tan ko no haaldirtee nii. Engelenaaɓe ndañiino hono ɗeen caɗeele, annduɓe mum en ndenti, koybini ngal mum en. Tuubakooɓe farayse naŋtii e aada, calii hoybinde ngal mum en. Hannde ko engele woni ɗemngal gardingal ɗemɗe aduna ɗee fof.

Pulaar hoybinaaka tawo, kono ko kanngal woni ɗemngal jeegoɓal ɓurngal yaajde e ɗemɗe Afrik ɗee fof, (so arab, linngala, hawsaa, swahili, manndeŋ), ɓennii, ndeke so ngal woodii hoybineede, dogdu maggal yaawat. Alaa e sago pinal wuurtinee, ko moƴƴi koo hisnee, naftoree, ƴelliten neene e faggudu men, kiren e kala fannu heedtude yeeso daɗnoobe en.

Yowitaare e fawaare jibinta ko yawaare. Limoore ngenndi men ene mawni e Afrik, kono keewal men alaa ko ɗum nafi en tawo ; wadil noon ko keewal buubi, ngal yahdaani e hakkillantaagal. Ko enen ɓuri Israyeelnaaɓe e Shiin Taywannaaɓe heewde, kono ko kambe buri en bamtaade, etee ko enen buri be maaje ndiyam mbeldam, dunli ngalu iriingu e leydi e goɗɗum.

Hol ko saabii ɓafgol men ? Ene foti anndeede e safreede.

Enen ɓuri seereraaɓe  heewde, hannde ɓe  ndentii,  ɓe  mbaɗïi kawtal biyeteengal “Ndeflen,”, eɓe mbaɗa ko en mbaawaa waɗde.

Ko jolfo, Kalifa Ñas, arata Fuuta, o rentina fuutaŋkooɓe, o fodana ɓe ko o waɗataa. Woorti Baaba Maal e meccal makko ngal Alla ɓamti, alaa fuutaŋke goɗɗo baawɗo rentinde en. Ɗum wayi ko no ñaantaade ŋabba dow lekki nii.

Maayde Tijjaan Aan ndee, wootere e koode men mawɗe jalboore nde fiifataa, ene foti dunde en eeraade ko yaawi ngenndi men fof to dingiral pottitte ɓurngal mawnude, ko nanndi e fettirde fukubal Lewopool Sedaar Seŋoor to Ndakaaru, yimɓe yeewa hol no ɓe mbadata.

Hol no ɓe cafrirta caɗeele mbi’miyagkooɓe fof tawa alaa hare e taƴondiral e leƴƴi ɗi koɗdu-ɗen ɗii fof ? Alɗuɓe men, annduɓe men, naalaŋkooɓe men, ɓiɗɓe ngenndi men cunnoo caɗeele men, ƴeewa no ɗe cafrirtee, ɓe toɗɗoo hattanɓe roondaade donngal, yarlitiiɓe. Dariiɓe cemmbinee, mo daraaki ittee.

Ɗo e Senegaal, eɗen poti daranaade kawtal ngal pelle pulaar …. Ngal toppitoo ɗeen geɗe fof, e leydi ndii e Afrik. Ko yebaare men, waasde en sirŋinanaade ko nafata en koo, waasde yuɓɓinde koye men, ñiiɗde e fiɓnde wootere, leeltini en. Alaa oo ko o ɓiɗɗo cuurel walla cuural, ko kattanɗo jarlitiiɗo tan hatojinaa. Won geɗe ene kersinii e men no feewi. So pooɗondiral wooteeji ene mbaɗa e Senegaal, leƴƴi goɗɗi ɗii, gooto fof e rajo e telewisiyoŋ ene yiyee, ene nanee ene haala ɗemngal mum. Haalpulareeɓe ɓee kaalata ko wolof walla farayse, ɓe ngoppa ngal maɓɓe.

Hay so eɓe kaala ɗemɗe woɗɓe, yo ɓe ngidoro pulaar tawo. Ko heewi e haalpulareeɓe ɓe nganndaa karte woote, ɓe ngalaa ɗe, ɓe ngootataa, hay seeremɓe e hilifaaɓe mawɓe diine ; ɗum ko ustaare men. Seeremɓe men tedduɓe ene poti daraade, keɓa geɗal mum en rajo e telewisiyoŋ ; kamɓe ne, ɓe mbaɗta haalde e majjum, diine o e ɗemngal pulaar.

Tawde laamɓe ɓee ko e maɓɓe njowitii, yo ɓe mbiyi ɓe yo ɓe potndu ɗemɗe leydi ndi. Abdullaay Wad, mo killanten o, so o haalii wolof, yo o fir e ɗemɗe goɗɗe : so wonaa ɗum, wiyetee ko omo jinngana ngenndi makko. Kala haalpulaar pooɗantooɗo huunde e woote mo fasnaaki pulaar, woto en paale mo. Goɗɗo fof jiɗɗo huunde e men, kaaloowo ɗemngal mum mo wiyataa yo ɗum fire e ɗemngal men, hoto en toppito mo. So en tiiɗaaka koye men, woɗɓe pasnotaako en. En monaama baŋ-yoo-baŋ, hay to rajo e telewisiyoŋ leydi men. Rajooji ɗi ngonaa laamuyaŋkooji keɓaama, alaa heen tawo mo ndañ-ɗen ko faayodini ; ko ɗum aayaare mawnde.

So telewisiyoŋ yahii Fuuta, Jolof, Bunndu, Fuladu, tawi pulaar alaa heen geɗal, ko ɗum yoolanduru ngenndi men. Yoo seeremɓe men tedduɓe ɓee mbaɗtu naftoraade pulaar e mowludaaji ɗii e kutbaaji ɗii. Ceerno Boy, Ceerno Abdarahmaani Banaaji, Ceerno Baras to Ɓunndu, mbinndii jime keewɗe e pulaar, yo ɗe naftore. Almaddaa en ene ngoodi, yo beyti ɗii nguurtine. Yoo coñce pulaar haŋki ɗee mbiɗte, ɗe nguurtinee, gila e kerooɗe, kontimpaaji, leele, pekaan, dillere, fataŋ e goɗɗum. Ko Teen Yuusuf Gey winndunoo e majjum ko ene foti yaajneede.

Kawtal Mbiy-miyagkooɓe

Kawtal janngooɓe pulaar to Farayse ɓee, ko ɓe yarlitaniiɓe pulaar no feewi. Ko fuladunaaɓe rewɓe e worɓe wonnooɓe Bordoo ngidii lewlewtinde pulaar to Orop. Ɓe eerii mi to Pari, ngar-mi semmbinde ɓe. Alfaa Ibiraahiima Soh, gardinooɗo muulirde Nubia oo wallitiino pulaar no feewi. Ko liggotooɓe Bordoo ndenndini jawɗeele mum en, noddi haralleeɓe haalpulareeɓe wonnooɓe e Orop, kam e to leyɗeele aarabeeɓe, ngam tafde njuɓɓudi ƴellitoori ngenndi pulaar e nder winndere ndee.

Ko e 1981 Kawtal Janngooɓe Pulaar sosaa to Bordoo. Engal roondii yaakaare mawnde ; ngal dañii cate to Itali, Almaañ, to Amerik e to leyɗeele aarabeeɓe. Ballal maggal e ɓamtaare ɗemɗe men, ballal maggal e ɓamtooɓe pulaar, teeŋti noon e miin Murtuɗo Joob, ene teskinii. Oon bannge, catal Itali kam e Hoodere Pinal Pulaar to Amerik, eɗum fuŋŋinii. Ko ɗum waɗi ndee deftere ari ko wallitde ɗe, wallitde Pelle Ɓamtaare Pulaar Moritani e Senegaal e denndaangal dente e juɓɓule daraniiɓe ƴellitde ɗemngal pulaar e nder aduna oo.

Leeltinnoo jaŋde am to Pari, laamorgo leydi Farayse, ko semmbinde kawtal janngooɓe pulaar to leydi “Deegool”. Ko haalpulareeɓe darnunooɓe catal Bordoo, ngidii e Orop rokkude yeru moƴƴo jannginde ɗemɗe ngenndiije. Ko miin e wondiiɓe am, Abuu Bakri Dem e Yaayaa Jah, cosi cate Mante La Soli, Baranten, Haawur, Orleyan, Kompiyen, Montargis, Etampes. Ko miin semmbini ɗe, udditi cate Pari, Kerey, Boowee. Ko e innde fedde Binndi e Jaŋde – nde miin e ganndo Kameruunnaajo biyeteeɗo Mohammed Aliw Modiboo, jannginoowo pulaar to Sorbon, e Mammadu Alasan Bah e Alasan Caam e Jibi Mbooc e woɗɓe janngatnooɓe e iniwersiteeji Pari cosi -wallatnoo liggotooɓe haalpulaar en ɓee ; kono ko miin wonnoo ɓernde golle ɗee.

Sikke alaa won ko waɗaa haa wayli hakkillaaji. Kono ko heddii koo ɓuri heewde e saɗtude, waɗi noon ko laamuuji men ɗii njiɗaa ɗemɗe men, ɗi mballitaani e ɓamtaare majje. Ko haala ɓuri golle. Ko ɗum waɗi en potaani yowitaade e majji, soko e doole men.

En ɓamtotaako so en ndentaani, so en nganndaa ellaaji men, so en cafraani ɗi, so en ɗaɓɓanaani koye men peeje ɗe ɓamtorto-ɗen e nder njuɓɓudi mawndi, mbiyeten : Kawtal Pelle Pulaar Senegaal. Kala leydi e Afrik waɗa hono noon, ɗeen kawte njooɗodoo, tafa kawtal pulaar Afrik, tawde ɓesngu men ene sarii tuggude e Geec Altantik haa to Maayo Woɗeewo.

Ngootaagu Afrik yahdata ko e ngootaagu Mbiy-miyaŋkoobe ɓee fof, semmbinooɓe dental Afrik. Ndeen faandaare wammbataa ellaaji men mooreteeɗi, ɗi moretaake : mawnikinaare, ɓinngu baabaagu, haasidaagu, taƴ-enɗamaagal, dabare, mi-yiɗaa-tinaa-mi-yiɗaa-pinaa, salaade desondiral ɓiɗɓe men ɓe ngonaa fasiraaɓe, ekn.

Ñawu mawngu haalpulareeɓe, ko ɓe mbaawaa rentude sabu mawu-mawu maɓɓe ene ɓurti, hakkillantaagal maɓɓe ngenndiyaŋkeewal ene ŋakki. Ko kamɓe tigi ngoni añɓe koye maɓɓe. So ɓe cafraani ɗii ellaaji, ɓe cellataa. So ɓe paamaani nafooje ngenndi maɓɓe tigi, ɓe ndaranoo ɗe, ɓe mawnataa.

Ene jeyaa e caɗeele men duumagol majjere e humambinnaagal, gonɗum sabaabu baasal men, e keedtugol caggal leƴƴi goɗɗi ɗii. Ceertugol ngaddinaaji ngenndi men gila e Fuuta Tooro haa e Aadamaawa. En ngalaa njuɓɓudi Afrikiyaŋkoori, mbiy-miyaŋkooɓe diisnondirooɓe e ko ɓamtata en, semmbinta ngootaagu men, tekkina nanondiral men e hoɗdiiɓe men woɗɓe ɓee. Ngaari Caytu, Sheek Anta Joob anndinii en jiidigal ɓiɗɓe Afrik fof, ngal mi meeftataa saka ɓaafta. En ngalaa ɗowooɓe fellitɓe, e annduɓe daawe e peeje potɗe lelneede haa fiɓta saqqaaji men. Ngenndi jumpat e cazeele, so anndube mayri mbiyataa : “Hol no mbaɗaten ?”, ndi ɓamtotaako.

Hannde noon, hay fedde wootere pulaar waawaa kañum tan ƴellitde pulaar e Senegaal e Afrik. Ɓuri moƴƴude ko pelle goodɗe ɗe cosa kawtal pelle pulaar Senegaal. Ngal waɗanee njuɓɓudi golle e kala fannu, dañirɗe ɗaɓɓee, haralleeɓe toɗɗee, taƴre leydi mawnde dañee, ɓurnde Galle Pulaar Geejawaay mahee haa feewa, kaɓirɗe kese e jipporde hoɗɓe e keblirɗe waɗee heen, ngal difoo golle Senegaal fof, ngal wallita tuggude e Geec Atlantik haa e Maayo Woɗeewo kala leydi ɗo Mbiy-miyaŋkooɓe ngoni tafde kawtal mum. Ɗeen jiilirɗe kawte noddee e Ndakaaru, ɗe peewna yiilirde Afrikyaŋkoore “Kawtal Mbiy-mi”, darantoongal suggitde geɗe men fof.

Ngaal kawtal waɗataa politik ; ko alhaaliiji ɓiɓɓe men tan e ɓe Afrik ngal toppittoo, ngal joganoo en konngol e kaaldigal leƴƴi aduna ɗii, ngal feewna iniwersite (akademi) pulaar, ngal daranoo rajo e tele “Mbiy-mi” e Afrik fof. Ngal ƴellita ndema, awo, ngaynaaka, fitiramgollaagu ; ngal himmira heɓde ngalu timmungu njettinoowo faandaare men e kala fannu …

Mammadu Sammba Joop