Manndelaa, hono maa alaa !

0
2055

E nder ɗiiɗoo duuɓi 24 ɗi o yalti kasoo, innde Mandelaa jeyaa ko e inɗe ɓurɗe darjude e winndere ndee. Hay gooto waawaa limde tokaraaɓe makko walla boowe, maa pomuuji, laabi, maa pelle ekn .. inniraaɗi, walla innitotooɗi Manndelaa. Pelle biyeteeɗe « Madiba » ina keewi, hay caggal Afrik worgo.

Ko Desmond Tutu inniri mo « maande adunankoore beldital », woni «icône mondiale de la réconciliation». E nguurndam makko, Manndelaa ina dariinoo yo leyɗe ɓurɗe alɗuɗe e winndere ndee mballit Afrik.

Manndelaa ko neɗɗo mo tampataa

Caggal nde o woppi laamu e hitaande 1989, o wiyiino o fooftoytoo ko wuro ɗo o jibinanoo ɗoo, hono Qunu, ɗo o jogori wirneede ɗee, kono ɗuum laataaki. Sibu, o faati ko golle goɗɗe moƴƴere. O idii fof ko dogde e maslahaa to Burunndi, e lewru feebriyee 2000, o dañi heen wune nde tawnoo haɓatnooɓe toon ɓee ko kanko tan mbaawnoo heɗanaade. Nii woni nanondiral siifaama toon e lewru ut 2000.

0 seeraani kadi, caggal ɗuum, naatde e fiyakuuji winndere ndee, yeru, e hitaande 2001, alaa ko o heddani njangu Amerik e Irak. O wiyi « Wasinton woni ko e jiiɓde wiindere ndee».

O meeɗaa seerde e ñiŋde kadi pooɗondiral hakkunde leyɗe mawɗe ɗee, sibu, e wiyde makko, ko telɓinooje deeƴre hakkunde Israayiil e Palestiin : « So Dental Amerik sakkii feere ngam ñawndude luural ngal, Farayse ara sawndina ɗoon feere mum ngam telɓinde ndeya ; Riis enne ngadda feere woɗnde ngam telɓinde ɗeya ». 

Hono no mbiyruno-ɗen, Mandelaa tampataa, haaɓataa, tawde tan ko ko fayti e ndimaagu e nuunɗal, Manndelaa wonaa jejjitoowo ñamaande moƴƴere. Yeru mum, ko e hitaande 1998, o ɗeŋƴaaki haalande Bil Kilinton goonga, tawi ina ari mo njillu, o wiyi : « ngidii-mi fof bismaade ɗooyene e ndiiɗoo leydi ko Fidel Kastroo … Mi bismiima kadi ɓiy neene am Muammaar Kaddaafi … Waɗi mi waɗde ɗuum, ko aada amen ina bonni woppude walla yejjitde neɗɗo ballitnooɗo ma e tuma nde ngon-ɗaa e caɗeele ɓurɗe fof mawnude e nguurndam maa ». O siftini ɗum wonde e oon sahaa, Wasinton heedannoo ko laamu paltoor.

« Mi wonaa nulaaɗo, ko mi neɗɗo no yimɓe fof nii, mo kewuuji ɗi ngaadoraaka keedni yeeso tan». Hay so tawii, won ko woni heen goonga, sibu e daawal hakkunde ngal, ngenndiyankooɓe heewɓe njibinaama, leyɗe keewɗe ndimɗii (Sammbi, Tansaani, Malawi, Anngolaa, Mosammbik …), ittataa hono Manndelaa jibinaaka tawo e duunde hee, e winndere ndee fof nii. Ɗeeɗoo leyɗe ɗe limtu-ɗen dow ɗee, mballitiino no feewi ANC, sibu ko toon luuñcittonoo e nder hare mum e Apartaayd. Nde Manndelaa naati Kasoo, lomtii mo e gardagol hare ndee ko Oliwiyee Tammboo. Nde tawnoo e oon sahaa hare hakkunde “fuɗnaange e hirnaange” ina wuli jaw, Dental Sowiyet en e Kubaa mballitii ANC to bannge njogitaari.

Ko Manndelaa koo, ko dokke Alla.

Nde o woppitaa ñalnde 11 feebariyee 1990, tawi renndo Afrik worgo bonii : maayde walla warde, rufde ƴiiƴam, waagaade neɗɗo, denndaangal geɗe neegre ñiɓiima e aadaaji ɓesngu Afrik worgo; ko ittata ɗum e oo neesu ina saɗti sanne. Ko maa joom mum en malee dañde neɗɗo bayɗo no Madiba nii. Ɗoo ne kadi, o sooynaani jikke, sibu nde o yalti kasoo tan, ko ndeen hare o huccani : Ñalnde 26 feebariyee 1990, o wiyi yimɓe makko «mberlo-ɗee fetelaaji mon, paakaaji mon e silameeje mon e jammbe mon e geec ». Ɗum ɗoon noon o huccinaani ɗum tan e haɓatnooɓe e Apartaayd, konngol ngol ina joopii kadi kareeli ndernderi hakkunde ANC e Inkata mo Gatsaa Butelesi. Ɓooytaani o habri wonde ANC yowii hare jogitiinde, woni joɗɗinii petelaaji. De Klerk to bannge mum, habri, ñalnde 30 suwee 1991, joofgol Apartaayd. Ñalnde 20 desammbar, joɗnde mawnde udditi to Johaanesburg ngam sompude Afrik worgo keso.

Heewɓe e yahdiiɓe Manndelaa mbiyatnoo ko « ɗum waawaa wonde », so ɓe cifoo De Klerk, ɓe mbiya « oo gorko ko keñiiɗo no feewi, ɗum waawaa gasde, waawaa wonde, ittude apartaayde nii tan, ɗum aaɓnotaako ». Kono, ellee kadi Manndelaa ɓuri heñaade. Ko laaɓi heen tan, golle maɓɓe njahdii. Manndelaa fiilaa hooreejo ANC ko e sulyee 1991. Ñalnde 17 mars 1992, fotde 68,7% raneeɓe leydi ndii ndokki Deklerk hoolaare jokkude haaldude e ANC. Nii woni oon ne habri wonde maa woote demokaraasiije mbaɗe e leydi hee « ko idii abriil 1994 so leelii ». Manndelaa ne to bannge mum, e settaammbar 1993, eerii Fedde ngenndiije nde fawtata kuuge fawnoo e leydi ndii. Ñalnde 15 oktoobar 1993, tuubaako daneejo gonɗo e firtude Apartaayd, hono Deklerk, e ɓaleejo mahoowo renndo leƴƴileƴƴinngo, renndo ngoo goobuuji keewɗi, renndo timtimol, hono Manndelaa, keɓdi njeenaari Nobel.

E maayirɗe hitaande ndee, Goomu ciynoowu e mudda naatni ɓaleeɓe e ardorde fiyakuuji leydi ndii, leeɗe ɗo ɓaleeɓe nduuñanoo pusaa. Ñalnde 10 mee 1994, Manndelaa fiilaa persidaa Afrik Worgo. E nder diskuur makko, o wiyi «Ooɗoo musiiba cabbinnooɗo e ndiiɗoo leydi ko juuti, foti jibinde ko renndo ngo winndere ndee waɗtata yeeɓde». E guwarnama makko gadano alaa jejjitaaɗo, Gatsaa Butelesi waɗaa kalifu geɗe nder leydi, kam fof e heewde bonanndeeji.

E darorɗe 1995, sankaare mawɗo parti kominist e konu ANC (Umkhonto we Siɗwe = fedde baafal ngenndi), hono Joe Slovo (tuubaako daneejo), waɗanaa feeto ngenndiiwo. Joe Slovo ko ngenndiyanke mawɗo wonnoo, haa ko Apartaayde, sabu mum sekande mo, wari jom suudu makko (Ruth First), e hitaande 1986.

Ko Manndelaa wiynoo « baasal ɓurtungal e ɓurondire nefniiɗe ngoni musiiba ɓurɗo bonɗe e nder yonta men hannde ; yantude e njiyaagu e paltoor ». Hannde dey, innde Manndelaa ndee tan, ina yona e jibinde ɗamaawu ndimaagu e jam e kisal e hakkilaaji yimɓe heewɓe. Jaaraama Madibaa.

Leydi suɗii ma leppi teddungal.

Bookara Aamadu Bah