Mbootu, kullel kaawisaaji

0
2399
Le_lait_de_cafard_serait-b3bb57c6fc092818c718409823aae848.jpg

Ndeen, luural alaa “mbootu ko koɗdiiɗo bonɗo”! Caggal ɗuum wiyaa, ahaa, mbootu ina waawi waɗtude nafde sibu won ko ɓulata e mum ina waawi ɓurde safaara biyeeɗo antibiyotik oo moƴƴude, jooni kadi ko haala “kosam mboou, nguura ɓurka moƴƴude” haa  ko annduɓe ina miijo ñemtinde ɗam ngam wuurnirde yimɓe…

Ndeen, luural alaa “mbootu ko koɗdiiɗo bonɗo”! Caggal ɗuum wiyaa, ahaa, mbootu ina waawi waɗtude nafde sibu won ko ɓulata e mum ina waawi ɓurde safaara biyeeɗo antibiyotik oo moƴƴude, jooni kadi ko haala “kosam mboou, nguura ɓurka moƴƴude” haa  ko annduɓe ina miijo ñemtinde ɗam ngam wuurnirde yimɓe…

Hol ko addi haala mbootu saka kosam mbootu ? Miɗo anndi maa wood looƴiiɓe, maa wood furƴinɓe, maa wood bismiiɓe, maa wood dartinɓe taro mum en, ina mbiya « kocce no mbayi heewde nii fof, hol ko yimɓe ƴeewoyi ɗum haa e booti ? Kono seese tan, ko e haala tawo ɗum haaɗi. Kono ko haala potka waɗteede hakkille sibu ummii ko e wiɗto (walla teskuya) annduɓe gollotooɓe to  Duɗal ganndal gootal to Inndo (Institute for Stem Cell Biology and Regenerative Medicine) teskii ɗum.

Hol no ɗum ardi e maɓɓe ?

Ɓe ngidii ko teskaade wonde ɓikkon leñol kafaruuji biyeteengol “Diploptera punctata” ngol nganndu-ɗaa ɓikkon mum mawnata ko e nder reedu yummum en hade mum en jibineede (koowooje keesnoo ko ɓoccinde) ɓuri yaawde mawnude e ɓikkon leƴƴi kafaruuji goɗɗi ɗii. Ɓi njiɗi laaɓeede ko saabii ɗum e hol ɗam kosam waadi e kosam neɗɗo walla nagge walla kosam na’i ladde (buffle). Ɓe ƴeewi nguura makkon, hono ɓulam ndeelam yummiraaɓe ɓee nguurnirta kon ɗam. Ɓe tawi aɗa alɗi no feewi e geɗe guurnooje biyeteeɗe poroteyiin kam e nebam e suukara ekn. Ɓe tawi hono « nguura mbayka nii timmude anndaaka tawo ».

Jooni noon ngam ɓeydaade laaɓeede, ɓe peewni ɗam e nder laboratuwaar. Ɗum noon oɗon mbaawi hankadi deeƴde, sibu hay gooto e mon jogoraani wiyoyeede yo ɓiroy kafaar, walla “ɗam kosam ummii ko e ‘enɗi’ kafaruuji”.

Booti noon njeyaa ko e kullon kon Alla waɗi kaawisaaji keewɗi, ko wayii no : tiiɗgol wonki (mbootu ina waawi daɗde e kalital bommbo nikleyeer)… E hitaande 2010, Fooyre ƴettitiino kadi kabaaru ganndal biynooɗo wonde booti ina mbaɗi geɗel ɓurngel leɗɗe cafrooje biyeteeɗe antibiotik ɗee moƴƴude…

En meeɗii winndude e wootere e tonngooɗe Fooyre (kitaale 80) “booti, hoɗdiiɓe bonɓe, hoto njurmo-ɗee !” kono, miɗo sikki tan, gila ndeen faade hannde won yitere woɗnde puɗɗi-ɗen waɗtude ƴeewrude ɗi !

BAB