Mobbooji battamboniiji

0
1615

Wonaa ɓeydagol nguleeki weeyo, wonaa majjugol ñaaki, wonaa «apofis», wonaa hay gootal e ɗee geɗe jogori saabaade darnga. Jogori saabaade darnga ko mobbooji pattamboniiji jogorɗi ardude e beñcitagol gulli ngesa sulɗeewa. Ko ɗum firti ? Oɗon nganndi sulɗaande, oɗon nganndi ina fooɗa,haa arti noon e njamndi. Tee sulɗaande ko gulli ɗiɗi waɗi. Eɗen mbaawi hoolkisaade ɗum : so a helii sulɗaande (walla a ƴettii culɗaane ɗiɗi), ina waɗi heen banngeeji ɗiɗi so kuccondiraama, pooɗondirat, ina waɗi heen banngeeji so kuccondiraama, ndiiwtondirat, no dimle kuuraa mbaɗdata nii. Tagofeere men nde, hono Leydi, ina jogii ngesa sulɗeewa, woni nokku ɗo fooɗo mum sulɗeewo yettotoo. Gulli baan ngesa sulɗeewa ko rewo e worgo* ; woni wiyee wuddu sulɗeewo rewo e wuddu sulɗeewo worgo. Seede mum, ko ko wiyetee «busol» ko : aɗa anndi «busol» waɗi ko jamngel sulɗaande : so o deeƴii, lelngo jamngel ngel ko rewo-worgo* (yeru, hoore huccita rewo, laaci huccita worgo). Ko ɗum addani «busol» huutoreede ngam anndude to rewo heedti.

Ɗum noon, mbiy-ɗen so gulli ngesa sulɗeewa ba, mbeñcitiima, ɗum ina jibina mbayliigaaji weeyo kulɓiniiɗi, caabotooɗi musibbaaji bonɗi ko wayi no mobbooji kataa, yeru mobbooru wiyeteendu Yasi wuttunoondu e Ostaraali, ndu njaaweendi mum yettinoo 300km e waktu kala (300km/w). Kono, e wiyde jaaynde “Salem News”, nduun boom ko jam, sibu mobbooji garooji ɗi maa njetto 600km/w !!! Ɗiin noon, alaa ko ngoppata, mobbat kala ko potti, gila e leɗɗe, koɗorɗe, jawdi, … fof wonta karawal !!!

“Ɗiin mobbooji maa mboom ndema winndere ndee, heegeeji bonɗi loma yolnde, kono ma ɗi mbaylu kadi keeri tufɗe, ɗi mbooma gure e cahe mawɗe, ngoppa capanɗe miliyoŋaaji neɗɗo e boowal, ngalaa ɗo ɗuhii. Ma ɗi mboom won ɗiin renndooji e pine kam e leyɗe no ngoorunoo, leyɗe keddiiɗe ɗe ngona e haɓde”.

Kaaɗoo haala kulɓiniika wonaa daarol, ka tuugii ko e wiɗtooji ɓurɗi fof senaade. Ganndo danemarkenaajo ko fayti e Seofiisik (géophysique) biyeteeɗo Mads Faurschou Knudsen, wiɗtii geɗe ngesa sulɗeewa leydi no woorunoo e kitaale 5 000 jawtuɗe ɗe … O goongɗinii wonde caafe jiryiirɗe kammu ina njogii batte e ngonka weeyo. Ndaa noon, ina jeyaa e nafooje ngesa sulɗeewa leydi seɗde ɗeen caafe doondiiɗe semmbe mawɗo.

Kono annduɓe Faraysenaaɓe e Kanadaanaaɓe ndallinii wonde ngesa sulɗeewa leydi woni ko e ustaade no feewi : e nder duuɓi capanɗe joy, semmbe makka ustiima fotde 10%. So ɗum jokkii dartaaki (tee dartotaako), ɗum yuumtata ko e beñcitagol gulli sulɗeeji leydi, e wiyde Gauthier Hulot, ganndo gonɗo to Institut Globe de Paris.

“Wonaa ngesa sulɗeewa ɓodata feewde worgo, ngo worgo ngo ɓoda fayde rewo, alaa, ko doole ngesa sulɗeewa ba ustotoo. Ko gulli rewo e worgo sulɗaande keewɗi peeñata, ngona e yirlaade haa wuddu rewo heedta worgo, ndu worgo ndu heedta rewo”.

Won wiɗto waɗaango e hitaande 2009 hollitngo wonde wuddu rewo ndu fuɗɗiima dirtude ummaade rewo Kanadaa feewde Riisi fotde 65km hitaande kala.

Kono hoto paayee, ngool beñcitagol gulli sulɗaande ina ɗaɓɓi ujunnaaji ujunnaaji hitaande. E ngaal daawal noon, ngesa sulɗeewa leydi ma waɗtu siyde, woppa caafe kammu e kaanabbe naange ɓenna, huunde hulaande ina waawi addude ñawbuuli walla cumam (irradiations) ɓalli. Baylagol tiindo ngesa sulɗeewa leydi ina waawi kadi jogaade batte goɗɗe, ko wayi no wemjinde ndiwri eggoori ɗi nganndu-ɗaa ko ngoon fooɗo ɗowata ɗum en e ɗanle mum en juutɗe ɗe.

Ƴoogirde : Slate.fr / Fulo : BAB

 

Kelmeendi

Ngesa sulɗeewa :            champ magnétique

Wuddu sulɗeewu :           pôle magnétique

Caafe jiryiirɗe : rayons galactiques

Kaanabbe naange :          vents solaires

Ɓetal :   dimension

Ɓete tati :           3D (ɓetal tekkeendi)

Moƴƴude hakkille : waawde siftorde, famɗude ko yejjitta …

Welde hakkille : yaawde faamde e yaawde nanngude e hakkille

Ndokkee en miijooji mon e ndii kelmeendi