Ndiwoowa Soyous yahii jipporde ISS

0
3429

Laana weeyo Riisi mbiyeteeka Soyouz diwii ñalnde aljumaa 27 marse 2015 ina tiindii jipporde weeyo wiyeteende ISS (Station Spatiale Internationale : Jipporde Weeyo Hakkunde leyɗe) ina jolni weeyankooɓe ɗiɗo riisnaaɓe e weeyanke gooto ameriknaajo, tawi heen ɗiɗo ina poti wonde toon balɗe 342, woni hitaande huurnde, huunde nde meeɗaa waɗde. Ɓe mbaɗi ko waktuuji 5 e 51 hojom e laawol, ɗum woni ɓe njettii to jipporde weeyo (Station spatiale) too, ko weetndoogo aset 28 marse 2015.

Laana weeyo Riisi mbiyeteeka Soyouz diwii ñalnde aljumaa 27 marse 2015 ina tiindii jipporde weeyo wiyeteende ISS (Station Spatiale Internationale : Jipporde Weeyo Hakkunde leyɗe) ina jolni weeyankooɓe ɗiɗo riisnaaɓe e weeyanke gooto ameriknaajo, tawi heen ɗiɗo ina poti wonde toon balɗe 342, woni hitaande huurnde, huunde nde meeɗaa waɗde. Ɓe mbaɗi ko waktuuji 5 e 51 hojom e laawol, ɗum woni ɓe njettii to jipporde weeyo (Station spatiale) too, ko weetndoogo aset 28 marse 2015.

  Tato yahɓe toon jooni ɓee, tawtoyii toon tato woɗɓe (Gorko riisnaajo gooto, debbo italinaajo gooto ina wiyee Samantha, gorko ameriknaajo gooto), fotɓe tellitaade (walla ŋabbitde) e leydi men hee, e lewru mee nduuɗo (mee 2015). Faandaare ngalɗoo ɗanngal ko « ko waɗde ɓetooje e wiɗtooji paatuɗi e cellal ngam heblanaade ɗanle koɗooje nder weeyo ko juuti ». Amerik nii ina anniyii neldude neɗɗo feewde tagofeere Mars (hoodere jaayre) hedde 2030 (ɗoo e duuɓi 15). Haa e ooɗoo sahaa, ko riisnaajo biyeteeɗo Valeri Poliakov ɓuri ɓooyde e nder weeyo, sibu o waɗii toon lebbi 14 deggondirɗi e nder jipporde weeyo Riisi wiyetenoonde MIR, hakkunde 1994 e 1995. Gila nde jipporde ndee fuɗɗii taaraade Leydi e hitaande 1998, ko Riisi e Amerik (mo Obama) njogii geɗe mayre kala, e nder nanondiral. Ma a taw, ko e oo fannu tan leyɗe ɗiɗi ɗee nanondiri, meeɗaa lurdu.

  • Jipporde weeyo hakkunde leyɗe  “ISS”

Jipporde weeyo hakkunde leyɗe, hono ISS (woni e engele International Space Station) walla Station spatiale internationale e farayse, ko laana mawka, koɗaaka, taarotooka leydi, mbaɗiraaka wiɗtooji ganndal nder weeyo. Ko NASA (Nokku Amerik toppitiiɗo ko faati e weeyo) fuɗɗi miijo ngoo, kono, e oo sahaa ko leyɗe keewɗe (15 leydi) ngollondirta heen, haa teeŋti noon e Riisi, leydi idiindi mahde jipporde weeyo, ɗum noon njogiindi heen humpito mawngo. Ina heen kadi Kanadaa e Japon… Nde fuɗɗii renndineede nder weeyo ko e hitaande 1998. Sahaa e sahaa kala ndiwoowa Soyouz ina nawa toon yimɓe, artira woɗɓe… Ka foti gasde renndineede ko e 2017. ISS woni huunde ɓurnde mawnude nde neɗɗo tafi, weeyoore e dow Leydi. Njuuteendi jipporde ndee ko meeteruuji 110, njaajeendi ndii ko 74 meeteer, tooweeki (tekkeendi) kii ko 30 meeteer, ñisgol ngol ko hedde 400 ton. Njaru mayre ko hedde 115 miliyaar dolaar (35 650 miliyaar ugiyya).

  • Jipporde weeyo “MIR”

MIR firata e Riisiire ko « jam ». MIR ko innde jipporde weeyo nde URSS neldunoo e weeyo e hitaande 1986. Kono nde jokki seŋeede geɗe goɗɗe (maheede walla renndineede) nder weeyo haa e hitaande 1996. Ko kayre woni jipporde adannde weeyo. Nde mahranoo ko waɗde hoolkisooji paatuɗi e ganndal nguurndam e ko ɓuri teewtude. Nde nde gasi maheede, e nder waɗi lompooɗi jeeɗiɗi. Tooweeki mayre ko hakkunde 296 e 421 kiloomeeteer. 104 weeyiyanke riisnaajo neldaama toon, ngoni toon dumunna. Caggal nde URSS fusi, Riisi udditanii leyɗe goɗɗe, hay ameriknaaɓe e saponnaaɓe njahii toon. Caggal nde ɓe kaljiti e jipporde hee, ɓe mbonni nde ñalnde 23 marse 2001.

Bookara Aamadu Bah