Ngonka ɗemɗe e leydi Burkina

0
3129

Burkina Faso ko leydi hirnaange Afrik, ɓilliinde hakkunde Mali (bannge rewo) e Niiseer (bannge fuɗnaange) e Beneŋ, Togo, Ganaa, e Koddiwaar (bannge worgo). Wertallo mayri ko 274 200 km². Burkina Faso firti ko « leydi nuunɗuɓe ». Jeyaaɓe Burkina mbiyetee ko burkinaabe.

Hade 4 ut 1984, Burkina wiyetenoo ko “Haute-Volta”.

Burkina Faso ko leydi hirnaange Afrik, ɓilliinde hakkunde Mali (bannge rewo) e Niiseer (bannge fuɗnaange) e Beneŋ, Togo, Ganaa, e Koddiwaar (bannge worgo). Wertallo mayri ko 274 200 km². Burkina Faso firti ko « leydi nuunɗuɓe ». Jeyaaɓe Burkina mbiyetee ko burkinaabe.

Hade 4 ut 1984, Burkina wiyetenoo ko “Haute-Volta”. Ndi innitiraa noon ko e laamu Tomas Sankara. Innde Burkinaa Faso ndee renndini ɗoo ko ɗemɗe tati kaaleteeɗe e leydi hee : moore e julaa e fulfulde. Burkina firata e ɗemngal moore ko « nuunɗal » ; Faso firata e ɗemngal julaa ko « leydi maa ngenndi ». Ina winndaa e nder Doosɗe leydi Burkinaa « yimɓe Burkina mbiyetee ko Burkinaabé ». « bé » (ɓe) ko e fulfulde ittaa, woni ɗemngal tataɓal ngal. Gila e ɗoo anniya ardinooɓe leydi ndii e oon sahaa feeñii : ɓamtude ɗemɗe ngenndiije e ngootaagu leydi mum en. So tawii leydi Gine maantinirnoo ko wiyeede « satoodoo (loonde)» Afrik hirnaange, Mali maantiniri gure mum ganniije… eɗen mbaawi wiyde Burkinaa kam ne, maantiniriino yiɗde ngenndaagu.

Ko ina abboo e 14 miliyoŋ fittaandu ina wuuri e ndii leydi, ɗum noon ndi jeyaa ko e leyɗe hirnaange Afirik ɓurɗe hoɗeede. E ndi heewi leƴƴi haa wooroo, sibu eɗi millee e capanɗe jeegom (60) haa capanɗe jeeɗiɗi (70) leñol.

Ina hiisee wonde 53% e Burkinaaɓe ko moosinkooɓe, hoɗɓe e nehaande (hakkunde) leydi ndii. Rewi heen ko “Gurmacce” en (7%) hoɗɓe fuɗnaange e Fulɓe (7,8% hedde miliyoŋ pullo) hoɗɓe bannge rewo… Heen leñol kala ina jogii ɗemngal mum keeringal.

E nder doosɗe leydi ndii, ko Farayse woni ɗemngal laawɗinangal, hay so tawii faamooɓe ngal ɓuraani 20%. Daliilu keewɗo rokkeede ko limtilimtingol ɗemɗe ɗee.

E nder ɗemɗe kaaleteeɗe e leyɗi ndii kala, ko tati heen tan keɓtinaa ko ɗemɗe ngenndiije. Ɗeen ngoni moore (moosi) e julaa e fulfulde. Ko ina tolnoo e nayaɓe 3 yimɓe ɓee ko kañje tati kaalata. Moore, ɗemngal Mosi en e Gurunsi en, ɓuri yaajde (53% yimɓe leydi ndii ina kaala ngal). E ngal haalee kadi to Ganaa, to Koddiwaar, e to Mali. Julaa, hono no innde mum hollitiri nii, ɓuri anndireede ko ɗemngal julaaɓe, ɗemngal njulaagu (haalooɓe ngal ko hedde 9%). Fulfulde (Pulaar) noon haalooɓe ɗum toon ko hedde 7%. Ko nii kuulal 35 leydi ndii dottiri ngonka ɗemɗe e leydi ndii :
1. Ɗemngal laawɗinangal ko Farayse
2. Maa sariya dottu hol no ɗemɗe ngenndiije ɗee ƴellitirtee, laawɗinirtee.

Kono alaa ko waylii gila ndeen e ngonka ɗemɗe ngenndiije ɗee. Ina gasa tawa ɗum waɗiraa tan ko deeƴnude daraniiɓe yo ɗemɗe leydi ndii njannge ɓee.

To parlemaa, ko Farayse tan huutortee. Ardiiɓe laamu kadi ko e maggal kaalata, hay so tawii noon kaaldata ko ɓesngu, maa firooɓe tawee. To bannge ñaawoore kadi ko noon. E nder njuɓɓudi laamu kadi ko Farayse tan. Sariya tŋ 013/96/ADP jowitiiɗo e jaŋde ko nii lelniri geɗe ɗee :
1. ɗemɗe jannginirɗe ko farayse e ɗemɗe ngenndiije
2. ɗemɗe goɗɗe ina kuutoree no fannu jaŋde nii

E nder tabitino noon, huunde ndee ina woɗɗi newaade. Ko ɓuri heewde e jarribooji naatnugol ɗemɗe ɗee e tippudi nehdi e jaŋde leydi ndii njuumtaani. Ko ɗum tagi ko farayse janngetee e duɗe laamu, gila e jaŋde leslesre haa e hakkundeere. Humambinnaagu ina yaaji e Burkinaa, sibu tolnoyiima e 80%- 90%. Burkinaa jeyaa ko e leyɗe worgo saharaa ɗo majjere (humambinnaagu) ɓuri tuddinde.

Ko wonaa ɗuum, jaŋde mawɓe ina woodi toon e nder 24 ɗemngal, haa teeŋti e moore e julaa e Fulfulde.

To bannge goɗɗo, Burkinaa jarribiima ko anndiraa “ekkolaaji ɗemɗiɗaagal” (école bilingues), walla “ekkolaaji cawndiiɗi” (écoles satellites), ekkolaaji ɗo sukaaɓe njanngata tawo e ɗemɗe ɗe muuyni wondude e farayse. Fulfulde ina jeyaa e ɗiin jarribooji. E nder “ekkolaaji cawndiiɗi” ɗii, ɗemɗe ngenndiije njanngetee heen tan ko e duuɓi tati gadani ɗii, tawi e nder ekkolaaji ɗemɗiɗaagal ɗii, ɗemɗe muuynaaɗe ɗee ina njanngee e daawal heblo ngoo kala.

To bannge jaayɗe noon, emisiyoŋaaji ina ngoodi to rajo e to tele, nder farayse e huunde e ɗemɗe ngenndiije (Fulfulde ina jeyaa heen).

Jaaynde winndaande ndee noon woodi tan ko e farayse.

E miijo yimɓe heewɓe, laamuuji Burkinaa meeɗaa toppitaade no fotiri nii ɗemɗe ngenndiije. Darnde maggu ko faati e ɗuum woɗɗondiraani e darnde koloñaal. Ndeen darnde noon sikke alaa wallitta ko farayse, bonnana ɗemɗe ngenndiije. Sibu “hay gootal e ɗemɗe ngenndiije gonɗe Burkinaa ɗee nanndaani e ƴellitoytooɗe, so wonaa ma a taw ɗemngal jula; hay ngaal ne, ko ɗoo e duuɓi seeɗa tan”. Ɓeydi bone kadi, ko ɗemɗiɗiiɓe (ɗemngal ngenndiwal/farayse) ɓee kala ɓuri horsinde ko farayse. Hay so tawii noon ko ɓuri miliyoŋaaji 6 e nder 12 ina kaalaa ɗemngal moore ngal e leydi hee, hay so tawii jula e fulfulde ko ɗemɗe taccikeeriije, Burkinaa waawaa laawɗinde ɗe e sawdinɗe farayse tawa umminaani caɗeele goɗɗe”.

Bookara Aamadu Bah