Njeenaari Nobel

0
1687

Njeenaari Nobel ko njeenaari adunakoori. Ndi fuɗɗii rokkiteede ko e hitaande 1901. Njeenaari ndi ina rokkee hitaande kala yimɓe « ɓeydanɓe winndere nde huunde » to bannge wiɗto, to bannge njiylawu ganndal, to bannge ɓeydugol ganndal, to bannge gollal coñce maantinngal, walla sabu darnde mum en ngam yiylaade jam e deeƴre, e fawaade e yiɗde Alfred Nobel, ganndo cosnooɗo dinamit (dynamite).

E teeminannde noogaas e go’oɓiire, njeenaari ndi rokketee ko e lewru oktoobar hitaande kala. Kewu dokkitgol o ko 10 desammbar, ñalawma Alfred Nobel saŋkinoo.

Alfred Nobel, inniraaɗo njeenaari ndi, jeyanoo ko leydi Sued (Suède). Nde o saŋkii omo ɗacci ngalu tolniingu e 32 miliyoŋ kaalis Sued (fotde miliyaar e 100 miliyoŋ uguiyya). Hade makko maayde o wasiyinoo ko ndiin jawdi yo sosre njuɓɓudi mbele ina rokka yimɓe seedtanaaɓe golle ɓeydanɗe winndere nde ganndal walla kisal e nder fannuuji joy garooji ɗi, njeenaari : deeƴre, jokkondiral, coñce, simii, ganndal tago, cellal e fiisik.

Ma on tesko wonde Matematik (ganndal hiisa) alaa ɗo : ina haawnii sibu Matematik woni yummum gannde Siyaas. Haala ina heewi heen, hay so tawii Alferd Nobel alaa ko wiyi heen.  Won wiyɓe wonde joopaa e njeenaari he, ko gannde « kuutorɗe », woni baawɗe huutoreede e nguurndam ; won wiyɓe ko sabu kiram hakkunde Alfred Nobel e matematisiyee biyeteeɗo Gosta Mittag Lefleer, mo o yiɗanaano njeenaari ndi, sibu mum ɗaftu mo debbo biyeteeɗo Sofii Hess (Sophie Hess) … Kono heewɓe ngoongɗinaani kaaɗoo haala.

Ɗum addani matematik sosaneede njeenaari keeriindi mbiyeteendi « Karaŋ Fields » e hitaande 1936, ndokketeendi duuɓi nay kala yimɓe nayo.  E hitaande 2003, laamu Norwees sosanii matematik njeenaari kesiri mbiyeteendi Abel (ngam mawninde hiisiyanke mawɗo biyeteeɗo Niels Henrik Abel (jibinanooɗo e hitaande 1802)). Ko laamɗo Norwees rokkata ndi e lewru Noowammbar, njaru mayri ko miliyoŋaaji 6 kaalis Norwees (hedde 730 000 ooroo).