Persidaa Muhammed Abdel Asiis : Henndu mbayliigu wuttii ?

0
1497

Gila ko ɓooyi yimɓe fof ina nganndi wonde jiilgol ngalu leydi Muritani wondaani e laaɓal, sabu, yeru, ɗeeɗoo geɗe : go’o, Muritani ko leydi ngaluɗundi : gila e oogirɗe (njamnndi e kiri e kaŋŋe ekn…), haa e liɗɗi (Muritani jeyaa ko e leyɗe winndere ndee ɓurɗe heewde liɗɗi), haa e leydi waalo moƴƴiri e geɗe goɗɗe. Ɗum fof ko wonande leydi ndi heewaani yimɓe, hedde miliyoŋaaji tati fat.

Ɗiɗi, yimɓe fof ina nganndi wonde, mo njoɓndi mum ɓuraani 50 000 UM walla boom hay so joom mum yoɓetenoo ko 300 000 UM lewru kala, so mahii huɓeere jaroore ko famɗi fof 50 miliyoŋ ugiyya, jogiima oto jaroowo miliyoŋaaji keewɗi (ɗiɗi haa noogaas e joy), ina anndaa wonde oon kaalis wonaa njoɓdi mum.

Ɗum noon maale nguyka jawdi laamu ko laaɓtuɗe e nder Muritani : ko gila e gardagol ngol feewaani, porlugol ngalu leydi, bonnugol jawdi buur, ballugol sosiyeteeji jananinkooji dusde ngalu leydi, heedi-heeda, taraafikyaagal denndaangal geɗe kaɗaaɗe, dognugol dewisaaji, ekn … Hannde, won doosiyee laamu ngu udditi, ko wayi no wiyde ina haɓoo porlugol ngalu leydi. Ɗuum, kala ngenndiyanke, miskineeɓe kala, mbaawata tan ko weltaade heen. Heddii, ko kala ko ina waɗee heen, tuugoo e nuunɗal, ɗooftoo laabi sariya, waasa wonde jamirooje laamu ɓole, walla neɗɗo gooto. Wiyaama wonde kaalis keewɗo dirtinaama to Kuuɓal kalfinanoongal haɓde e SIDA : ina moƴƴa wiɗto laaɓtungo waɗee, haa anndee hol baɗɗo hol ɗuum, laamu woppa ñaawoore golloroo laabi sariya.

Wiyaama wonde won ñamlanooɓe kaalis ndema, njoɓaani, laamu ngu taƴanii ɓe lajal yo ɓe njoɓ walla fawa e maɓɓe kuuge. Wonande ooɗoo doosiyee, persidaa Muhammed Abdel Asiis rokkii kalifu kalfinaaɗo ndema jamirooje mbele oon kaalis ñamlanooɗo, fotde miliyaaruuji 12 ugiyya ina yoɓee.

Huunde hulɓiniinde woni ɗo, sibu, ooɗoo kalis fotnoo ñamleede ko remooɓe, kono, ko ɓe keɓi heen ɓuraani, so heewii, miliyaar gooto ; ko heddii koo fof naati ko e jiifaaji jagge laamu toowɗe, fotde 800 neɗɗo. Ko ɗum addani kamppañ ndema yoweede, ɓeydani miskineeɓe, remooɓe tigi-rigi ɓe caɗeele. Caɗeele tawtuɗe ɓeydagol coodguuli e ustagol dañirɗe. No paamraten kadi, ko « ɓuri heewde e ɓee wuyɓe njeyaa ko e yimɓe wallitnooɓe mo, nde o waɗi kuudetaa nde, caggal ɗum nde o woni kanndidaa e gardagol leydi ndi : ina jeyaa heen  senaateeruuji, ina jeyaa heen ñaawooɓe, ina heen hoohooɓe diine e ministeeruuji, e ofiseeji larme … won heen ƴettuɓe ko ina tolnoo 200 miliyoŋ ñamaande ndema, won yahɓe haa 650 miliyoŋ, tawa ko e ƴettannde wootere »« ina jeyaa heen komersaaji mawɗi, remkintonooɓe to daande maayo to. E fawaade e kabaruuji keɓaaɗi, ina jeyaa heen ministeer gooto gonɗo e laamu hannde ngu, joɓɗo 12 miliyoŋ rewetenoo heen. Ina jeyaa heen senaateeruuji ɓalliiɗi Abdel Asiis, huunde e hoohooɓe anndaaɓe to Tararsa e to Kayhayɗi ». « Ɓeeɗoo fof ko waɗtunooɓe koye mum en ‘’remooɓe waasɓe’’ haanduɓe e ballal laamu » ».

Ɗum fof e wayde noon, joorngol fotaani sumorde keccol : ɗiiɗoo deedi keewɗi ribaa potaani lorde remooɓe waasɓe. Ko ɗoo noon peelelaagal gardagol feeñata : waawde haɓde e fenaande tawa tooñaani miskineeɓe. Ko ɗum waɗi, ndeeɗoo hare fof e wonde haannde, nafooje remooɓe goonga goonga ɓe ina potnoo hisneede, ɓe mballee no ɓe ndemri, ɓe njaafee boom ñamaande nde ɓe ndewetee nde.

Hannde, denndaangal leyɗe aduna ngoni ko e wallitde remooɓe mum en, wonaa kay haɗde ɗum en remde. Eɗen kumpitii wonde kala nde laamu darii e wallitde remooɓe, woodii ko dañaa heen, yeru mum ko e laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi : oon darinooma e semmbinde remooɓe haa mbaɗi kampaañ 2008 (o yowi ñamaale maɓɓe, o walliti ɓe no ɓe mbaɗiri kampaañ, o ummini PSI …).  Ko ɗum tagi, e ndeen hitaande, remooɓe ɓe, ɗum noon miskineeɓe ɓe, poofii.  Go’o e nder leydi men, alaa ko eɓɓaa ngam wallitde ndema. Ko ɗum tagi, e nder 40 000 hektaar potnooɗo remeede, alaa ko remaa heen hikka so wonaa 5 000 hektaar, (e hitaande 2008 ko 18 000 hektaar ndemanoo). Won yiyooɓe wonde haɗi laamu ngu wallitde remooɓe ko haa komersaaji ndaña  no njulorii walla ko yandinde won heen mbele haa daña no heɓtiri leyɗe mum en.

Ko ɗum woni kadi ko ɓe kaalata ko fayti e kuutoragol otooji laamu caggal waktuuji golle.  Won wiyooɓe ndeeɗoo feere ko « yiɗde marsinde bursiiji otooji, nde tawnoo jeyɓe ɗum ɓe, ko e laamu he njeyaa walla ina ɓallii lamu ». Hay so tawii noon, to bannge ko feeñi, ko ɗum feere addanoore en waawde wowaade ngalu leydi ndi, sibu ko ɗum bonnatnoo to bannge isaas e kaɓirɗe ina fanti no feewi. Holi heen ko woni goonga? Haa yeeso maa laaɓ !

To bannge goɗɗo, persidaa Abdel Asiis huninooma mahde kasoo mawɗo ngam sokde mufsidiin en fof. Golle puɗɗaama. Halfinaa mahngo oon kasoo ko sosiyetee biyeteeɗo EBS, mo nganndu-ɗaa ina jeyaa e jeyɓe ɗum, ehel Ghadduur en. «Ina ñohee wonde ɓeen ina ɓadii hooreejo leydi o ». Yanti heen, ina wiyee wonde « njaru mahngo kasoo o ina fakiti no feewi », sibu ko 800 miliyoŋ pawɗo. « gollooɓe faggudu heewɓe ngoytiima jinngere wonnde ɗoo nde, sibu ko EBS kadi hokkaanoo 253 miliyoŋ ugiyya ngam kelgol bolokaaji ».

Miin noon, ko geɗel gootel jaaki mi : waɗde kaalis potɗo nii e mahngo kasoo, remooɓe ina njooɗii ndemaani.

Bookara Aamadu Bah 

Henndu mbayliigu wuttii ?