Robooji ina njogori lomtaade aadee

    0
    1612
    roboo-siin.jpg

    Ƴoƴre tafaande woni ko ɗemngal Farayse wiyata “intelligeance artificielle”, ɗum woni ƴoƴre masiŋaaji e gollirɗe (logiciels) informatik. Ɗum na nawori ordinateeruuji e telefoŋaaji cinndeeteeɗi ganndaaɗi ɗii kam e ko wiyetee robooji koo, ɗum woni masiŋaaji peewniraaɗi waɗde golle yimɓe mbaɗatnoo.

    Ƴoƴre tafaande woni ko ɗemngal Farayse wiyata “intelligeance artificielle”, ɗum woni ƴoƴre masiŋaaji e gollirɗe (logiciels) informatik. Ɗum na nawori ordinateeruuji e telefoŋaaji cinndeeteeɗi ganndaaɗi ɗii kam e ko wiyetee robooji koo, ɗum woni masiŋaaji peewniraaɗi waɗde golle yimɓe mbaɗatnoo.

    Ko teskaa ko ɗiin robooji ɗi yimɓe peewnata nana tan ɓeydoo haroliɗde e ƴoƴde. Yeru, e maayirɗe hitaande 2015 ndee, roboo gooto (gollirgal informatik) hawii mbir fijirde wootere naamniinde miijo no feewi … Ko idii ɗuum, e hitaande 1997, roboo goɗɗo biyeteeɗo Deep Blue, hawiino mbir cokki biyeteeɗo Kasparov.

    Ko ɗuum tan e ko nanndi e ɗuum ; yeru otooji maa mbaɗtu dognude koye mum en (walla mbiyen ko gollirɗe informatik loowaaɗe e mum en mbaɗtata dognude ɗum en), tawa so neɗɗo feltii yeeso mum en ina ndartoo wallo taaroo ɗum, naata e yirlo otooji tawa memondirtaa e oto goɗɗo, ndartoo ɗo foti darteede, so yimɓe njippiima njaha ngaaroya to otooji poti gaarde… Walla robooji oppirooji ɓe cellaani, ɗi nganndu-ɗaa ciññataa so ina ceeka ekn. e robooji gollotooɗi e peewnugol denndaangal kaɓirɗe …

    Mbele ɗum na foti faaynude en ? Paayen hoto robooji lomtaade yimɓe e golle, walla waɗtude miijaade ? Mbele en potaani hulde woto ɗi ɓoccitaade juuɗe men, ɗi mbooma en ? Ɗee naamne ko naamne ɗe annduɓe ŋanaa mbaɗti naamnitaade koye mum en. Won heen nii ina kaawaa ko yimɓe ɓee mbaasi jeertaade e ɓeydagol jaawngol ƴoƴre ɗee kaɓirɗe.

    Ina anndaa, so tawii gollal maa njotondiri ko e tino ngonka neɗɗo goɗɗo (anndude so tawii ko cuniiɗo, beltiiɗo, ekn…) walla gollal maa ina ɗaɓɓi kattanɗe pentugol (gollotooɗo e jokkere enɗam nder renndo, hito, ñeeñal, ŋarɗingol ekn) aan, aɗa waawi waasde hulde lomteede ko ɓooyaani. Kono so tawii golle maa ko golle juuɗe, ko renndinde ngeɗon tokoson e nder nokkuuji paaɗɗi, aan aɗa foti faayde sibu robooji ina keewi waɗneede ɗeen golle.

    E wiyde ganndo mawɗo ameriknaajo ine wiyee Moshe Vardi “en nattii woɗɗude yonta ɗo masiŋaaji ɓurtotoo yimɓe e nder golle fof”. So oon yonta yettiima, maa en mbaɗtu naamnitaade hol ko aadee nafata boom, tawde ko masiŋaaji ngollotoo fof. Ɗuum firti tan, e wiyde annduɓe woɗɓe, ko famɗi fof, feccere e yimɓe maa mbas golle mum en.

    So tawiino ko Jallo Umar tan haalnoo ɗum, maa mi furƴin ! Kono haali ɗum ko annduɓe tuugneteeɓe ko wayi no Bill Gates… Kanko Bill Gates o wiyi “miɗo jeyaa e yimɓe faayɓe sabu ƴellitagol ƴoƴre tafaande. Ɗo adan ɗoo, maa masiŋaaji lomto en e golle keewɗe, ɗe coklaani ƴoƴre mawnde ; ɗuum ko e nafoore men, so tawii en kuufii ɗum no moƴƴi. Kono ɗoo e duuɗi capanɗe, maa ɗum wontan en caɗeele”.

    Ɓee noon ina nganndi ko kaalata koo, sibu ɓe njeyaa ko tafɓe kuutorɗe ɓurɗe ƴellitaade, nawruɗe en yeeso. Aɓe nganndi won ɗo aadee yettotoo e miijo walla e golle, ina dartoo, jaj-jajta, kono masiŋ anndaa ɗuum, ko “ƴoƴi-ƴoƴi koo fof, koko fuuyi tan !”

    Bookara Aamadu Bah