Sariya jowitiiɗo e ownugol : Mbar Moritani heboraani wontude Gontanamo ?

2
1790

Guwernamaa  Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotooɗo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo e hare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee.

Hol ko waɗi en wiyde noon ? Waɗi en wiyde noon ko ɗiiɗoo yeruuji :

Guwernamaa  Abdul Ajiiju yettinii Asammbelee Ngenndi eɓɓaande sariya memtotooɗo sariya 2005-047 mo 20 suliyee 2005, jowitiiɗo e hare feewde e ownugol. Ko teskini e ngol memtagol ko ƴettude kuule ɗe kormaaki yoga e dame Doosɗe leydi (Constitution) walla nii mbiyen ko kuule jaɓɓooje ɗum, nduttoo njaɓɓa hakkeeji gorwori ɗi aadee.

Hol ko waɗi en wiyde noon ? Waɗi en wiyde noon ko ɗiiɗoo yeruuji :

1- Neɗɗo ina waawi moofteede, fawee yitere ko ina tolnoo e balɗe cappanɗe nay e joy, (45) tawi adan, ko waktuuji 48 so heewii diwataa waktuuji 96.

2- Neɗɗo ina waawi nanngeede mooftee fotde duuɓi nay tawa ñaawaaka.

3- Polis ina waawi, e kala sahaa, arde wiñoo galle maa, so jamma so ñalawma.

4- Porokiroor (wakiilu dowla e nder ñaawirɗe) ina waawi nawde neɗɗo kasoo tawa ñaawoowo cunnotooɗo (juge d’instruction) yamiraani.

5- Kasetaaji mañetoo maa wideyoo ina mbaawi lomtaade e wonde seedamfaaguuji e dow fotnooɓe tawtoreede ñaawooje ɗe.

6- Kaake tuumaaɗo o ina mbaawi teetteede e dow yamiroore porokiroor.

Ɗeeɗoo kuule kala ciftinta en ko kasoo mo Georges Bush udditnoo to leydi Kubaa ina dummba heen yimɓe tuumaaɓe ko ownooɓe walla «bonnooɓe nafooje ameriknaaɓe». Oɗon nganndi ɗii duuɓi kala aduna oo fof, teeŋti noon e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee e nder winndere hee ina kaɓoo oon kaso dummbirɗo. Ko ɗum waɗi ina jeyaa e kuule gadane ɗe OBAMA ƴetti, e sahaa nde fiilaa lefol laamu, woppitde yoga e dummbanooɓe toon e dow fenaande, kono kadi o huniima uddude kasoo oo. Ɗum noon firti ko Abdul Ajiiju woni ko e fuɗɗoraade ɗo Bush wortorinoo.

E yonta hannde oo, ɗo leƴƴi kala pooɗanii ƴellitaare e ndimaagu e kormagol jojjanɗe aadee, faamnaaki eɗen laawɗina e leydi men kuule jaɓɓooje calɗi gorwori sariya ko wayi no hakke mo tuumaaɗo fof rokka e rimɗude e kala bonannde haa nde sariya tabitini bonannde nde e dow hoore mum.

Ngenndiyaŋkooɓe kala e kala muuyaaɗo potal e nuunɗal ina poti daraade paloo oo sariya duttinoowo en caggal, sabu ko ɗum ballitoojum tooñooɓe, huutortooɓe doole laamu ina tabitina muuyaaɗe mumen.  Eɗen njoganii ɗum hannde yeru laaɓtuɗo sabu jokkugol nanngude WUL HANEFI, jaayndiyaŋke Takadoumy e nder kasoo, caggal nde joofni dumunna mo sariya taƴannoo ɗum. Ɗumɗoo, ko ɓurndoolaagu puuyngu tan waawi ɗum waɗde.

Gelaajo

2 JOWE

  1. ndaw ko sikkano!

     

    Par Abdullaay Yerel Soh (non vérifié), le lun, 01/11/2010 – 10:22.

    Aziiz bettaani hay gooto miin e sikke am, addi dum ko nde o lammina o adii fof ko mahde dummbirdu! tawa noon kaalis mahrateedo oo ina waawno mahreede jaa6i haadtirde, walla kam janngirde ko famdi fof. mi nanii "SAADU DIIN IBRAAHIIMA" ejiptenaajo luutndiido laamu ina wiya: laamu general wawa feewde; wadi noo ndaardata yim6e kono ndaardata gobiiji mum nih!! AziiZ hay sinno 6ooriima wutte general neh; ko hakkille mum o jogii. ngannden noon ko enen meeratee gila jooni kadi.

    ( GORWORI) kam ittaa ko e ngooroondi walla? waawaa wiyeede (cose)? sabu jahjaa6e 6ee maa wood ko paami heen tawa wonaa ko faandanoo heen ko. on njaaraama

  2. Ɗum ne njogor-ɗen danyde ko

     

    Par Siidi jallo (non vérifié), le lun, 01/11/2010 – 19:38.

    Ɗum ne njogor-ɗen danyde ko ko ɓuri ko heɓnoo en e Maawiyya. Sibu garɗo, ƴetti Baas Siiri waɗi ɗum Sehil, ƴetti Umar Al Basiir, baroowo, waɗi ɗum sehil, ƴetti Ahmedi Nejaad waɗi ɗum Sehil, e nder leydi he woni ɓalliiɓe ɗum ko Bereydeliil en, ko haali e moƴƴere fof min njeddat.

    YO ALLA DANNDU MORITANI

     

Comments are closed.